Prve bajke bile su feministička kritika patrijarhata – moramo oživjeti njihovu ostavštinu

Većina revolucija započinje tiho. Na primjer, bajke. Popularno je shvaćanje da su bajke nastale isključivo usmenom predajom – od neobrazovane dadilje, “majke guske”, priče su se stoljećima prenosile uz ognjište.

Ali ova je priča mit. Bajke su izmislile plava krv i znoj pomiješan s pomadama u kabinetima francuskih spisateljica 17. stoljeća.

Autorica izraza “bajka”, barunica Marie Catherine d’Aulnoy, nije trebala drugog junaka kada je objavila prvu bajku 1690. Njezina snalažljiva vilinska kraljica Felicite bila je prava heroina, vladala je veličanstvenim kraljevstvom i obasipala svoga ljubavnika, princa Adolpha, pažnjom i poklonima, samo da bi je on napustio u potrazi za slavom.

U posljednjim godinama vladavine Luja XIV., Francusko je društvo postalo opasno religiozno i konzervativno. Istaknuti pripadnici klera zalagali su se za zabranu kazališnih predstava u Versaillesu, a umjetničke forme poput romana koje su pisale spisateljice bile su izložene kritikama.

Život žena u tom periodu bio je duboko ograničen. Udavane su s petnaestak godina – često za mnogo starije muškarce – u dogovorene brakove kako bi se očuvala obiteljska imovina. Nisu se mogle razvesti, raditi niti kontrolirati svoje nasljedstvo. U pokrajinama gdje su muškarci smjeli imati ljubavnice, žene su zbog širenja glasina o muževima mogle biti kažnjene slanjem u samostan.

Bajke su se kao žanr oblikovale u represivnoj klimi posljednjeg desetljeća 17. stoljeća u Francuskoj. Prije toga tek recitirane u književnim salonima, od 1697. bajke autorica D’Aulnoy, Comtesse Henriette-Julie de Murat, Mademoiselle L’Héritier i Madame Charlotte-Rose de la Force prikupljene su u zbirke i objavljene.

U La Mercure Galant, najpopularnijem književnom časopisu u Parizu, ove su nove priče i njihove autore slavljene kao najnovija moda. Subverzivni žanr uključivao je motive i trope iz klasičnog mita, kodove srednjovjekovnog viteštva, basne La Fontainea i romane ranih feminističkih francuskih spisateljica Mademoiselle de Scudéry i Madame la Fayette.

D’Aulnoy i njezine drugarice koristile su pretjerivanje, parodiju i reference na druge priče kako bi preispitale konvencije koje su ograničavale slobodu i sposobnost djelovanja žena. Tijekom svoje spisateljske karijere, središnja tema D’Aulnoy bila je kritika dogovorenog braka, a njezine su junakinje bile kovačice vlastitih sudbina. Iako je i dalje glavni motiv bila ljubav, bilo je to pod uvjetima čitateljica. Rodne uloge bile su obrnute; princeze su se udvarale prinčevima, obasipljući ih ekstravagantnim znakovima pažnje i veličanstvenim darovima, poput u orah zataknutog sićušnog psa koji pleše i klepeće kastanjetama.

D’Aulnoyn princ iz priče “Plava ptica” i danas privlači moderne čitatelje_ice, osobito zbog njegove izdržljivosti, dugotrajne pažnje i predanosti udvaranja princezi. No ona također suptilno propituje viteški kodeks ljubavi. U “Finette Cendron”, inačici Pepeljuge, princ trpi ljubavnu bol:

“Od toga dana odbijao je jesti, a njegov je izgled doživio veliku promjenu; postao je žut poput dunje, mršav, melankoličan i potišten. […] Promatrajući ga neprekidno tri dana i tri noći, zaključili su da je zaljubljen i da će umrijeti ako ne nađu jedini lijek za njega.”

D’Aulnoy nije imala ravne u svom sjajnom stvaranju minijaturnih fantastičnih svjetova – preteča spektakla i fantazije. U svoja sićušna kraljevstva umetnula je kritiku patrijarhata – njezini kraljevi, očevi i vladari bili su nesposobni, pasivni, nerazumni.

Plemkinje su stvorile arhetipove klasičnih junakinja: Pepeljugu, Uspavanu ljepoticu i Matovilku. One su svojedobno bile najprodavanije spisateljice, a njihova se popularnost nastavila do 18. stoljeća, raširivši se po svim razinama društva kroz jeftino tiskana i lako dostupna izdanja Bibliothèque Bleue.

Ali njihove su priče bile složene, a pouke dvosmislene. Njihova ciljana publika nisu bila djeca, već obrazovani odrasli. Njihove su priče bile duge poput romana, uključivale su razvoj likova, dijalog i komplicirane zaplete. Širile su se u ekstravagantnu tapiseriju minijaturnih, začudnih detalja. A to im je, možda, bio i nedostatak.

U 19. stoljeću, kada su braća Grimm započela svoj projekt prikupljanja i objavljivanja narodnih predaja, odbacili su spisateljice kao neautentične i nereprezentativne za puk. Ali Grimmova teorija da bajke imaju linearni odnos prema narodim predajama znanstveno je prokazana kao nacionalistička – i maskulinistička, budući da je kazivačica obično nepismena žena – laž.

Moramo ispraviti to lažno uvjerenje, jer nas ono sprječava da priznamo doprinos koji su pojedine autorice dale pričama koje i danas – u stalno mijenjajućim formama, poput stripa, filma, romana, televizijskih serija – imaju vrijednost u našoj kulturi.

Povijest francuskih spisateljica zaboravljena je priča koju je potrebno iznova ispripovijedati. Priča u kojoj autorice pozvaju svoje čitateljice da zamisle slobodniji život, da kreiraju najosnovniju od svih ljudskih težnji – da odaberu svoju ljubav.

Olakšajte si organiziranje i planiranje akcija za bolji i pravedniji svijet u 2020. godini

Centar za mirovne studije želi vam pomoći organizirati se – uz Mirovni rokovnik.

Mirovni rokovnik za 2020. godinu uz kalendar, planer i bilješke, donosi i poticajne citate osoba koji se bore za bolje i pravednije društvo. Donosi označene važne datume koje možete obilježiti, ali na žalost ne možemo garantirati da će državni blagdani ostati onakvi kakve su bili kada smo tiskali rokovnik.

U svakom slučaju ako želite nabaviti svoj primjerak javite nam se na prijave@cms.hr.

Mirovni rokovnici tiskani su u ograničenoj količini, besplatni su, a ako želite možete podržati naš rad ulatom donacije na na IBAN HR94 24070001 100613420 ili putem uplatnice koja se nalazi ovdje.

“Oni koji vole mir moraju naučiti organizirati se jednako učinkovito kao oni koji vole rat”, rekao je davno Martin Luther King. Stoga, olakšajte si planiranje u 2020. godini već sada.

Rodni jaz u plaćama: Žene u prosjeku zarađuju 16 posto manje od muškaraca

S ciljem ujednačavanja iznosa mjesečnih primanja muškaraca i žena koji se bave istim poslovima, na inicijativu Europske komisije, 4. studenog obilježava se Dan jednakih plaća. Žene u Europskoj uniji u prosjeku zarađuju 16 posto manje od muškaraca.

Prema podacima servisa MojaPlaća, Hrvatska prati europske trendove kada je riječ o rodnom jazu u plaćama. Naime, promatrajući razdoblje od siječnja do početka studenog, prosječna neto plaća muškaraca u Hrvatskoj je iznosila 6.668 kuna što je 16 posto više u odnosu na iznos od 5.746 kuna koliko su mjesečno zarađivale njihove kolegice.

Gledano prema kategoriji posla, najveći jaz je prisutan u uslužnim djelatnostima, gdje muškarci u prosjeku imaju gotovo dvostruko veće plaće (46 posto) u odnosu na žene.

Velike razlike pronalazimo i u zanimanjima iz kategorija Turizam i ugostiteljstvo te Umjetnost i kultura – u obje te kategorije muški zaposlenici imaju 19 posto veće plaće od svojih kolegica.

S druge strane, žene su bolje plaćene u kategorijama Opskrba električnom energijom (muškarci su 12 posto manje plaćeni), Telekomunikacije (11 posto) te osiguranje (6 posto).

Najmanje razlike i najujednačenije plaće pronalazimo u strojarskim zanimanjima i IT sektoru.

Moj posao osvrnio se i na razinu obrazovanja, najveće razlike primjećujemo među onima s najvišim i najnižim stupnjem obrazovanja.

Konkretnije, muškarci sa završenim postdiplomskim, MBA ili nekim drugim studijem imaju čak 30 posto veće plaće u usporedbi sa ženama s istom razinom obrazovanja, dok su nekvalificirani i kvalificirani muški zaposlenici 24 posto bolje plaćeni od svojih kolegica.

Gledano prema poziciji, najveće razlike u korist muškaraca primjećujemo među specijaliziranim radnicima/caama (24 posto) i menadžerima (18 posto), a najmanje među administrativnim i uredskim radnicima/ama (9 posto).

Zanimljivo, žene u dobi od 45 do 54 godine osobito su potplaćene u odnosu na muškarce pa tako njihovi vršnjaci imaju 24 posto veće plaće.

Ženska nogometna reprezentacija Australije bit će jednako plaćena kao i muška

Uoči ženskog svjetskog nogometnog prvenstva, koje je održano u Francuskoj ove godine, tim je lansirao kampanju kako bi izvršio pritisak na FIFU da omogući jednake novčane nagrade kakve imaju muški timovi na prvenstvu. 

Nakon mjeseci čekanja, Australska je nogometna federacija u srijedu objavila da je potpisala značajni ugovor koji će omogućiti ženskoj reprezentaciji, poznatoj kao ‘Matildas’ jednake pogodnosti kakve ima muški tim Australije. To je prvi takav dogovor u svijetu te prema njemu ne samo da će žene imati iste plaće kao i muškarci, već će dobiti i jednak dio komercijalnih prihoda. 

Prema novom ugovoru, igračice imaju pravo na 40% nagradnog novca kad se kvalificiraju na svjetsko prvenstvo, što predstavlja povećanje od 30%. Ako tim dođe u ‘nokaut’ fazu prvenstva, udio nagradnog novca se diže na 50%.

Do sad je muška reprezentacija bila bolje plaćena te su imali veći udio zarade od komercijalnih prihoda. Jaz u plaćama između muškaraca i žena u svijetu profesionalnog nogometa pobudio je zanimanje medija i javnosti nakon što je američki tim tužio njihovu nogometnu federaciju za diskriminaciju u plaćama i radnim uvjetima. 

Američka ženska reprezentacija je nakon pobjede na prvenstvu u Francuskoj dobila 4 milijuna dolara (sveukupni nagradni fond je iznosio 30 milijuna), dok je muška reprezentacija Francuske godinu dana ranije dobila 38 milijuna dolara (sveukupni nagradni fond je iznosio 400 milijuna).

‘Matildas’ su lansirale kampanju prije svjetskog prvenstva. “Po prvi put, naknada igrača/ica će biti izravno vezana za prihode koje ostvaruju naši nacionalni timovi – to će kreirati održiv financijski model koji potiče igrače/ice i Australsku nogometnu federaciju da surađuju i zajedno povećaju komercijalne prihode”, kazao je jedan od vodećih ljudi federacije, Chris Nikou. Dodao je i da će do povećanja doći u mlađim timovima kao i timu s cerebralnom paralizom. 

Ovo je zaista unikatan dogovor. Svaka nacionalna momčad, muška, ženska, mlada i ona s cerebralnom paralizom – razmatrana je u ovom kolektivnom sporazumu i uzeta u obzir. Ponosni smo što unosimo promjene u australski i svjetski sport“, dodao je.

Mnogi simpatizeri/ke ‘Matildasa’ na Twitteru su čestitali/e na povijesnom trenutku u australskom (a i svjetskom) sportu. 

Klimatske promjene i održivi razvoj postaju obvezni dio obrazovanja u Italiji

Od iduće godine u talijanskim školama bit će obavezno u svakom razredu učiti o klimatskim promjenama i održivosti. Na taj način Italija se želi pozicionirati kao lider u obrazovanju za okoliš i održivi razvoj. 

Ministar obrazovanja Lorenzo Fioramonti rekao je da će sve javne škole u svoje kurikulume uvrstiti oko 33 sata na godinu koji će biti namijenjeni učenju o klimatskim promjenama. To će biti uvršteno u postojeći građanski odgoj, koji će od rujna 2020. imati ‘okolišni otisak’. 

“Ideja dolazi iz potrebe da budući građani i građanke budu spremni/e za klimatsku krizu. Osim kroz građanski odgoj, održivi razvoj će se pojaviti i u ‘tradicionalnijim’ predmetima kao što su geografija, matematika i fizika. Kroz njih će se veća pažnja posvetiti klimatskim promjenama”, kazao je Vincenzo Cramarossa, glasnogovornik ministra. 

Želim učiniti talijanski obrazovni sustav prvim edukacijskim sustavom koji stavlja okoliš i društvo u središte svega što učimo u školi”, kazao je Cramarossa. Dodao je da će znanstveni stručnjaci, uključujući Jeffrey D. Sachsa, direktora Centra za održivi razvoj sveučilišta Columbia (Columbia University’s Center for Sustainable Development) i američkog ekonomskog i socijalnog teoretičara Jeremy Rifkina, pomoći ministarstvu preoblikovati nacionalni kurikulum kako bi više pažnje bilo posvećeno klimatskim promjenama i održivosti. 

“To će biti prvi kurikulum na svijetu koji će imati obveznu nacionalnu edukaciju u tom pogledu”, kazao je Cramaross.

    The Five Star Movement, kojem pripada ministar Fioramonti ima povijest okolišnog i lokalnog aktivizma. Od trenutka kad je postao ministar, Fioramonti je kritiziran od strane desne opozicije zbog podrške studentima/icama i učenicima/ama koji/e su prosvjedovali/e za klimatske promjene te je kritiziran zbog podupiranja oporezivanja plastike i šećernih napitaka. 

    Više tisuća prosvjetnih radnika i radnica prosvjedovalo pred zgradom Vlade

    Devetnaesti je dan štrajka u osnovnim i srednjim školama. Danas nastave nije bilo u cijeloj Hrvatskoj, a više tisuća učitelja i učiteljica, prosvjetnih radnika i radnica, prosvjedovalo je ispred zgrade Vlade na Markovom trgu. Istaknuli su kako od svojih zahtjeva neće odustati, piše Halter.

    Prosvjedna povorka krenula je od Hrvatskog narodnog kazališta prema Trgu svetog Marka, gdje su u podne krenuli govori. Sindikalisti su ponovili zahtjeve upućene premijeru Andreju Plenkoviću. 

    “Ovdje smo i kao primjer svojim učenicima, primjer kako djelovati i kako se boriti. A političari koji se kriju u ovoj zgradi sve su ono što ne želimo da naši učenici postanu”, poručila je jedna od učiteljica

    “Ovdje smo zato što novca za rješavanje problema u sustavu obrazovanja nema, a za sve drugo ima. Ovdje smo zato što obrazovni radnici ne trebaju vaše mrvice sa stola. Ovdje smo zato što svi mi želimo da Hrvatska bude zemlja znanja, a ne zemlja beznađa”, rekla je Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja.

    “Naši zahtjevi, koji su pravedni i argumentirani, ujedinili su nas i idemo dalje s istim ciljevima i željama. Jučer su se odškrinula vrata u pregovorima, ali to ne znači da ćemo stati. Naš stav ostaje 6,11 posto povećanja koeficijenata”, kazao je s pozornice Branimir Mihalinec iz Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama.

    Sindikalisti su objasnili da su se na pozornici pojavili u dresovima reprezentacije jer se “danas na Markovu trgu okupila najjača reprezentacija”, s najviše medalja, odličja i priznanja, iako, nažalost, s mnogo manje društvenog ugleda i validacije.

    Pred prosvjednike je izašao i Branimir Štrukelj, glavni tajnik Sindikata odgoja i obrazovanja Slovenije, izraživši svoju podršku. “Vaša borba za poštenu cijenu pedagoškog rada je identična našoj borbi u Sloveniji koju tri godine vodimo s vlastima, da se naš rad cijeni kako treba. Prošle smo godine napravili značajan iskorak, pa ne sumnjam da ćete vi postići isto pa i više. Ustrajte dragi prijatelji, u pravu ste i to vam pripada”, rekao je Štrukelj.

    img_20191106_154108.jpg

    Prosvjednici su nosili transparente na kojima je, između ostalog, pisalo: “Želim plaću kakvu sam na TV-u vidjela da imam”, “I vaše su klupe prazne – kada je nadoknada?”, “Što će nam škola, ionako je sve na internetu”, “Ljubav ne plaća račune”, “I napojnica je veća od 6 %”, piše Halter.

    “Ovdje smo i kao primjer svojim učenicima, primjer kako djelovati i kako se boriti. A političari koji se kriju u ovoj zgradi sve su ono što ne želimo da naši učenici postanu”, poručila je jedna od učiteljica.

    Prosvjetni radnici/e na prosvjed su došli iz čitave zemlje, a u prosvjednoj smo povorci razgovarali s učiteljicama iz Crikvenice i Velike Mlake. “Volim djecu s kojom radim, i volim svoj posao. Radim ga više od dvadeset godina, i još uvijek me raduje. Ali sam umorna, iscrpljena od sustava koji ne potiče i ne cijeni naš rad”, rekla nam je učiteljica iz Velike Mlake.

    I ona, kao i njene kolege i kolegice, želi vidjeti onu slavnu “obrazovanje je budućnost” provedenu u praksi. Cirkularni štrajk sutra se nastavlja diljem zemlje, a prosvjednici su jasno poručili kako borba beskompromisno ide dalje.