Nova premijera predstave ‘Njih dvije’

U sklopu programa Festivala Perforacije u subotu i nedjelju, 18. i 19. lipnja, u 20 sati u Teatru &TD možete pogledati novu premijeru predstave ‘Njih dvije’

“Njih dvije propituju sisteme stereotipnog promišljanja i njihove posljedice predrasude i diskriminaciju, a najviše one fino skrivene u tzv. pozitivnim misaonim konceptima – ‘Tako lijepa, a tako pametna!’ Gdje je granica između nužnosti postojanja stereotipa za preživljavanje u neizvjesnom svijetu i puke lijenosti? Leži li na krivoj strani te granice izvor jeke koja se uobličuje u većinu naših ljudskih i društvenih nesreća?

Stereotipi su u pozitivnoj povratnoj vezi s identificiranjem nas i njih. Njih dvije zajedno ne idu.  Nerealno pojednostavljivanje svijeta oblikovalo ih je kao žrtve i kao počiniteljice stereotipnogi promišljanja. Od nepovjerenja i sukoba do egoizma u dvoje crtaju krivulju zajedničkog međuljudskog gibanja i traže kolika je vrijednost varijable stereotip te je li ona iznad neposrednog osjetilnog iskustva ili se punim aktiviranjem procesa mišljenja može deaktivirati mehanizam stereotipa.

{slika}

Gdje je rub između njih dvije i nas svih? Koga? Ma znate njih dvije. Ona plava i ona cura invalid što pleše”, stoji u pozivu na predstavu. 

Autoric predstave su Vesna Mačković i Jelena Mesar

Biografije autorica

Jelena Mesar ostvarila je uloge u kazališnim, filmskim i TV projektima. Surađivala je s Kazalištem Ulysses, Bacačima sjenki, Ivanom Müller. Finalistica je po izboru žirija The Actors Process Scholarship, te najbolja glumica 2016.g. na 24h play BOK-festu.

Vesna Mačković bavi se suvremenim plesom i kazalištem kao autorica, izvođačica i producentica. Dobitnica je 3. godišnje nagrade za suvremenu umjetnost THT @ MSU za 2015. godinu za video performans ‘Pozdrav’. Surađivala je s IMRC-om, Bacačima sjenki, Montažstrojem.

U Italiji spašeno 2.578 izbjeglica!

Tijekom vikenda u Sicilijanskom kanalu spašeno je ukupno 2.578 izbjeglica u dvadeset operacija. 

U subotu je izvedeno 11 operacija u kojima je spašeno 1.348 izbjeglica, a u nedjelju je u devet operacija spašeno 1230 izbjeglica. U spašavanju su sudjelovali brodovi talijanske obalne straže i ratne mornarice, španjolski brod agencije Frontexa i brodovi nevladinih organizacija poput MOAS-a (Migrant Offshore Aid Station) i Liječnika bez granica.

Liječnici bez granica na jednom su gumenom čamcu pronašli truplo.

S približavanjem ljeta tisuće izbjeglica i dalje pristižu u Italiju s libijske obale na nesigurnim plovilima.

Po podacima UN-ova Visokog povjereništva za izbjeglice (UNHCR) objavljenim prije ovih operacija, više od 48.000 izbjeglica došlo je u Italiju od početka godine, što je gotovo isti broj koliko ih je pristiglo u čitavoj 2015. godini. 

Homofobni i teroristički napad u Orlandu: 50 osoba ubijeno, 53 ranjeno

Gradonačelnik Orlanda izjavio je u nedjelju da je u napadu na noćni klub u središtu grada ubijeno 50 i ozlijeđene 53 osobe, a mediji su izvijestili da je napadač Omar Mateen. 

Naoružani napadač koji je otvorio vatru u noći na nedjelju u gej klubu na Floridi identificiran je kao Omar Mateen, američki građanin afganistanskog porijekla, izvijestile su televizijske postaje CBS i NBC. 

Lokalna policija istražuje napad na gej klub u Orlandu koji je okarakteriziran kao teroristički čin, a savezna policija je ranije priopćila da je napadač možda bio simpatizer Islamske države.

Policijski časnik koji je radio kao zaštitar u noćnom klubu Pulse razmijenio je vartru s napadačem oko 2 sata ujutro po lokalnom vremenu, rekli su policijski dužnosnici, a prenosi Reuters.

Ubrzo se razvila talačka kriza i tri sata kasnije interventna policija je upala u klub i ubila napadača.

“Smatramo li to terorističkim činom? Apsolutno”, rekao je specijalni agent Danny Banks. “Bilo da se radi o domaćem terorizmu ili međunarodnom, mi ćemo to u potpunosti istražiti”, kazao je.

Predsjednik Barack Obama naredio je saveznoj policiji da pruži svaku potrebnu pomoć policiji na Floridi koja istražuje napad u Orlandu, priopćila je Bijela kuća.

Ovaj napad najpogubnija je masovna pucnjava u povijesti SAD -a, do sada je najviše žrtva bilo u pucnjavi na Virginia Techu u kojoj su život izgubile 32 osobe. 

25 000 ljudi na ulicama Beograda tražilo smjene i osude!

Na trećem protestu u mjesec dana u Beogradu se okupilo oko 25 000 ljudi.

Mnoštvo je prosvjedovalo zbog rušenja objekata u četvrti Savamala i izgradnje kontroverznog projekta “Beograd na vodi”. Zahtijevali su smjene i osude za odgovorne za rušenje, ugrožavanje sigurnosti i slobode kretanja građana i građanki koji su se našli u toj četvrti.  

“Građani su jasno ukazali da je projekat “Beograd na vodi” društveno i ekonomski štetan i da bestijalan čin koji je počinjen u noći između 24. i 25. aprila predstavlja vrhunac nasilja koje se sprovodi radi realizacije ovog projekta.”, stoji u izjavi inicijative “Ne da(vi)mo Beograd“.

Uz to, dodaju: “građani i građanke su jasno pokazali/e da ne trpe laži, manipulacije i nasilje, kao način regulisanja društvenih odnosa i raspodele resursa. Od početka realizacije “Beograda na vodi” ukazivali smo na svu njegovu štetnost po interese građana Beograda i Srbije. Flagrantno kršenje zakona, pravila i procedura razvoja grada i na kraju otvoreno nasilje, samo su posledica politike koja javne resurse koristi za bogaćenje ekonomsko-političke elite. Njihove “najbolje namere” su teror i kriminal, i oni to ne kriju. Mi se nećemo kriti pred njima. Priznanje nije dovoljno. Zločin zahteva kaznu.

Osim toga naglasili su da ne traže 30 fantomki, nego imena i ostavke. 

{slika}

Sudionici/e protesta nosili/e su transparente “Čiji grad? Naš grad!” (što je ključna parola ovog prosvjeda), “Mali batali”, “Stop bezakonju” “Pozdrav za Nebojšu iz Beograda”, “Ko tebe bagerom, ti njega u zatvor” te su uzvikivali “Ostavka!”, i parole protiv gradonačelnika Beograda Siniše Malog i premijera Aleksandra Vučića. 

Na skupu su govorili Dragoljub Bakić, ispred Akademije arhitekture Srbije, Zoran Ivošević, profesor Pravnog fakulteta “Union” i bivši sudac Vrhovnog suda, Janko Baljak, režiser, a ispred Inicijative “Ne da(vi)mo Beograd” prisutnima su se obratili Virdžinija Đeković, Luka Knežević Strika i Dobrica Veselinović.

Više od 10.000 sudionika/ca 15. Prajda: Želimo slobodno i ponosno društvo!

U jubilarnoj, 15. Povorci ponosa LGBTIQ osoba i obitelji u Zagrebu, 11. lipnja, sudjelovalo je više od 10.000 tisuća ljudi. Povorka se održala pod sloganom ‘Još Hrvatska ni’ propala’, a središnja tema bila je obrana izborenih sloboda svih građana i građanki Hrvatske s posebnim naglaskom na slobode žena, medija, svih trans i rodno varijabilnih osoba, svih LGBTIQ osoba te s naglaskom na nužnost provedbe kurikularne reforme. 

Organizatori/ice su ovom povorkom pozvali građane i građanke na solidarnost sa svim marginaliziranim skupinama te su izrazili nezadovoljstvo i zabrinutost političkim i društvenim smjerom kojim ide Hrvatska.

“Želimo slobodu za sve medije, posebno javne i neprofitne, da radimo, pišemo i stvaramo bez straha od cenzorskih škara s Markovog trga ili Kaptola. Želimo da svatko o javnim osobama može odgovorno i kritički govoriti, bez straha od nasilja i institucionalnih pritisaka za izgovorenu riječ. Tražimo slobodu za javna sveučilišta, da ostanu slobodna i autonomna, bez boga i gospodara. Želimo slobodno i sekularno civilno društvo, a ne militarističko i klerikalno“, rekao je Antonio Dominik iz Zagreb Pridea.

“Želimo slobodu za sve žene, da nastavimo same donositi odluku o svom tijelu, bez zabrana, straha i srama, slobodu za trans i rodno varijantne osobe, da se slobodno krećemo, samostalno biramo spolni i rodni identitet. Želimo i slobodno kretanje za sve ljude koji bježe od gladi, siromaštva i rata, i protiv smo društva bodljikavih žica, podjela i bešćutnosti prema izbjeglicama. Želimo nastavak cjelovite kurikularne reforme, da stručnjaci nesmetano rade svoj posao, bez pritiska političkih i vjerskih ekstremista. Želimo i da svi radnici imaju slobodno vrijeme za svoje kreativne potencijale, kulturu, obrazovanje i obitelj. Sloboda radništvu, a ne kapitalu! Neka cijelo naše društvo bude sretno i ponosno, neka bude kao Pride“, dodala je aktivistkinja Petra Tomašić.

{slika}

Nakon proglasa ovogodišnje povorke, okupljeni/e su mogli poslušati nastup lezbijsko-feminističkog sastava Le Zbor koji je, između ostalog, otpjevao Internacionalu, Mariju i Magdalenu i budnicu Još Hrvatska ni’ propala.

“Na vlasti je ekipa sa suzavcem”

Nakon budnica, nekoliko tisuća ljudi krenulo je u šarenu i ponosnu šetnju gradom s Rooseveltovog trga, preko središnjeg trga pa sve do parka Ribnjak, koji je bio završna stanica ovogodišnje povorke.

Na Ribnjaku je Povorku dočekao glazbeni program i štandovi s hranom i pićem. Program je otvorio bend Elemental čija je pjevačica Remi naglasila da se prije 15. godina, 2002. godine prvi Pride pokušavao zaustaviti suzavcima i da je tada poslana jasna poruka: “Nikad više u tišinu”. Dodala je da su ti ljudi sa suzavcem danas na vlasti, te da žele da se pokorimo i budemo podanici/e.

Helena Ilijaš, volonterka Zagreb Pridea, poslala je poruku ohrabrenja LGBTIQ osobama: “Ako nas čujete, znajte da niste sami/e, niste jedine/i! Zajedno možemo promijeniti ovo društvo i učiniti ga boljim za sve ljude! Društvo u kojem će svako uživati jednaku zaštitu pred zakonom, društvo u kojem će svatko moći voljeti i biti voljen! Da može doći živjeti u ovaj grad i dobiti dostojanstvenu plaću za svoj rad! Važno je da se svi zajedno uključimo u borbu i ne smijemo se nikada predati!”

{slika}

Osim Elementala, na Ribnjaku je nastupio i bend ABOP. Riječ je o kratici za “After je bolji od partija”, a sastoji se od pet glazbenika koji su posuđeni od Elementala, Pipsa, Kriesa, Mayalesa, Sinesteta i Pridjeva. Nakon Ribnjaka, šarena i ponosna zabava održala se u klubu Močvara.

Podrška iz cijele države i regije

Povorku su podržali/e i građani/ke Rijeke koji/e su doputovali/e na Pride s maketom torpeda u duginim bojama na kojem je pisalo “Iz Rijeke s ljubavlju”. Osim makete u povorci se moglo vidjeti mnoštvo transparenata kojima su okupljeni/e pozivale na slobodu, jednakost i solidarnost: “Padaj nepravdo”,  “Moja četiri zida, istok, zapad, sjever, jug”, “Dosta konzervativne revolucije”, “Svoga tela gospodarica”, “Pederska internacionala protiv granica kapitala”, “Kvir feministkinje protiv kapitalizma”, “Prajd za sve nas”, “Naša djeca zaslužuju bolje” i drugi.{slika}

Osim Riječana/ki, na Povorku ponosa organizirano su došli i LGBT aktivisti iz Rijeke, Srbije, Banja Luke i Mađarske. Unatoč mnoštvu ljudi, prema policijskim podacima ovogodišnja povorka prošla je bez incidenta, a sudionici/e su šarenilom pokazali da u Hrvatskoj još postoji slobodan izbor te da ćemo ga zajedno braniti.

Podršku Povorci dale su i osobe iz javno – političkog života kao što su Severina, Vili Matula, Sanja Barić, Danijela Trbović, Ranko Ostojić, Mirela Holy i drugi.

Irska: zabrana pobačaja je nehumana, diskriminatorna i degradirajuća

Zabrana pobačaja u Irskoj izlaže žene diskriminatornom, okrutnom i degradirajućem postupanju i odmah mora biti odbačena u slučajevima fatalnih abnormalnosti fetusa, poručili su UN-ovi stručnjaci i stručnjakinje u četvrtak. Izvještaj UN-ovog Odbora za ljudska prava na 29 stranica obrazlaže odluku nakon usvajanja pritužbe od strane Amande Mellet, žene iz Dublina kojoj je 2011. godine odbijen zahtjev za pobačajem podnesen nakon što su joj liječnici/ce rekli/e da fetus ima srčanu manu i neće preživjeti izvan maternice.

Irski zakon trenutno dopušta pobačaj jedino u slučajevima životne opasnosti za ženu, za što su se Irkinje također jako dugo borile, i ne prije nego što se dogodila tragedija koja je uključivala smrt žene. U svim drugim okolnostima, uključujući i fatalne abnormalnosti fetusa, ženu se prisiljava da iznese trudnoću do poroda ili smrti fetusa u maternici. Jedina opcija koja im preostaje jest otputovati izvan zemlje kako bi prekinule trudnoću, najčešće u susjednu Englesku, što je tisuće Irkinja godišnje prisiljeno napraviti. Da to nije rješenje problema, kristalno je jasno – čak i da zanemarimo financijske izdatke koje takva situacija zahtijeva, a koje mnoge žene jednostavno nisu u stanju izdvojiti, ovakva zabrana predstavlja kršenje cijelog korpusa ženskih prava i onog osnovnog – prava na dostojanstvo.

Odbor za ljudska prava Ujedinjenih naroda, sastavljen od stručnjaka i stručnjakinja iz 17 zemalja, na čelu s Fabianom Salviolijem iz Argentine, zaključilo je kako irska zabrana pobačaja krši UN-ov Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima i poziva na hitnu reformu. Odbor nema ovlasti napraviti tražene promjene u Irskoj, koja je većinski katolička zemlja, s jednim od najrestriktivnijih zakona o pobačaju u EU, uz Maltu i Poljsku.

Mellet je rekla kako se nada da će Vlada pronaći dovoljno snage da napravi nužne promjene u zakonu. “Nadam se da će u Irskoj uskoro osvanuti dan kada će žene moći pristupiti zdravstvenim uslugama koje su im potrebne. Izlaganje žena ovolikoj količini nepotrebne boli i traumi se jednostavno ne može nastaviti”.

Irski ministar zdravstva, Simon Harris, rekao je kako je Vlada svjesna loše pozicije žena poput Amande Mellet te da je otvorena prema reformiranju tog zakona. No, ističe kako bi taj proces mogao potrajati godinama, zahtijevajući najprije javnu raspravu kako bi se izgradio javni konzenzus, a nakon njega i referendum na kojem bi se odlučivalo o ustavnoj zabrani pobačaja.

Mark Kelly, direktor Irskog odbora za građanske slobode, navodi kako je UN-ova kritika još jedna u nizu stručnih mišljenja koja podsjećaju Irsku da je njeno zakonodavstvo o pobačaju izvan doticaja sa zakonima o pobačaju i obiteljskom politikom u civiliziranim zemljama.

“Irska vlada mora izvaditi glavu iz pijeska i vidjeti da se mora prihvatiti rješavanja ovog problema”, ističe Colm O’Gorman, direktor Amnesty Internationala u Irskoj.

Ankete provođene u Irskoj u posljednjih nekoliko godina pokazuju rastuću potporu za proširivanje prava na pobačaj u slučajevima fetalnih abnormalnosti i trudnoće uzrokovane incestom ili silovanjem, no anti-choice aktivisti/kinje se tome protive, tvrdeći da će proširivanje prava s vremenom dovesti do potpune legalizacije pobačaja na zahtjev.

Irska anti-choice skupina, Pro Life Campaign, proglasila je UN lobijem za pobačaj. Voditeljica skupine, Cora Sherlock, navodi kako je Melletin fetus trebao dobiti šansu da preživi, bez obzira na stručno medicinsko mišljenje.

UN-ov izvještaj ističe da irski zakon o pobačaju stavlja pravo nevijabilnog fetusa iznad prava žene i da ova arbitrarna neravnoteža ne može biti opravdana, s obzirom da u takvim slučajvima život tog fetusa ne može biti spašen. Navodi se i kako su restrikcije na pružanje savjeta i državne medicinske potpore ženama koje pobačaj obave izvan zemlje izazvale Melletovoj “intenzivu patnju” te da je njeno iskustvo ravno “okrutnom, nehumanom i degradirajućem tretmanu”. Naime, irski Abortion Information Act dopušta pružateljima/icama medicinskih usluga da obavijeste pacijenticu u kojim je slučajevima moguće napraviti pobačaj, ali im zabranjuje da kažu išta što bi se moglo protumačiti kao promoviranje pobačaja.

Njena je pravna žalba sadržavala i stručno mišljenje profesora ginekologije s Trinity College Dublina i kliničkog psihologa koji su naveli kako irske restrikcije dovode do nepotrebno dugoročne traume za žene čiji fetusi neće preživjeti.