Miksalište dobitnik ‘European citizenship award 2016.’

Organizacija Mikser Beograd i Fondacija Ana i Vlade Divac, kao pokretači Refugee Aid Miksališta, dobitnici su nagrade “European Citizenship Award 2016” koja se dodjeljuje istaknutim organizacijama i inicijativama koje su u prethodnoj godini ostvarile pozitivan utjecaj na zajednicu, primijenivši u praksi vrijednosti europske demokracije.

Iz Refugee Aid Miksalište poručuju da ih europsko priznanje “motiviše i obavezuje na dalji rad na pružanju pomoći izbeglicama i afirmaciji osnovnih, civilizacijskih vrednosti.” Uz to dodaju: “Ova nagrada je pokazatelj da je Miksalšte na evropskom nivou prepoznato kao izuzetno važan centar za pružanje pomoći izbeglicama na Balkanu i kao inicijativu koja promoviše humane vrednosti, solidarnost i empatiju i time pozitivno utiče na zajednicu i evropsko društvo uopšte.”

Osim priznanja iz Londona, u Miksalište dolazi još dobrih vijesti. Nakon pauze od tjedan dana, ponovo počinju s radom na adresi Gavrila Principa 15. Nakon hitnih sastanaka održanih s Ministarstvom za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, gradom Beogradom, UNHCR-om i nevladinim organizacijama, partnerima Refugee Aid Miksališta, pronađeno je rješenje koje se tiče komunalnih, sigurnosnih i financijskih pretpostavki za nastavak rada centra za pomoć izbjeglicama s Bliskog istoka – Miksalište 2.0.

Iz Refugee Aid Miksališta izjavljuju da će u narednom periodu prihvaćati žene, obitelji s djecom, maloljetnike koji putuju bez pratnje, a muškarci koji putuju sami će biti preusmjereni na drugu lokaciju. Time nastoje smanjiti pritisak na Miksalište, ali i otvoriti proces zajedničkog djelovanja svih humanitarnih aktera na potezu Krnjača-Savamala, kako bi se kreiralo rješenje za održivi model pružanja pomoći izbjeglicama svih ciljanih skupina. “Verujemo da je humanitarno pitanje odličan primer efikasne saradnje vladinog i nevladinog sektora koji osim pomoći izbeglicama, šalje i pozitivnu sliku Srbije u svet.”, poručuju iz Refugee Aid Miksališta. 

Za godinu dana postojanja preko 130 000 izbjeglica ovdje je dobilo direktnu pomoć u hrani, odjeći, obući, medicinskim pregledima i edukaciji. Kao distributivni centar, tim Miksaišta je svakodnevno slao humanitarnu pomoć na granice i na taj način pomagao najugroženijim izbjeglicama, posebno u zimskom periodu.U radu im je pomagalo preko 1200 volontera iz preko 68 zemalja svijeta. 

Nove smjene: Razriješeni glavni urednici HR Splita i HR Pule

Vodstvo HRT -a i dalje čisti! Novi na udaru su dosadašnji glavni urednici HR Splita Zoran Vukičević i HR Pule Tatjana Kaštelan. Mjesto vršitelja dužnosti glavnog urednika u Puli je preuzeo Bruno Krajcar, a u Splitu Josip Krželj.

Nove smjene u regionalnim centrima javne radiotelevizije nastupile su zbog, navode iz HRT-a, razloga ‘opisanih o odredbama Statuta Hrvatske radiotelevizije koji propisuju razloge za razrješenje glavnih urednika prije isteka mandata’.  S HRT-a napominju i da, kao ni dosad, nisu u mogućnosti podrobnije komentirati radnopravne odnose povezane s njihovim zaposlenicima.

Najnovije smjene na HR-u uslijedile su nakon odluke vodstva HRT- koja je nedavno ukinula emisiju Trećeg programa Hrvatskog radija ‘Jutro na trećem’, urednika i voditelja Ivice Prtenjače, kao i radijske emisije ‘Audio.doc’ i Skrivena strana dana urednice Ljubice Letinić.

Prosvjed “Sloboda trećima”

Upravo zbog ukidanja radijskih emisija, inicijativa ‘Kulturnjaci 2016’ poručila je u srijedu u otvorenom pismu v.d. urednici Trećega programa Hrvatskoga radija Nevenki Dujmović da su zapanjeni ukidanjem emisija nekoliko urednika/ica na Trećem programu HR-a te od nje traže da odmah povuče svoje odluke i prekine ‘ideološku instrumentalizaciju medija’.

“Treći program HR-a je hrvatsko kulturno blago, a ne privatna radionica u službi politike”, tvrde Kulturnjaci 2016. Također, upozoravaju da je tijekom 25 godina hrvatske države, Trećem programu u nekoliko navrata prijetila opasnost od ukidanja, a nerazumijevanje njegove osnovne namjene kontinuirano ga prati. No, unatoč svemu ta medijska oaza uspjela je, s većim ili manjim programskim oštećenjima, opstati unatoč boljim i lošijim fazama upravljanja.

Osim Kulturnjaka 2016., nedavno osnovana inicijativa ‘Sloboda trećima’ jučer je najavila da će 14. srpnja biti veliki prosvjed kojim će ukazati na probleme trećih programa HRT-a.  Zbog smjena i ukidanja emisija jučer je reagiralo i Hrvatsko novinarsko društvo (HND) koje je dodalo i da su u jesenskoj shemi izostavljene gotovo sve emisije dokumentarnog izraza.

“Nimalo slučajnom ne držimo činjenicu da su dokinute baš sve emisije koje je redom potpisivala međunarodno vidljiva i priznata autorica Ljubica Letinić. Nadamo se da povod za ukidanje emisija kolegice Letinić nije u izboru tema kojima se u njima bavila”, ističe se u priopćenju HND-a.

Mađarska je počela vraćati izbjeglice u Srbiju

Mađarske su vlasti preko srbijansko-mađarske granice vratile u Srbiju 870 izbjeglica koji nisu imali valjanu dokumentaciju.

Tom deportacijom u Srbiju počeo je važiti novi zakon po kojemu se migranti koji se zateknu u zoni 8 kilometara od granice Mađarske i Srbije vraćaju u tranzitne zone iza žilet žice koju je Mađarska podigla prošlo ljeto. U tim zonama, odnosno improviziranom logoru na “ničijoj zemlji”, trenutno se nalazi oko 500 izbjeglica. 

Procjenjuje se da je na sprječavanju ilegalnih prelazaka mađarske granice angažirano 10 tisuća mađarskih policajaca/ki i vojnika/inja, kao i helikopterske jedinice. Mađari dnevno na dva granična prijelaza puštaju po 15 osoba, ali gotovo svakodnevno u improvizirani logor dolaze nove osobe.

“Ja sam noćas ušao u Srbiju. Nekoliko kilometara odavde su nam otvorili žicu i rekli da moramo čekati ovdje pa da legalno uđemo u Mađarsku. I ja sada čekam da dam otiske prsta i ponovno pređem granicu”, izjavio je Fajaz (16) iz Afganistana. 

Osim realizacije diskrimanatornih zakona, Mađarska je ovaj tjedan najavila i referendum o (ne)prihvaćanju izbjegličkih kvota, koji bi se trebao održati 2. listopada. 

Radionica organizacije javnih akcija i prosvjeda

Radionica organizacije javnih okupljanja i prosvjeda održat će se 11. srpnja u organizaciji Zelene akcije.

Na radionici će se proći sve osnove koje su potrebne za organizaciju javnih okupljanja, od koncepta do realizacije, uz dodatak pravnog aspekta koji organizatori/ice trebaju znati. 

Radionica je otvorena za sve osobe koje rade ili su aktivne u organizacijama civilnog društva (udruge, sindikati, građanske inicijative, kolektivi…). Cilj je da se baš te organizacije, koje do sad nisu prakticirale rad direktnim akcijama, osnaži za samostalno organiziranje akcija, prosvjeda i sličnih javnih okupljanja. Radionica će početi predstavljanjem osnovnih formata javnih akcija, nastaviti bitnim organizacijskim aspektima, pravnim aspektima te suradnjom i komunikacijom s policijom. 
Predviđeno trajanje radionice je od 9 do 17 sati, a održavat će se u prostorijama Zelene akcije (Frankopanska 1).
Radionicu drže Sven Janovski (koordinator Aktivističke grupe Zelene akcije i iskusan organizator javnih okupljanja) te Enes Ćerimagić (pravnik Zelene akcije i također iskusan organizator).
Prijaviti se možete OVDJE do petka, 8. srpnja u 14 sati. 

Radost ludost od 7 do 77

Rekonstrukcija Ženski fond vas poziva na RADOST LUDOST 7! u subotu, 9. jula, od 19 do 23 sata u  Pančićev park, mali park na Donjem Dorćolu (pored depoa GSP-a, između ulica Visokog Stevana i Dunavske).

Tradicionalno početkom leta, već sedmi put u organizaciji Rekonstrukcije Ženski fond, održava se RADOST LUDOST, manifestacija koja kreira javne prostore za razmenu, druženje, solidarne akcije i umrežavanje. Ove godine neobuzdano ćemo se radovati i ludovati u Pančićevom parku.

Na naše sedmo ludovanje i radovanje vodimo vas kroz međugeneracijske talase, pevamo, sviramo i zajedno kreiramo, zato jer nam je važno da smo zajedno , da maštamo i da u vreme konfuzije znamo kako se solidarno udružuje i pomaže. RADOST LUDOST 7 nudi celovečernje druženje sa umetnicima i umetnicama, obećava publici:

do ludila nas dovode
Selena Simić i bubnjarkse vragolije
Natali i ždralovi
Dragana Garić Gagi stensili za decu i odrasle- Joy u akciji!

muzika nas raduje
Ah Ahilej
Shejkit
dj mečkica 

horići:
DECA SA MESECA, Bela Palanka
Smilje, hor penzionerki/ra iz Beograda

piće večeri limunana blago nama

++ cakana na kargo bajsu peva
++ KRŠ ART! No border kolektiv 
+++ biće još iznenađenja

Obradom Spice Girls poručile kako djevojke zapravo žele svijet ravnopravnosti i bez nasilja

Dvadeset godina nakon što su Spice Girls pokorile svijet hitom ‘Wannabe’, svijet je dobio nešto drugačiju obradu ove pjesme. 

Naime, ujedinile su se umjetnice iz Indije, Nigerije, Južne Afrike, Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a i Kanade kako u 21. stoljeću poručile svijetu što djevojke zapravo žele. 

U sklopu projekta Project Everyone pokrenuta je kampanja koju možete pratiti pod heštegom #WhatIReallyReallyWant, a ona je usredotočena na kvalitetno obrazovanje za djevojke diljem svijeta, okončanje maloljetničkih brakova i nasilja nad ženama, kao i dokidanje rodnog jaza u plaćama.