RF ‘u sridu’: Kurikulum je problematičan, ali podržavamo pobunu protiv ultranazadne vlasti

Priopćenje Radničke fronte prenosimo u cijelosti. 

Nema nikakve sumnje da je ovo – nakon Crnojinih “izdajnika”, postavljanja neofašističkog ministra kulture i napada na medije – samo najnoviji razvoj konzervativne kontrarevolucije koju provodi i sadašnja vlast. Stoga je potpuno razumljiva i reakcija velikog dijela javnosti koja se pobunila protiv takvog naprasnog prekida rada na novom kurikulumu.

Novi kurikulum i metodologija njegove izrade, unatoč kritikama koje nisu uvijek bile neopravdane, svakako sadrži dosta pozitivnih elemenata – od same činjenice da su u njegovu izradu uključeni brojni nastavnici, dakle oni koji stvarno rade u školama, preko široke javne rasprave koja se tu provodila, pa do bar nominalnog pokušaja da se naglasak stavi na razumijevanje i kritičko razmatranje problema a ne puko reproduciranje “kanona”. Iako je sama izrada kurikuluma počela za vrijeme prošle, liberalne, vlasti, treba reći da se već u startu u izradi itekako dalo ustupaka i konzervativnoj struji. Tako su se provodioci projekta u javnosti branili da je kurikulum “i više nego domoljuban”, navodilo se znakovito da je konzultirana i Crkva (vjeronauk je, bez ikakve ograde, sastavni dio kurikuluma), isticano je da se kontaktiralo i HUP-om (Hrvatskom udrugom kapitalista) itd. Riječ svakako nije ni o kakvom revolucionarnom dokumentu koji bi bio izvan dominantnih (obično neizrečenih i “samorazumljivih”) ideoloških strujanja, kao što nije ni riječ o projektu u kojem već u startu nije bio sadržan određeni ideološki kompromis. Međutim, kao što se moglo i očekivati, pokazalo se da ultrakonzervativnim dijelovima nove vlasti nisu dovoljni su ustupci u kurikulumu čija je izrada započela za liberalne vlasti, nego da oni hoće kurikulum koji bi bio isključivo na njihovoj fundamentalističkoj ideološkoj liniji.

Tu također treba reći i da, premda ne treba sumnjati u najbolje namjere, obrana voditelja projekta novog kurikuluma da se tu radi “isključivo o struci a ne o politici”, nikako ne može biti vjerodostojna. Banalna je činjenica ikakve moderne društveno-humanističke misli da ne postoji ništa što bi bilo “izvan ideologije”. Uza sav obzir prema struci, kako će se učiti povijest (npr. Drugi svjetski rat), hrvatski (npr. problem jezičnog čistunstva) ili biologija (npr. evolucija) je itekako ideološko i političko pitanje. Kao što je npr. i samo pitanje hoće li u javnim školama postojati vjeronauk također i ideološko i političko pitanje. Jedino je pitanje koja će to ideologija biti? Hoće li to biti ideologija koja će promovirati kritičko razmišljanje, otvorenost, slobodoumnost, solidarnost, demokratičnost i jednakost ili će biti ideologija koja će promovirati dogmu, prihvaćanje statusa quo zdravo za gotovo, zatvorenost, nepreispitivanje svijeta oko nas, prihvaćanje društvene hijerarhije, nejednakosti, autoritarnosti, (vjerske/etničke/seksualne…) isključivosti itd.

Svakako tu rečeni prijedlog novog kurikuluma nije ni neideološki (jer to ni ne može biti) niti je neutralan. Kako se neutralnom mogu smatrati, recimo, uobičajene i potpuno mainstream mantre o “poduzetništvu”? I je li baš neutralan izbor da se tako promovira isključivo poziv “poduzetnika” (tj. kapitalista) kao suvremenih “heroja” i “pokretača”? Kako to da se npr. umjesto toga da se npr. govori o radništvu, koje, u svoj svojoj raznolikosti – radnici/e u kapitalističkom i javnom sektoru, manualni/e radnici/e, intelektualni/e i kulturni/e radnici/e, penzioneri/ke kao bivši/e radnici/e, nezaposleni radnici/e, studenti(ce) kao budući/e radnici/e itd. – ipak čini, još uvijek, većinu društva? Jesmo li nas 99% nebitni i treba li ideološki promovirati samo onih 1% na vrhu i je li takav izbor ideološki i politički neutralan?

Ukratko, u ovom se kurikulumu, kao i inače u obrazovnom sistemu, nalaze neizbježne kontradikcije – obrazovanje je u sustavu u kojem živimo, samo prividno paradoksalno, istovremeno i sredstvo emancipacije (način na koji se pojedinci mogu samoostvariti), ali također, i sredstvo indoktrinacije, te sredstvo proizvodnje educirane radne snage za tržište. Sve se te kontradikcije sa svim svojim prednostima i manama, jasno, očitavaju i u rečenom kurikulumu. Na kraju, unatoč iznesenim kritikama, Radnička fronta apsolutno, premda kritički, podržava pobunu protiv prestanka rada ovog kurikuluma jer je to, među ostalim, i pobuna protiv trenutne ultranazadne vlasti koja radi protiv interesa većine društva, gdje je kurikulum samo još jedan konkretan povod (kao što su to na početku bili Crnojini “izdajnici”). 

Dapače, u borbi za bolji obrazovni sistem treba proaktivno sudjelovati, konstruktivno ukazivati na nedostatke u rečenom nacrtu kurikuluma, i boriti se za kritičko i emancipatorno obrazovanje.

Samo žurka, sunce Zetkino!

Generacija 15./16. obrazovnog programa Centra za ženske studije poziva vas u petak, 3. lipnja, od 19 sati u Spunk na završno druženje Samo žurka, sunce Zetkino!, koje uljučuje predstavljanje suvremenih feminističkih praksi, kviz, prikupljanje donacija za Žensku sobu te, naravno, party.

Na tribini u 19 sati, koju moderira Marija Andrijašević, gostuju Centar za ženske studije (Andreja Gregorina), LGBTIQ inicijativa Filozofskog fakulteta ‘AUT’, veganski kolektiv Hrana, a ne oružje – Zagreb (Zorana Unković i Lea Horvat), Feministički kolektiv fAKTIV (Jelena Tešija i Ivana Živković).

Nakon tribine čeka vas kviz Quizz u kojem ćete se natjecati u kategorijama popularna kultura i književnost, aktivizam i politika te društvo i sport. Ekipu možete prijavite na mail psychodramatic@gmail.com do 3. lipnja u 15 sati. 

Ovogodišnja generacija ženskih studija pripremila je i naslove suvremenih domaćih spisateljica koje ćete moći, uz donaciju od 30 kuna za jedan, 50 kuna za dva naslova, zauvijek prisvojiti i udomiti na vašim policama. Popis knjiga možete pronaći na Facebook eventu.

Hranu će pripremati ekipa iz Okus doma/Taste of Home, a u 22.15 počinje žurka s kolektivom ZbeLe Na Tron.

Šustar nakon tjedna šutnje napada Jokića i ERS ‘cijelom istinom’

Ministar Šustar nakon cijelog tjedna šutnje konačno se odlučio obratiti javnosti na konferenciji za medije, izdvajamo njegove ključne izjave.

“Ja još uvijek vjerujem da možemo stići, i vjerojatno sam jedini koji to misli. Iako je sama Ekspertna radna skupina nama poslala plan da će to realno biti tek 2017 -2018.”, rekao je ministar Predrag Šustar.

Ministar Šustar odbija čuti Borisa Jokića koji već danima tvrdi kako je njihov zahtjev za razrješenjem konačan.

“Nemamo povratnu informaciju, još uvijek nismo ušli u javnu raspravu i naravno da ovakvim neprofesionalnim ponašanjem se dovodi u pitanje početak reforme. Ali, vratimo se poslu i proceduri”, rekao je Šustar.

Odluku Saborskog odbora Šustar je komentirao rekavši da novi 10 ljudi nisu nikakvi cenzori, već recenzenti.

“Cenzor ne postoji, nismo ne znam što. Postoje recenzenti, a to je dobar i stručan znanstveni uzus bez kojeg ovakve stvari ne funkcioniraju.”

Dodaje i kako želi da reforma ide dalje, ponovno igorirajući zahtjev za razrješenjem Borisa Jokića.

“Nastavlja se nadam se s Borisom Jokićem, kao i sa stručnim radnim skupinama. Još ih jednom pozivam da razmisle o ovome”, rekao je Šustar.

Komentirao je i navode o pritisku koje dolaze iz marginalnog HRAST -a.

Mislim da HRAST u političkom aspektu ima pravo na svoj stav i mislim da cilja svemu onome što je nama zajedničko, a to je reforma. No, odluku donosim ja. Ja procjenjujem koja je varijanta najbolja. U pluralnom društvu je valjda u redu reći što misliš, a da se zbog toga ne izlazi na ulice”, rekao je ministar.

Za prosvjede kaže kako misli da je dobro da se javnost mobilizira oko pitanja obrazovanja, ali da se treba vratiti obrazovnom procesu i ‘problem riješiti’.

Podrška Karamarku

Komentirao je i da predsjednik HDZ -a, Tomislav Karamarko, ima njegovu apsolutnu podršku te kako neće glasati za njegov opoziv.

“Prvi potpredsjednik i predsjednik stranke ima moju punu podršku”, rekao je Šustar

Najavljeni prosvjedi diljem RH

Diljem Republike Hrvatske najvaljeni su prosvjedi podrške za provođenje Cjelovite kurikularne reforme, ali i Espertnoj radnoj skupini pod vodstvom Borisa Jokića. U peticiji podrške prikupljeno je preko 26 tisuća potpisa.

Podsjećamo, Boris Jokić i Ekspertna radna skupina zatražili su od ministra Šustara razrješenje koje on nije prihvatio.

Jokić je traženje razrješenja obrazložio političkim pritiscima kojima su bili izloženi, a na konferenciji za medije prije dva dana rekao je kako marginalne političke opcije onemogućuju njihov rad.

“Radi se o određenim zastupnicima u Saboru i pojedinim strankama kojima ove promjene ne odgovaraju. Mnogima smeta što su neke od njih iznjedrili djelatnici škole. To kao takvo izaziva određene otpore, a po nama je najveća vrijednost ove reforme. HRAST je jedna od tih političkih opcija“, rekao je Jokić

Jedanaest primjera pokušaja prodaje feminizma na tržištu

Od kada postoji feministički pokret, postoji i industrija te cijeli niz drugih subjekata u službi prodaje proizvoda – prvenstveno ženama i to, prvenstveno, kopiranjem ideja samog feminizma.

Danas je feminizam bona fide trend s #femvertising kampanjama u kojima sudjeluju slavne osobe kojima se pridaje više važnost radi “hrabrosti” da usvoje feministički identitet nego stvarnim problemima kojima se kampanje bave. No, prodaja feminizma nije nikakva novost. Postoji niz primjera u kojima je oglašivačka industrija kroz povijest otimala feministički vokabular, vrijednosti i aktivizam u službi kapitalizma pritom (ne)namjerno ismijavajući ideje samog feminizma.

1. Lucky Strike, 1929.

“Woman Are Free! An ancient prejudice has been removed!”
(Žene su slobodne. Drevna predrasuda je uklonjena!)

“Zakonski, politički i društveno žena je emancipirana od lanaca koji ju obvezuju. Američka inteligencija iskoristila je apsurdnu teoriju inferiornosti spola”.
Cigarete su u oglasima postale ključni alat ženskog oslobođenja – naglašavanjem kako žene koje puše su neovisne i usmjerene na sebe.
Loš zadah i rak pluća više nije rezerviran isključivo za muškarce!

2. Philip Morris, 1951.

“Belive in yourself! Do not test one brand alone .. compare them all!”
(Vjeruj u sebe! Nemoj probati samo jedan brend .. usporedi ih sve!” )

Zajedno s Lucky Strikom, američka kompanija American Tobacco Company Philip Morris vrlo rano je započela s oglašavanjem cigareta za žene. Njihov oglas potencira važnost slobode izbora kao temelj ženske slobode.  

3. Maidenform, 1963.

“I dreamed I took the cue in my maidenform bra!”
(Sanjala sam da je Maidenform grudnjak moj uzor)

Jedna od prvih većih kampanja oglasne industrije “I Dreamed” osmislila je Kitty D’Alessio. Kampanja je prikazala kako njihovi ženski likovi mogu živjeti živote dotad rezervirane za muškarce kao što su borbe s bikovima, boks, pucanje iz oružja i to zahvaljujući skromnom, dobro projektiranom donjem rublju.

4. Virginia Slims, 1970-te

“You’ve come a long way, baby”
(Stigla si daleko, dušo)

Philip Morris, opet. “You’ve come a long way, baby” kao i cijeli slogan “It’s a woman thing” (To je ženska stvar) – besramno je iskoristila drugi val ženskog pokreta. Kontrasnim slikama žena u prošlosti podčinjenih muškarcima zamjenile su slike modernih dama koje nose modernu odjeću i kandidiraju se za predsjednicu što je omogućilo brendu da se pozicionira na tržištu nudeći oslobođenje samo za sebe.

5. Massengill, 1970-te

“The freedom spray”
(Dezodorant slobode) 

U trenutku drugog vala feminističkog pokreta, ženski magazini su svoje čitateljice educirali o važnosti očuvanja “ženske nježnosti” stvarima poput Listerina i ostalih proizvoda za njegu tijela. Takvi proizvodi su ciljali prvenstveno na bračnu sreću, pozicioniranjem proizvoda kao ključnog alata ženskog doprinosa u očuvanju muško-ženskog odnosa. U duhu vremena, postoji li bolji način nego kreirati novi spin miješanjem feminističkih ideja sa starim imperativima od strane marketinga.

6. Republic Steel, 1971.

“Let’s talk about women’s liberation”  
(Razgovarajmo o ženskom oslobođenju)

“Želiš li osloboditi ženu teškog posla i napornog rada? Kupi joj jedan od novih praktičnih uređaja ovaj vikend. Ili možda cijelu kuću!” 
Khmm, dobro …

7. Enjoli, 1978.

“You can feed the kids and the gerbils. Pass out the kisses. And get to work by 5 to 9! You can bring home the bacon. Fry it up in a pan. And never let him forget he’s a man! Because you’re a woman!”
(Možeš nahraniti djecu i skočimiševe. Slati poljupce. I raditi od 5 do 9! Možeš donijeti doma slaninu. Pripremiti je. I ne dopustiti mu da zaboravi da je on muškarac! Zato što si žena!)

Revlon je uveo “8-satni miris za 24-satnu ženu” s jinglom posuđenim od Peggy Lee. Ako ste se ikada pitali gdje su današnji mediji dobili ideju kako je “imati sve” sveti gral ženskog postojanja, vratite se u prošlost na ovaj oglas. (Na isti oglas se vratite i ako se pitate zašto je to bio prvi i jedini put da se u oglasu za parfem koriste skočimiševi!)

8. De Beers, 2003.

Your left hand says “we”. Your right hand says “me”. Your left hand loves candlelight. Your right hand loves the spotlight. Your left hand rocks the cradle. Your right hand rules the world. Women of the world, raise your right hand.
(Tvoja lijeva ruka kaže “mi”. Tvoja desna ruka kaže “ja”. Tvoja lijeva ruka voli svjetlost svijeće. Tvoja desna ruka voli  svjetlost reflektora. Tvoja lijeva ruka ljujla kolijevku. Tvoja desna ruka vlada svijetom. Žene, podignite desnu ruku!)

De Beers, dijamantni div, stvorio je marketinški prostor, kao i mitologiju oko zaručničkog prstena, stavljajući u prvi plan ne samo vrijednost dijamanta i njegovu kvalitetu, nego i simboliku vječne ljubavi sloganom “Dijamanti su vječni”. Trendom ulaska u brak u kasnijim godinama tijekom 90-tih i 2000-tima, tvrtka je okrenula svoju pozornost neudatim konzumenticama na visokim poslovnim pozicijama i s visokim primanjima. Izbjegavajući “right-hand” oglase, De Beers se okrenuo hrabrim samostalnim ženama okarakterizirajući ih kao heroine, na uštap prijašnjih konzumentica – dosadnih, nemaštovitih, bračnih žena.

9. Dove, 2004.

“New Dove Firming. As tested on a real curves.”
(Novi Dove. Testiran na pravim ženama)

Ah, Dove. Gdje početi s brendom koji je započeo globalni razgovor na temu “prave ljepote” stvarajući pozitivan odjek u javnosti pritom maskirajući činjenicu da “prava”, manje savršena tijela su bila u službi prodaje losina, dezodoransa i ostalih proizvoda. Više od 10 godina od kada je kampanja “Prave ljepote” započela, pukotine u načinu osnaživanja žena koje Doveova golubica prikazuje i dalje je na granici između želje za osnaživanjem i kompetencijom među ženama.

10. Swiffer, 2013.

Kako bolje odraziti post-recesijsku realnost od žene kao hraniteljice obitelji i oglasnom kampanjom koja ukazuje na to da bi prava revolucija bila da se žene vrate u kuhinju?

11. Wquinox Fitness, 2016.

“Commit to something”
(Obveži se na nešto)

“Obveži se na nešto” je tema najnovije kampanje fitnes kluba u kojoj se potencijalnim klijentima/icama sugerira da idu do kraj u svemu što čine frazama poput “Ne istražuj religiju – učlani se u kult! Nemoj se samo seksati – orgijaj!” I naravno – “Nemoj biti samo feministkinja – budi bijesna feministkinja, iako nikome (pa ni tebi) nije jasno zašto si bijesna!” Uostalom, nije bitno što činiš – već kao ti tijelo izgleda dok to činiš.   

Prevela i prilagodila: Martina Raos

Klerikalizacija ide dalje: HRT ponovno odgodio Dnevnik zbog prijenosa mise!

U najnovijoj sramotnoj epizodi javnog servisa danas je Dnevnik zbog direktnog prijenosa Tjelovske mise s procesijom iz Gospića počeo u 12 sati i 17 minuta. 

{slika}

Kako piše Index, umjesto točno u podne, kako se emitira godinama, Dnevnik je danas krenuo kasnije, a upravo je ovaj katolički blagdan bio udarna vijest, unatoč činjenici da su glavna tema svih rasprava u javnosti danas mogući opoziv Tomislavaka Karamarka, previranja u Vladi i ostavka Borisa Jokića te zaustavljanje kurikularne reforme.

Na Twitteru se pojavila informacija kako je Dnevnik već jednom odgođen zbog direktnog prijenosa mise – i to 17.travnja ove godine.

Informaciju smo provjerile na stranicama HRT -a i u programu se pokazuje točnom. Naime, nakon emisije Biblija koja je počela u 10:58 i trajala do 10:59, misa iz Dubrave prenošena je direktno i to sve to 12:39, odgađajući tako podnevni Dnevnik HRT -a za 39 minuta. Tog je dana misa bila posvećena sv. Leopoldu Mandiću.

{slika}

Podsjećamo, upravo je  zbog Tijelova Hrvatski sabor proglasio neradni tjedan. Željko Dilber (HDZ) koji prema vlastitom priznanju uopće ne zna što se to na Tijelovo slavi, obrazložio je taj potez riječima:

“Nadoknadit ćemo to. Počinjemo s radom u idući ponedjeljak. Ne vidim ništa sporno u tome, apsurdno bi bilo raditi u srijedu, četvrtak ne raditi, pa ponovno raditi u petak, ovako ćemo početi u ponedjeljak i nadoknaditi”.

Najnoviji je to sramotan potez HRT -a, samo nekoliko dana nakon što su dali prostora ustašofilnom Luki Prceli u (još jednom) direktnom prijenosu mise o čemu smo više možete pročitati ovdje i nakon što su dali otvorenu podršku Hodu za život (bez prava na izbor).

Nova garnitura na HRT -u koja se, uglavnom, sastavlja iz parastrukovne udruge HNIP, svakoga dana malo odlučnije i snažnije prione na posao. 

Inicijativa Hrvatska može bolje – Podrška cjelovitoj kurikularnoj reformi

Inicijativa ‘Hrvatska može bolje’ poziva na prosvjed podrške cjelovitoj kurikularnoj reformi 1. lipnja u 18 sati na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu te potiče organizacije civilnog društva van Zagreba, građanske inicijative, aktiviste/ice da istovremeno organiziraju akcije podrške u svojim gradovima.

“Budući da je iz razvoja događaja, nakon kojih je stručni tim za Cjelovitu kurikularnu reformu predvođen Borisom Jokićem zatražio razrješenje zbog pokušaja političkog preuzimanja stručnog procesa kurikularne reforme, razvidno da Vlada nije sposobna provoditi reforme, a da vladajuća saborska većina političkim pritiscima dodatno opstruira i ono što entuzijastični stručnjaci pokušavaju napraviti, vrijeme je da im pošaljemo poruku da su dobro obrazovanje, stručnost i ljudski resursi važni za budućnost Hrvatske”, poručuju iz Inicijative. 

“Osigurajmo djeci odrastanje u modernom, kvalitetno osmišljenom obrazovnom sustavu koji će im dati konkurentna znanja i vještine za život u 21. stoljeću.. Podržimo cjelovitu kurikularnu reformu koju vodi dr. sc. Boris Jokić i tim stručnjakinja i stručnjaka, temeljenu na znanstvenim činjenicama. U zemlji u kojoj se ni oko čega ne možemo dogovoriti, neka obrazovanje bude mjesto gdje će Hrvatska pokazati jedinstvo”, zaključuju organizatori/ce.