Predstavljeni zaključci projekta ‘Podrška studentima s invaliditetom’

U Zagrebu su u srijedu u MZOŠ-u predstavljeni zaključci projekta “Podrška studentima s invaliditetom” koji je provela Udruga za promicanje kvalitetnog obrazovanja mladih s invaliditetom – Zamisli, u partnerstvu s Pravobraniteljicom za osobe s invaliditetom te Pravobraniteljem za studente Sveučilišta u Zagrebu. 

 “Činjenica da postoje studenti s invaliditetom svima je poznata i u Hrvatskoj je situacija takva da svi žele nešto, svi su svjesni da je to nešto potrebno, ali postoji veliki sraz između perspektive institucija u odnosu na perspektivu studenta invaliditetom. Institucije čine stručnjaci, a studenti s invaliditetom su osobe koje su se ‘desile’ u sustavu visokog obrazovanja, gdje su došle nekim osobnim naporima, uz pomoć obitelji, jer sustavnu podršku nisu imali“, kazala je na konferenciji predsjednica udruge Zamisli Svjetlana Marijon.

Unutar projekta održano je šest sastanaka mladih i donositelja/ica odluka na temu podrške studentima/icama s invaliditetom. Cilj projekta je bio razvoj strukturiranog dijaloga i aktivne suradnje između mladih s invaliditetom i predstavnika/ica institucija relevantnih u području visokog obrazovanja, kako bi se zajednički došlo do konstruktivnih zaključaka i preporuka za poboljšanje postojećeg sustava podrške na razini Hrvatske. 

 “Željeli smo povezati institucije koje se bave studentima/icama s invaliditetom i studente/ice s invaliditetom s visokim učilištima i drugim institucijama, te da u suradnji s njima otvorimo raspravu o razini kvalitete, zastupljenosti podrške, kao i o konkretnim potrebama za podrškom”, pojasnila je Marijon. Dodala je i da su sve dosadašnje aktivnosti pokazale da se može bolje, da se sustav može uključiti da bi stvari bile jednostavnije, a najvažnije je povezati sve dionike/ice i razviti komunikaciju i dijalog.

Sustav postoji, no nije funkcionalan

S ciljem poboljšanja sustava, unutar projekta su provedene i brojne aktivnosti kojima se željelo pridonijeti razmjeni informacija, mišljenja i stavova mladih s invaliditetom u području pružanja podrške studentima/icama s invaliditetom na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, kako bi se kreirao kvalitetan, funkcionalan i održiv sustav podrške.

 “Istraživanje o postojećem sustavu podrške studentima/icama s invaliditetom pokazalo je da studentu/ici s invaliditetom, nakon što se upiše, nitko ne objasni koja su njegova/njena prava. Institucije smatraju da je dovoljno da sustav postoji, odnosno da je sve riješeno jer je on ustrojen – postoje pravilnici i zaposleni, no, sami studenti/ice s invaliditetom uopće nisu ni upoznati/e s time da takve instance postoje”, kazala je Marijon.

U populaciji mladih, koja čini 18 posto ukupne populacije, osoba s invaliditetom je 3,25 posto. Zasad, pitanja studenata/ica s invaliditetom definiraju programski ugovori. Zbog toga se događa da neki fakulteti na račun studenata/ica s invaliditetom za njih grade liftove, iako nemaju upisane takve studente/ice, dok drugdje studenti/ice s invaliditetom nemaju asistenciju.

 “Ono za što ćemo se mi zalagati je da se identifikacija studenata s invaliditetom i njihovih potreba rješava na razini ministarstva kako bi konkretni studenti dobili svoja prava”, rekla je Marijon. 

Za osiguranje kvalitetnog i održivog sustava podrške studentima s invaliditetom za postojeću je akademsku godinu kasno, no iz udruge Zamisli se nadaju da se to do sljedeće može realno očekivati, kroz daljnju komunikaciju i suradnju s institucijama. Mira Pekač Knežević iz ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom istaknula je da taj ured prepoznaje ogroman potencijal posebno mladih s invaliditetom, pa stoga taj projekt smatra posebno vrijednim.

 “Važnost tog projekta i zašto on može donijeti u budućnosti dobre rezultate upravo je koncept koji je kroz fokus grupe omogućio razmjenu iskustava i mišljenja, dajući mladima s invaliditetom priliku za izravan razgovor i iznošenje mišljenja onima koji su donositelji/ice odluka i odgovorni/e za kreiranje javnih politika”, kazala je Pekač Knežević.

Projekt “Podrška studentima s invaliditetom” dio je programa Europske unije – Erasmus+.  

Previšiću, odavno je već previše! Unajmio privatne zaštitare da na javnom fakultetu uklanjaju plakate?

Nakon što je rektor Damir Boras jučer raspustio Studentski zbor Filozofskog fakulteta, koje je trebalo odlučivati o smjeni kontroverznog dekana Vlatka Previšića, studenti/ce su počeli/e pozivati na plenum.

Naime, nakon sinoćnje odluke Senata Sveučilišta koja je izazvala veliku buru, danas su na FFZG-u osvanuli plakati kojima se studentska populacija poziva na novu pobunu. 

Dekan je na to reagirao – unajmljivanjem privatne zaštitarske tvrtke koja se zasad bavi skidanjem ‘nepoćudnih’ plakata po zgradi fakulteta – tvrde studenti/ce i sindikat Akademska solidarnost. 

“Previšićeva privatna vojska, pardon zaštitari na fakultetu: Dakle, “dekan” Previšić je na fakultet doveo i privatne zaštitare (Sokol Marić). Dobili su prostoriju odmah na ulazu na fakultet. Ima ih bar trojica u crnim (naravno) uniformama, a navodno i još pokoji u civilnoj odjeći. Zasad se bave skidanjem nepoćudnih plakata, a u dogledno vrijeme tko zna”, piše u objavi sindikata Akademska solidarnost.{slika}

Korisnici/e društvenih mreža pitaju se tko plaća privatne zaštitare na javnom fakultetu – dekan osobno, FFZG ili pak Kaptol. 

Podsjetimo, ovdje se radi o nastavku sukoba oko spornog prijedloga spajanja Filozofskog fakulteta i Katoličko bogoslovnog fakulteta. Nakon blokada dekanovog ureda, uklanjanja transparenata i plenuma, Fakultetsko vijeće bilo je za smjenu dekana Previšića. Kako bi se to izbjeglo, Boras je izbacio studente/ice iz Vijeća.

Podsjetimo, prošli tjedan dekan Previšić podnio je kaznenu prijavu protiv profesorica Branke Galić i Nadežde Čačinovič zbog ‘organiziranja nelegalnoga nastavka sjednice, uspostavljanja paralelnoga sustava upravljanja fakultetom te ometanja rada i narušavanja ugleda institucije’. Naime, one su podržale protivljenje studenta/ica odlukama uprave fakulteta da sklopi ugovor s Katoličkim-bogoslovnim fakultetom.

Više od 300.000 osoba ubijeno u ratu u Siriji

U ratu u Siriji, od njegova izbijanja u ožujku 2011., poginulo je više od 300.000 osoba, objavio je Sirijski opservatorij za ljudska prava, ustvrdivši kako je gotovo 9.000 osoba ubijeno u više od mjesec dana.

Prethodni podaci od 8. kolovoza tog Opservatorija sa sjedištem u Velikoj Britaniji govorili su o 292.817 mrtvih u tom sukobu.

Nove brojke objavljene su dan nakon što je stupilo na snagu primirje o Siriji koje su dogovorili Rusija i SAD kako bi pokušali okončati petogodišnji rat.

Do 12. rujna poginula je 301.781 osoba, među kojima 86.692 civila od kojih oko 15.000 djece, objavio je Opservatorij. Snage režima izgubile su 107.054 ljudi.

Čini se da se primirje predstavljeno kao ‘posljednja prilika’ za izlazak Sirije iz kaosa uglavnom poštuje, ali zasad izostaje redovita doprema humanitarne pomoći što je izazvalo razočaranje u opkoljenim zonama.

Glasnogovornik Ureda UN-a za usklađivanje humanitarnih poslova Jens Laerke kazao je da nijedan konvoj UN-a nije ušao u Siriju od početka prekida vatre, dok se sporazumom predviđa upućivanje humanitarne pomoći opkoljenim civilima.

De Mistura je rekao kako po tom pitanju zahtijeva “jamstva da se vozače i konvoje neće gađati”.

Kako bi omogućili upućivanje pomoći opkoljenim pobunjeničkim četvrtima u podijeljenom gradu Alepu, ruski vojnici postavili su pokretnu nadzornu točku na cesti za Castello, koja vodi prema turskoj granici odakle treba stići isporuka, po ruskim agencijama.

Američko-ruskim sporazumom predviđa se “demilitarizacija” ceste za Castello gdje su se još u utorak popodne nalazili sirijski vojnici, po sirijskom vojnom izvoru.

Sirijske vlasti su u utorak upozorile da će odbiti ulazak bilo kakve pomoći Turske za pobunjeničke četvrti u Alepu “bez koordinacije sa sirijskom vladom i UN-om”.

Raspušten Studentski zbor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu!

Senat Sveučilišta u Zagrebu odlučio je jednoglasno poništiti izbore za Studentski zbor Filozofskog fakulteta u Zagrebu, prenosi Srednja.hr. Izbori su održani 25. i 26. ožujka prošle godine, a poništeni su jer, navode iz sveučilišta, postupak izbora nije proveden na način propisan Zakonom o studentskom zboru, sveučilišnim Pravilnikom o izborima te statutom Filozofskog. 

Naime, samovoljni dekan Filozofskog fakulteta Vlatko Previšić od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa tražio je provedbu upravnog nadzora nad postupkom njegova razrješenja koje se dogodilo u lipnju. Ministarstvo mu je još 27. srpnja potvrdilo da je Fakultetsko vijeće sastavljeno protivno važećim zakonima i pravilnicima. Naime, u vijeću studentski predstavnici i predstavnice čine samo 14, 6 posto, umjesto 15 posto koliko je zakonom predviđeno. Problem je što je u Studentskom zboru FFZGa 13 članova, jednako koliko ih ima u vijeću koje broji 89 članova, što iznosi 14,6 umjesto 15 posto. Stoga, s obzirom da vijeće ni zbor nisu unutar zakonskih okvira, prema tumačenju MZOŠ-a, odluka o razrješenju Previšića je nevažeća. 

Podsjetimo, problemi FFZG-a počeli su zbog sporazuma o suradnji s Katoličko bogoslovnim fakultetom protiv kojeg se izjasnilo 70 posto studenata i studentica, ali je ustala i nekolicina članova i članica Fakultetskog vijeća. U lipnju je traženo razrješenje dekana Previšića od strane vijeća, no on je napustio sjednicu. Izvanredna sjednica na kojoj će opet biti raspravljano njegovo razrješenje sazvana je za rujan, no Previšić nije naumio odustati. Prošli je tjedan podnio kaznenu prijavu protiv profesorica Branke Galić i Nadežde Čačinovič zbog “organiziranja nelegalnoga nastavka sjednice, uspostavljanja paralelnoga sustava upravljanja fakultetom te ometanja rada i narušavanja ugleda institucije”. 

U tumačenju MZOŠ-a stoji da je: Fakultetsko vijeće Filozofskog sastavljeno protivno odredbi članka 9. stavka 2. Zakona o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama te protivno odredbi čl. 33. st. 6. Statuta Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (ravnomjerna zastupljenost po studijima i godinama studija i dr.). Sukladno s time, odluka o pokretanu postupka razrješenja dekana Previšića je nevažeća, no postavlja se pitanje što je s ostalim odlukama Vijeća unazad godinu i pol dana. 

Sve ovo odvija se pred redovitu sjednicu Vijeća koja je zakazana za idući tjedan. Razvoj situaciji i dalje ostaje otvoren, no već je svima jasno – Previšiću, previše je bilo odavno! 

Novi piknik duginih obitelji!

Dugine obitelji organiziraju još jedno neformalno druženje uz piknik! Svi/e zainteresirani/e mogu im se pridružiti u nedjelju, 25. rujna. Okupljanje je od 16 sati u parku Bundek, na sjevernoj strani pokraj igrališta za djecu. Lokacija je odabrana baš zato da bi se djeca mogla nesmetano igrati i družiti u parku. 

“Pozivamo sve naše prijatelje i prijateljice, s djecom i bez, da nam se pridruže – ponesite jednu stvar za jesti i jednu za piti (možete slobodno i više 😀 ), sportske rekvizite, društvene igre itd. – kako bi se zabavili i družili zajedno još dok je vani ugodno vrijeme”, poručuju organizatori/ice.

Prošli piknik Duginih obitelji se održao 16. srpnja na istoj lokaciji. 

‘Mađarska je na korak da otvori vatru na izbjeglice’

Mađarska bi trebala biti isključena iz EU-a, rekao je luksemburški ministar vanjskih poslova Jean Asselborn u intervjuu objavljenom u utorak, dotaknuvši se pitanja migracijske politike u toj zemlji i najavljenog referenduma o izbjegličkim kvotama.

“Oni koji – poput Mađarske – grade ograde protiv izbjeglica koji bježe od rata ili krše slobodu tiska ili pravosudnu neovisnost trebali bi privremeno, ako je potrebno i trajno, biti isključeni iz EU-a”, kazao je Asselborn za njemački list Die Welt.

On kaže da je to jedini način očuvanja kohezije i vrijednosti bloka.

“Ograda koju Mađarska gradi kako bi odbila izbjeglice sve je dulja, viša i opasnija. Mađarska nije daleko od toga da objavi da je dopušteno otvoriti vatru na izbjeglice”, tvrdi Asselborn.

Mađarska ne bi imala šanse priključiti se EU-u da danas podnosi zahtjev, smatra dugogodišnji luksemburški političar.

Mađarska je postala članica Unije 2004. Njezin premijer Viktor Orban posljednjih se godina redovito svađa s Unijom oko brojnih pitanja, od migracija do vladinih reformi.

Budimpešta ima namjeru održati referendum 2. listopada o europskoj odluci o kvotama, odnosno o raspodjeli migranata po zemljama Unije.