Novinarstvo ne damo

Tribina o radnim i autorskim pravima novinara/ki održat će se u ponedjeljak, 30. rujna, u 18 sati u prostorijama Novinarskog doma (Perkovčeva 2, Zagreb).

Tribinu organiziraju Hrvatsko novinarsko društvo (HND), Sindikat novinara Hrvatske (SNH) i Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP).

Novinari i novinarke u Hrvatskoj danas rade u prekarnim uvjetima. Radno-pravna nesigurnost i narušeni profesionalni standardi u medijima ugrožavaju dostojanstvo profesije, ali i ljudsko i radno dostojanstvo novinara/ki. Nužno je stoga otvoriti temu kolektivnih ugovora u novinarstvu i osnažiti pojedince/ke i novinarske organizacije za kolektivno pregovaranje.

Osim o radnim pravima novinara i novinarki, na tribini će se razgovarati i o autorskim pravima novinara u okviru Europske direktive o autorskim pravima, s naglaskom na nužnost postizanja dogovora s s monopolističkim platformama i nakladnicima. Govornici/e će se također osvrnuti na aktualno stanje u Hrvatskoj, posebice u kontekstu novinarskih sloboda i napada na novinare/ke.

Na tribini će govoriti Mogens Bisher Bjerregaard, predsjednik Europske federacije novinara (EFJ), Maja Sever, predsjednica SNH, Valentina Wiesner, predsjednica DZNAP-a, i Hrvoje Zovko, predsjednik HND-a.

Novinarstvo ne damo

Tribina o radnim i autorskim pravima novinara/ki održat će se u ponedjeljak, 30. rujna, u 18 sati u prostorijama Novinarskog doma (Perkovčeva 2, Zagreb).Tribinu organiziraju Hrvatsko novinarsko društvo (HND), Sindikat novinara Hrvatske (SNH) i Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP).

Novinari u Hrvatskoj danas rade u prekarnim uvjetima. Radno-pravna nesigurnost i narušeni profesionalni standardi u medijima ugrožavaju dostojanstvo profesije, ali i ljudsko i radno dostojanstvo novinara. Nužno je stoga otvoriti temu kolektivnih ugovora u novinarstvu i osnažiti pojedince i novinarske organizacije za kolektivno pregovaranje. Osim o radnim pravima novinara, na tribini će se razgovarati i o autorskim pravima novinara u okviru Europske direktive o autorskim pravima, s naglaskom na nužnost postizanja dogovora s s monopolističkim platformama i nakladnicima. Govornici će se također osvrnuti na aktualno stanje u Hrvatskoj, posebice u kontekstu novinarskih sloboda i napada na novinare.

Na tribini će govoriti Mogens Bisher Bjerregaard, predsjednik Europske federacije novinara (EFJ), Maja Sever, predsjednica SNH, Valentina Wiesner, predsjednica DZNAP-a, i Hrvoje Zovko, predsjednik HND-a.

Beograd Pride izabran za domaćina Euro Pridea

Beograd Pride izabran je za domaćina Euro Pridea 2020. godine. Europske LGBTIQ organizacije, članice European Pride Organisers Association odabrale su Beograd Pride s nadmoćnih 71 posto glasova. Beogradska povorka ponosa tako je prikupila više glasova od ostalih predloženih opcija: Lisabona, Dablina i Barcelone.

Predsjednica EPOA Kristin Garina istaknula je kako je Pride oduvijek bio protest i da će Euro Pride imati golemi utjecaj na LGBTIQ osobe u Beogradu i Srbiji, ali i cijeloj regiji.

“Radite to u svoja četiri zida”

U utorak 24. rujna u 19 sati u ADU Galeriji f8, otvara se diplomska izložba fotografija Luke Pešuna.

Izložba je nastala na razmeđi inscenacije i dokumentacije, kao odgovor na homofobnu krilaticu “Radite to u svoja četiri zida”, po kojoj i sama serija nosi ime. Fotografije prikazuju svakodnevicu LGBTIQ+ osoba lišenu heteronormativne pretpostavke o tome kako naši životi izgledaju te propituje samo značenje krilatice i njezine implikacije na naše identitete.

Iz predgovora:
“…Prikazi svakodnevice i bliskosti koje nalazimo u kadrovima fotografija usporedive su s nebrojnim fotografijama heteroseksualnih parova na koje nailazimo posvuda, propitujući time i prohibitivnu konotaciju frazema radite to u svoja četiri zida čije korištenje u govoru implicira da je čije ponašanje nepoćudno za oči javnosti. Tako se prostor kvazi zazornog i nekonvencionalnog u ovom radu raskrinkava kao cenzurni prostor heteronormativne javnosti s kojim se jednoj manjinskoj skupini zatire autentičnost i legitimnost njihovih identiteta stavljajući ih u izolirani prostor, dokidajući pravo na potpuno sebstvo u javnom prostoru.
Umjetnički rad je iskaz tomu da su svi prostori, neovisno o njihovoj namjeni, ti koji trebaju omogućiti autentično iskazivanje seksualnih i rodnih identiteta svih osoba, i da je ujedno i javni prostor taj u koji LGBTIQ+ osobe trebaju zaći i izboriti za sebe jer i on neminovno pripada njima.” (Leopold Rupnik).

Izložba ostaje otvorena do 12. listopada, radnim danom od 12 do 19 sati, a subotom od 10 do 15 sati.

Povorkom i crnim balonima Rijeka obilježila ‘Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama’

Povorkom i puštanjem balona na Korzu u Rijeci obilježen je ‘Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama‘.

U organizaciju udruge Uzor i učenika/ica i nastavnika/ica Prve riječke hrvatske gimnazije, Korzom je prošla povorka s ciljem senzibilizacije društva na problem nasilja nad ženama, posebice onog u obitelji. Tim povodom u zrak je pušteno 350 crnih balona u sjećanje na isto toliko ubijenih žena od strane bliskih osoba u zadnjih 17 godina.  

Samo u 2018. godini ubijeno je pet žena koje su bile u bliskim odnosima s počiniteljem, dok je u prvih osam mjeseci 2019. godine ubijeno njih četiri. Među počiniteljima ubojstava od strane bliskih osoba prevladavaju supružnici (bračni, izvanbračni i bivši supružnici  te partneri).

Osim povorke, sa srednjoškolcima/ama koji su se pridružili obilježavanju Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama održan je kviz vezan za mitove o nasilju u mladenačkim vezama. Nasilje u mladenačkim vezama očituje se u tri pojavna oblika; fizičkom, psihičkom i seksualnom. Najzastupljeniji i najčešći oblik nasilja u mladenačkim vezama je psihičko nasilje za koje se procjenjuje da ga je više od 90% mladih u vezi doživjelo barem jednom. Zbog toga je neophodno je s mladima raditi na prepoznavanju neprimjerenih i nasilnih ponašanja u romantičnim odnosima, prepoznavanju i uklanjanju rodnih stereotipa i mitova o nasilju te, u skladu s navedenim, razvijati kvalitetne i sveobuhvatne preventivne programe.

Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se od 2004. godine, u spomen na tri ubijene žene na zagrebačkom Općinskom sudu, 22. rujna 1999. godine. 

U sklopu ovogodišnjeg obilježavanja ‘Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama’ na postamentima na Korzu, u suradnji udruga SOS Rijeka i Pariterpostavljena je i izložba “Žene šute i skrivaju svoje lice” koja na javnom mjestu želi progovoriti o pravom licu nasilja.

Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježen je i u Poreču u organizaciji Centra za građanske inicijative kroz informiranje građana/ki o njihovim pravima i mogućnostima vezano uz Mrežu podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela te u Puli kroz dramski prikaz priča žena koje su žrtve nasilja. 

Audio-vizualnom izložbom ‘Na brdu _ skice za izmještanje’ otvara se 13. Vox Feminae Festival

13. Vox Feminae Festival otvara se audio-vizualnom izložbom Karle Crnčević i Lucije Bužančić ‘Na brdu _ skice za izmještanje’ u BAZI (Adžijina 11), 27. rujna u 20 sati. 

Postav u formi kratkometražnog razbijenog dokumentarca svojevrsna je dubrovačka anti-razglednica: dok se grad fokusira na ugostiteljsku servilnost i profit, Sandra Sambrailo na brdu Žarkovica ponad Dubrovnika, umjesto onih koji bi trebali preuzeti odgovornost, brine o 400 napuštenih pasa -samoorganiziranih u čopore, prethodno izmještenih s “čistih” dubrovačkih ulica. Volonteri/ke za zaštitu životinja godinama upozoravaju da je utočište na Žarkovici u kojem se brinu za stotine napuštenih pasa mjesto opasno za život pasa i ljudi, prijete im zidovi i stijene koji se urušavaju a upravo su pred nekoliko tjedana odnijeli prvu žrtvu – psiću Ebony.

Ovaj postav pokušava redefinirati odnose moći, pobliže promotriti odnos prema Drugom, te mapirati prostor izmještenosti.

Audiovizualni postav ‘Na brdu _ skice za izmještanje’ bavi se izlagačkim politikama i problematikom filmske proizvodnje, festivalizacijom medija i vidljivošću dokumentarnog filma. Kroz razbijenu formu koja atomizira uobičajeni filmski kod u potrazi je za drugačijim načinom izlaganja materijala koji je nastao kao istraživanje forme kratkometražnog dokumentarnog filma. Odvajanjem zvuka, slike i teksta, te suradnjom s ilustratoricom, uspostavljajući montažu u prostoru postavlja se pitanje o konstruiranju filmske iluzije, raslojavanju i iscrtavanju novog dokumentarističkog imaginarija.

Poput izmještenog dokumentarca kojeg Crnčević stavlja u galerijski prostor i odvaja od forme cjelovitog završenog filma, Bužančić pokušava ilustraciju gužve na Žarkovici raščlaniti i izmjestiti iz svog uobičajenog formata koji je kod nje najčešće digitalan, dvodimenzionalan i vrlo stiliziran. Ilustrira slušajući i gledajući snimljene materijale i bilježeći glavne informacije o projektu koje kasnije mapira, stvarajući od njih neku vrstu “karte” ili “vodiča” nikad ne posjećujući mjesto fizički. U procesu se služi nasumičnim mrljama kojima kasnije manipulira i stvara “gužvu” na Žarkovici. U gužvi su pojedinačni segmenti neprepoznatljivi i nevidljivi, zato iz ilustracije izdvaja/izmješta određene elemente, mrlje, pse te njima konstruira nove odnose u prostoru.

O autoricama:

Karla CRNČEVIĆ, nakon završenog studija intenzivno radi (filmsku) produkciju u različitim proizvodnim uvjetima i funkcijama.

Lucija BUŽANČIĆ je animatorica i ilustratorica iz Splita, rođena 1989. godine. Završila je Filozofski fakultet i Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu. Sa svojim diplomskim filmom naslova “Proces” (2017.) sudjelovala je na nekoliko međunarodnih festivala i naposljetku 2018. uvrštena u VAF Nove talente (danas CEE animation talents). Danas živi i radi kao umjetnica u Zagrebu. Njeni novi filmovi su trenutno u produkciji ustanove Zagreb film. Njene ilustracije često su inspirirane životom u Splitu danas, i često više od svega prikazuju upravo – gužve.

U realizaciji razbijenog dokumentarca sudjelovali su Dario MATIĆ (snimatelj slike) te Davor SANVINCENTI (snimatelj zvuka).

Audio-vizualni postav se, nakon otvorenja, može pogledati radnim danom od 17:00 do 20:00 sati u prostorima BAZE (Adžijina 11, Zagreb) sve do kraja Vox Feminae Festivala. Čitav festivalski program dostupan je na webu: www.voxfeminae.net/festival

Program je realiziran uz logističku podršku udruge BLOK – Baza za lokalno osvježavanje kulture. Program sufinanciraju Ministarstvo kulture RH, Ured za kulturu Grada Zagreba i Zaklada Kultura nova.