CSW kao odraz stanja svijesti: Vatikan svuda i bez iznimke

Šezdeseta Komisija o statusu žena (CSW) održana je u New Yorku od 14.  do 24. ožujka. Komisija, koja je funkcionalno povjerenstvo Ekonomskog i socijalnog vijeća UN-a (ECOSOC)  osnovana je 1946. godine. Rad komisije je usmjeren isključivo na ravnopravnosti spolova i unapređenje položaja žena.

Na CSW-u sam predstavljala ASTRA Youth mrežu, s kojima radim kao suradnica CESI-ja. Imala sam priliku raditi u komunikacijskoj grupi, te smo organizirale dva Twitter prosvjeda (oba su bila trending u Americi) koristeći heštegove #WhatWomenWant i #WhatYouthWant. Potonji je korišten kao svojevrsna promocija Deklaracije mladih feministkinja, koju smo napisale kao odgovor na dokument koji je napisan tijekom Konferencije mladih koja se održala netom prije samog CSW-a i koristila je zastarjele termine te nije uzimala u obzir raznovrsnost problema u kojima se mladi/e danas nalaze. Uz sudjelovanje u radnim grupama, održala sam i govor na događaju kojeg su organizirale UN Women i na kojem je generalni tajnik Ban Ki-Moon dobio nagradu “Women Deliver” za doprinos za poboljšanje kvalitete života žena i djevojčica širom svijeta.

Smatram da su UN-ovi dokumenti na državnim razinama često ignorirani i kao takvi nemaju osobitu snagu – no, isto tako, ako već postoje, izuzetno je važno da koriste progresivni jezik i uzimaju u obzir žene i djevojčice u svim njihovim identitetima.

S obzirom na rast konzervativizma širom svijeta, ovogodišnja je Komisija bila u znaku snažne prisutnosti pripadnika Vatikana (jedina zemlja na svijetu u kojoj žene nemaju pravo glasa), koji je svim silama nastojao vratiti diskurs u neka mračnija vremena – osim konstantnom prisutnošću na sastancima, organizirali u i pregršt događanja na kojima se uglavnom govorilo o tome kako je edukacija o seksualnosti zlo koje kvari djecu i kako žene nakon pobačaja obolijevaju od psihičkih bolesti. Uz Vatikan su, kao opozicija, djelovali i Rusija, Nigerija te Iran. Nigerija je bila najaktivnija u Afričkoj grupi i djelovala kao njihov glasnogovornik, što je dodatno otežavalo pregovore.

Tema ovogodišnje Komisije je veza između osnaživanja žena i održivog razvoja, no delegacije su se osvrnule i na zaključke jedne od prijašnjih Komisija, odnosno Zaključke o eliminaciji i prevenciji svih oblika nasilja prema ženama. 

Komisiju čine delegati/kinje različitih zemalja UN-a, koji djeluju samostalno ili kao dio radne grupe, ali na samom događaju indirektno sudjeluje i na stotine predstavnika/ica nevladinih organizacija, koje lobiranjem nastoje ishodovati za njih najpovoljnije dokumente. Hrvatska je bila članica EU grupe, te su oni kolektivno najviše radili na financiranju i sličnim temama.

Jedan od medijski najpopraćenijih trenutaka ovogodišnjeg CSW-a zasigurno je posjet kanadskog premijera Justina Trudeaua. Premijer je sudjelovao u javnom razgovoru u sjedištu UN-a, tijekom kojeg je vokalizirao svoj feminizam i pozvao na veću zaštitu žena i djevojčica, što je uzrokovalo glasno odobravanje kako prisutnih u dvorani, tako i publike ispred dvorane, ali i Twitter zajednice.

Najveći problem s kojim se susreću pripadnici/ice nevladinih organizacija koji/e nastoje raditi s delegacijama jest činjenica da mnoge zemlje govore jedno udrugama, a drugo tijekom zatvorenih sastanaka. Tako smo, primjerice, dobile informaciju da je predstavnica Nikaragve utvrdila kako ona ne vjeruje da reproduktivno zdravlje osnažuje ikoga. Naravno, na to se nadovezao predstavnik Vatikana i rekao kako je reproduktivno zdravlje zapravo kontraproduktivno razvoju.

SNV: Nećemo sudjelovati na komemoraciji u Jasenovcu

Srpsko narodno vijeće – nacionalna koordinacija vijeća srpske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj, nakon provedenih konzultacija donijelo je jednoglasnu odluku o nesudjelovanju na komemoraciji žrtvama logora Jasenovac, koju organizira JUSP-a Jasenovac te se tako pridružuje odluci koju je već donijela Koordinacija židovskih općina u Republici Hrvatskoj, navodi se u priopćenju SNV -a.

Ostatak priopćenja prenosimo u cijelosti:

“Razloga za ovakvu odluku je više. Navest ćemo samo neke od važnijih.

Prvo, Ministarstvo kulture, na čelu sa ministrom, oglušilo se na naš dopis kojim smo zajedno sa ostalim institucijama naroda žrtava jasenovačkog logora smrti i predstavnicima antifašističkih organizacija poslali prije gotovo dva mjeseca. Tim pismom smo, između ostaloga, iskazali naše nezadovoljstvo postavom muzeja i odgađanjem imenovanja Savjeta JUSP Jasenovac te pozvali na razgovor o programu ovogodišnje komemoracije.

Drugo, niz je događaja i aktivnosti iz kojih je vidljivo da se u Hrvatskoj nastoji relativizirati, umanjiti pa i negirati zločine koje je u Jasenovcu i na drugim mjestima počinio ustaški pokret za vrijeme kvislinške Nezavisne Države Hrvatske.

Treće, na javnim skupovima, medijima i u javnom prostoru mogu se čuti i vidjeti poruke kojima se obnavljaju vrijednosti ustaškog pokreta, veliča njegova ideologija i njegovi predstavnici, a što za posljedicu ima širenje govora mržnje i netolerancije prema političkim razlikama, etničkim i drugim manjinama.

Četvrto, nažalost adekvatnih odgovora, reakcija i kritika ovih pojava, koje su po našim zakonima kažnjive, nema ni od političkih ni od pravosudnih institucija Republike Hrvatske. Što više, oni koji upozoravaju na ovakve pojave, a među koje spada i naša institucija, nerijetko su predmet javnih napada i uvreda. Stoga u atmosferi u kojoj se vrijeđaju sjećanja na žrtve, u kojoj se negira stradanje a veliča one koji su ga uzrokovali, ne preostaje nam drugo nego da na ovaj način upozorimo da je krajnji momenat da se ovakvo stanje počne mijenjati.

Poput drugih institucija naroda žrtava godinama smo se trudili da surađujemo sa nadležnim državnim tijelima te se nerijetko prilagođavali protokolu s kojim se nismo slagali. Činili smo to s uvjerenjem da možemo doći do komemoracijske prakse koja će biti takva da će u njoj u prvom redu biti mjesta za sjećanje na stradanje, za osudu karaktera i razmjera zločina i ustaške zločinačke ideologije te za promociju vrijednosti antifašizma.

Nažalost, ove godine se nemamo čemu prilagođavati, jer je to postalo opasno po sam smisao komemoracije.

Ovom odlukom želimo ukazati na opću atmosferu u društvu, na poruke koje dolaze iz Ministarstva i od samog ministra, kao i na našu isključenost iz razgovora o instituciji JUSP Jasenovac i komemoraciji.  Vrijeme je da se zaustavi opasna praksa u kojoj će se jedan dan formalno komemorirati u Jasenovcu, a 364 ostala dana u godini nesmetano relativizirati, umanjivati i negirati ustaški zločin genocida počinjen u Jasenovcu i na drugim mjestima u vrijeme NDH te tolerirati i oživljavati ideologiju pokreta koji je zločin osmislio i proveo.  

Svjetski dan Roma/kinja: srušimo predrasude zajedno!

Na Svjetski dan Roma, najveći romski praznik, u petak, 8. 4. 2016. godine u 13 sati, na Cvjetnom trgu u Zagrebu Romsko nacionalno vijeće poziva sve na zajedničko simboličko rušenje zida predrasuda prema Romima u našem društvu.

Svakodnevica Roma u Hrvatskoj i Europi opterećena je brojnim društvenim stereotipima i predrasudama. Romsko nacionalno vijeće najvažniji dan u romskom kalendaru obilježava na način da ukaže na te predrasude i potrebu njihovog suzbijanja. Građanskom akcijom i medijskim praćenjem možemo zajedno mijenjati odnos prema Romima u Hrvatskoj, Europi i svijetu.

Pridružimo se svi kratkom javnom događanju u petak 8. 4. 2016. u 13 h na Cvjetnom trgu u Zagrebu pod nazivom “Srušimo zid predrasuda!”, čiji je cilj suzbijanje predrasuda prema Romima uz aktivno uključenje građana/ki.

Plenum FFZG-a: suradnja s KBF-om je udar na FFZG i cjelokupno obrazovanje

Plenum Filozofskog fakulteta objavio je priopćenje povodom pokušaja integracije Filozofskog fakulteta i Katoličkog bogoslovnog fakulteta, koje prenosimo u cijelosti.

“Nakon stavljanja cijene na obrazovanje, dolazi još jedna prijetnja autonomiji sveučilišta. Plenum se protivi izvođenju zajedničkih dvopredmetnih studija s Katoličkim bogoslovnim fakultetom zato što takvu suradnju smatramo udarom na Filozofski fakultet, ali i na cjeloukupno obrazovanje. Ključna razlika između teorije utemeljene u kritičkoj misli i teorije ograničene dogmom čini ova dva fakulteta nespojivima. Pravna i svjetonazorska neusklađenost otvara prostor cenzuri nastavnih sadržaja, a samim time i zatomljivanju kritičke misli na Filozofskom fakultetu.

K tome, uz problem nerecipročnog broja ponuđenih studija, neprihvatljiva je i potencijalna nejednakost na tržištu rada ukoliko bi došlo do sporne suradnje. Ovu tendenciju u visokom obrazovanju smatramo ne samo napadom na sekularnost Filozofskog fakulteta i klerikalizacijom cjelokupnog obrazovanja, nego i ideološkom prisilom.

Također se protivimo nelegitimnoj suspenziji prodekanice prof. dr. sc. Branke Galić te podupiremo njenu daljnu borbu za svoja prava. To je još jedan u nizu netransparentnih i autokratskih postupaka sadašnje Uprave fakulteta koje oštro osuđujemo.

Ovaj stav nije usmjeren protiv vjernika ili bilo koje druge društvene skupine, nego protiv perfidnih pokušaja elita da nepravednim ugovorom naruše zdravo funkcioniranje FFZG-a te posredno cijelog društva.

Obrazovanje nije na prodaju! Jedan svijet, jedna borba!

Preformans ‘O lijepa, o draga, o slatka slobodo – 2. dio’ u MSU

Queer Zagreb Sezona u suradnji s Muzejem suvremene umjetnosti te uz podršku Platforme 112 predstavlja drugi dio rada Brune Isakovića O lijepa, o draga, o slatka slobodo. Da podsjetimo, u okviru Queer Zagreb Sezone smo prvog radnog dana ministra kulture pokrenuli program performansa posvećenog upravo Njemu. I ta će serija performansa trajati dok god On bude sjedio u ministarskoj fotelji u Runjaninovoj ulici.

Rad “O lijepa, o draga, o slatka slobodo” sastoji se od ukupno tri dijela. Sva tri dijela referiraju se na neprihvatljivo ukidanje slobode govora, umjetničkih sloboda te slobode medija. Svjedočimo sve konkretnijim i agresivnijim metodama javnog zastrašivanja, prijetnjama s najviših političkih instanci te ušutkivanju neistomišljenika. Sve se to provodi pod izvršnom (a možda uskoro i bejzbol) palicom Ministarstva kulture i trenutne Vlade te Predsjednice Republike Hrvatske.

Prvi dio ovog rada je realiziran 20. veljače na Trgu kralja Tomislava u Zagrebu, a tijekom kojeg je Bruno Isaković crnom bojom izbičevao riječi humanizma istaknutih hrvatskih umjetnica i umjetnika. Performans je trajao dok misli umjetničkih velikana poput Miroslava Krleže, Ivana Gundulića, Vesne Parun i drugih nisu gotovo posve nestale u crnilu. Velika izbičevana ploča s Trga kralja Tomislava će biti postavljena na samom ulazu u MSU kao priprema za drugi dio rada.

“O lijepa, o draga, o slatka slobodo – 2. dio” će biti izveden 10. travnja 2016. u foyeru MSU Zagreb od 14 – 18 sati. Bruno Isaković i ovog će se puta baviti riječima i crnilom, međutim ne više riječima humanizma istaknutih umjetnica i umjetnika, već riječima koje je napisao i izrekao tijekom svoje znanstvene i političke karijere trenutni ministar kulture. Izvođač će se podvrgnuti drevnoj kineskoj metodi mučenja koja ima za svoj cilj izluđivanje žrtve tako što joj dugotrajno pada kap po kap vode na glavu. Istovremeno se podvrgavajući jednoj domaćoj i tek osmišljenoj metodi psihičkog mučenja – dugotrajnom čitanju tekstova i izjava ministra kulture RH.

U ovom pozivu na performans nismo željeli imenom i prezimenom navesti ministra, preuzevši time praksu samog Ministarstva kulture koje osuđujući fizičko nasilje na jednog od umjetnika kojem treba služiti ne osjeća potrebu spomenuti ga imenom, čak niti kad ga upozoravaju na odgovornost “javno izrečene riječi”. Tako to biva kad su u očima Ministarstva svi oni “koji neodgovorno govore i misle” potencijalne buduće žrtve fizičkog nasilja i uličnih obračuna. Stoga ovakva nejasna osuda nasilja, ali jasna prijetnja za budućnost, postaje ponovno primjenjiva reakcija Ministarstva za sljedeći put kad neki bezimeni umjetnik zbog svoje javno izrečene riječi bude fizički napadnut.

Zatvara se kamp u Slavonskom Brodu, izbjeglice sele u Porin i Ježevo

Prihvatno-tranzitni centar za izbjeglice u Slavonskom Brodu zatvara se za tjedan dana, a sve osobe koje se trenutno tamo nalaze bit će premještene u Porin ili Ježevo, javlja Inicijativa Dobrodošli, čiji izvještaj prenosimo. 

U četvrtak se u kampu održao sastanak na kojem je MUP službeno obavijestio organizacije o zatvaranju kampa. Kamp se zatvara 15. travnja, a 105 osoba koje se nalaze u kampu bit će premještene u Porin ili Ježevo u sljedeća dva dana i, kako navodi MUP, dobiti rješenja u skladu sa zakonom i propisima. Kamp se do 15.4. treba raspremiti i organizacije trebaju povući svoju opremu. MUP se svim organizacijama zahvalio na dobroj suradnji. Potvrđeno nam je i kako ZPTC Slavonski Brod neće biti mjesto prihvata dogovorene kvote ljudi.

26 muškaraca iz prvog sektora nedugo nakon sastanka prebačeno je u treći sektor gdje se nalaze obitelji. Mnogima od njih nije bilo jasno što se događa, a kada su saznali da će za par dana biti premješteni iz kampa, bili su začuđeni jer su navodno nedavno dobili informaciju kako će ovdje biti još dva tjedna. MUP je predvečer organizirao sastanak sa svima koji se nalaze u trećem sektoru, obavijestio ih kako za koji dan odlaze iz kampa i kako će na novom mjestu uvjeti biti bolji.

S obzirom na to da su navedena odredišta Porin, prihvatilište za tražitelje azila, i Ježevo, detencijski centar za strance, nadamo se da je izbjeglicama to i objašnjeno, te da se boljim uvjetima od trenutnih ne smatra smještaj u objektu otvorenog tipa namijenjenom za smještaj maloljetnika, koji se također nalazi unutar zidina Ježeva. Također, s obzirom na navode kako će dobiti rješenja u skladu sa zakonom i propisima, teško je očekivati da će oni koji ne zatraže azil biti smješteni u Porin. Do konkretnijih saznanja, nadajmo se se najboljem.

Turski predsjednik Erdogan upozorio je u četvrtak kako Turska neće provesti dogovor o izbjeglicama ako Europska unija ne ispuni svoja obećanja. Turska za primanje izbjeglica zauzvrat očekuje financijsku pomoć EU od 6 milijardi eura i ukidanje viza za turske građane u lipnju. Grčka je nakon prve deportacije u nedjelju najavila kako će zbog sve većeg broja izbjeglica koji traže azil uvesti “stanku” od 15 dana. Ne isključuje, međutim, da bi se idućih dana mogle organizirati deportacije još nekoliko skupina izbjeglica koje nisu zatražile azil.