Kako je najavljeno, ususret Cjelovitoj kurikularnoj reformi, GONG i Kulturpunkt.hr organizirali su konferenciju “Između slobode govora i govora mržnje: Medijska pismenost u obrazovnom sustavu i društvu”. Konferencija je održana u petak, 16. listopada 2015., u Novinarskom domu, uz financijsku podršku fonda “Alumni Engagement Innovation” američkog State Departmenta, programa Centri znanja Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva te programa Europske unije “Europa za građane”.
Program konferencije uključivao je panelne rasprave o slabim karikama medijskih sustava u Hrvatskoj i regiji, o suvremenim problemima društva koje senzacionalističko medijsko izvještavanje samo podupire, zanemarivanje društvenih problema u obrazovanju, te radionice o populizmu i medijima, utjecaju stereotipa, predrasuda i prikrivenog oglašavanja u medijima na mlade, prevenciji govora mržnje na društvenim mrežama kroz obrazovne programe i medijskim prikazima fašizma i antifašizma u kontekstu provjeravanja činjenica i izvora informacija u regiji.
U uvodnom dijelu, Jelena Berković iz GONG-a i Janja Sesar iz Kurziva govorile su o tome kako mediji ne ispunjavaju potencijal koji imaju u društvu te o potrebi osmišljavanja alata za mlade kako bi kritički konzumirali medije. Pozdravni govor održala je Juliete Valls Noyes, Veleposlanica Sjedinjenih Američkih Država u RH, koja je istaknula sljedeće: “Demokracija počiva na slobodi mišljenja i izražavanja, a ona je utjelovljena u slobodi govora i medija. No, i sloboda izražavanja mora biti sklopljena s dubokom društvenom odgovornošću i predanošću samim demokratskim i pluralističkim vrijednostima”.
Prvu panel-raspravu o “slabim karikama” medijskih sustava Hrvatske i regije moderirala je Antonija Letinić, a izlaganja su imale/i Brankica Petrović iz Mirovnog inštituta u Ljubljani, Helena Popović, docentica na Fakultetu političkih znanosti i voditeljica istraživanja o integritetu medija u Hrvatskoj, Xhabir Memedi Deralla, voditelj udruge CIVIL i novinar iz Makedonije i sociolog Krešimir Krolo sa Sveučilišta u Zadru.
Brankica Petrović predstavila je istraživanje medija koje je provođeno na prostoru bivše Jugoslavije i koje je uvelo pojam integriteta medija. Mediji koji ne služe javnom interesu nego pojedinačnim subjektima su korumpirani, a budući da demokracija velikim dijelom počiva na slobodi medija, korumpirani mediji znače smrt demokracije. Stoga je pitanje medijske pismenosti mladih, ali i svih građana/ki, na neki način i borba za demokraciju. Najveći problem s medijima u regiji predstavlja pitanje vlasništva koje u našim državima nije transparentno pa “čak i kada znamo tko je vlasnik, pravo je pitanje – tko je vlasnik vlasnika”. I javni su mediji prepušteni političkom utjecaju i iznimno destabilizirani i zarobljeni u mreži klijentelističkih odnosa, te umjesto da služe jačanju demokratskih procesa, najčešće čine upravo suprotno. Novinari/ke su dio tog problema, ali i žrtve cjelokupne situacije, s obzirom da su degradirani, s nesigurnim zaposlenjem i primanjima. Petrović se zapitala kako to da takva degradacija nije izazvala veći i organizirani otpor novinara/ki. Petrović je također istaknula i odgovornost samih građana i građanki “jer smo propustili svoje pravo i svoje slobode nekome drugome, odnosno tržištu“. Govoreći o tim problemima u kontekstu naših očekivanja od EU-a, rekla je: “EU propisuje kakve piliće trebamo uzgajati, ali neće dirati europski kapital i neće ništa reći oko medijskog vlasništva, nego će radije dati novac da se obrazuje građane/ke – na nama je da nađemo načina da se poveže želja građana/ki za dobrim medijima s vrhunskim novinarima/kama koje imamo, pri čemu treba naglasiti i odgovornost tijela poput regulatora i ministarstava”.
Helena Popović iznijela je zaključak istraživanja koji je zajednički svim promatranim zemljama: javni interes u medijima potpuno je zanemaren radi simbioze ekonomskih i političkih struktura moći. Izvještaj je obuhvatio medijske politike, medijske organizacije, značaj i utjecaj oglašivača, profesiju novinara/ki te publike. U pogledu medijskih politika došlo je do prilagođavanja domaćeg zakonodavsta onome EU-a i tržišnim konceptima. Istaknula je kako u Hrvatskoj još nije objavljena medijska strategija, ali je ipak došlo do prepoznavanja važnosti medija neprofitnog sektora i novih načina njihova financiranja, prikupljanja novih podataka i mapiranja stanja u medijima. Prema istraživanju, u velikoj mjeri se ne poštuju etički standardi novinarstva, a prisutna je i određena doza korupcije (često i “neosviještene”), te nedostatak homogenosti novinara/ki što je posljedica uvjeta njihovog prekarnog rada obilježenog kratkoročnim ugovorima, nesigurnošću i strahom.
“Na snazi je deprofesionalizacija novinarstva, a jedan od razloga jest i pitanje publike”, rekla je Popović. Zahvaljujući novim tehnologijama, u proizvodnji medijskih sadržaja danas svi mogu sudjelovati. Publika je definirana kao “potrošači/ice, a ne kao građani/ke koji/e trebaju biti informirani/e”, stoga je bitno da se publike medijski opismenjavaju, a pritom od medijskih organizacija tražiti da rade u javnom interesu, zaključila je Popović.
Xhabir Memedi Deralla opisao je načine na koje je njegov aktivistički i novinarski rad već gotovo deset godina diskreditiran u medijima sklonim trenutnoj makedonskoj vlasti. CIVIL godinama radi na demilitarizaciji, rodnoj i etničkoj ravnopravnosti te demokratizaciji, pa je kao takav i meta brutalnih političkih napada i difamacija u medijima. Aktualni režim okupirao je sve javne resurse i makedonsko društvo gurnuo u populizam, siromaštvo, konzervativizam, korupciju i sustavna kršenja ljudskih prava. Deralla je rekao da je pad započeo još 2007. godine, no već je 2010. godine postalo jasno da su makedonski mediji u totalnom mraku. “Pad medijskih sloboda u Makedoniji je bio vrtoglav – sa 46. na 123. mjesto po slobodi medija u roku od nekoliko godina”. Prema Deralli, pad medijskih sloboda je toliko snažan, “da više ne možete reći kako mediji manipuliraju javnim mnijenjem, već se radi o medijima koji su čista propaganda”.
Krešimir Krolo predstavio je istraživanje o transformaciji korištenja medija među mladima (provođeno od 2012. do 2014.). Radila su se istraživanja stavova srednjoškolaca/ki, njihovo korištenje internetskih i društvenih mreža i video medija, te je mapirano korištenje video igara među djecom i mladima. Mladi participiraju na društvenim mrežama i članovi su brojnih Facebook grupa, a zanimljivo je kako su tolerantniji i progresivniji stavovi uočeni među onim korisnicima/cama koji/e sudjeluju u raspravama, razmjenjuju mišljenja i sudjeluju u kreiranju sadržaja. Tolerantniji i progresivni stavovi primijećeni su i kod mladih koji konzumiraju alternativnu glazbu i zanima ih kulturna potrošnja, dok su tradicionalniji stavovi i nacionalizam povezani uz konzumiranje popularnih televizijskih sadržaja i glazbe. Krolo je govorio i o načinu korištenja video-igara te o problematičnoj rodnoj podzastupljenosti i diskriminaciji žena u gejmerskom svijetu – istraživanja su pokazala kako samo oko osam posto žena participira u ovoj vrlo mizoginoj zajednici, pa bi se kroz medijsku pismenost i taj problem trebao adresirati.
U drugoj panel-raspravi, uz moderaciju Martine Horvat, sudionici/e su govorili/e o medijskoj pismenosti u kontekstu obrazovanja, tako da je Građanski odgoj i obrazovanje (GOO) bila tema koja se neminovno provlačila kroz raspravu. Nada Zgrabljić Rotar, komunikologinja sa Sveučilišta u Zadru i Hrvatskih studija Sveulilišta u Zagrebu, govorila je o važnosti medijske pismenosti i posljednicama njezine nedostatne razvijenosti u našem društvu. Domagoj Morić iz Foruma za slobodu odgoja govorio je o aspektu kritičkog razumijevanja kao dijela medijske pismenosti te o programima stručnog usavršavanja koje Forum već dugi niz godina provodi s nastavnim osobljem na tu temu. Komunikologinja Lana Ciboci s Hrvatskih studija govorila je o definicijama medijske pismenosti, te o tome na koje načine se ona poučava u školama. Ivan Dobran predstavio je novi projekt Pulske filmske tvornice o građanskom odgoju i medijskoj pismenosti za mlade koji se odvija u Gimnaziji Pula – Medionauti. Na kraju ovoga panela, profesorica matematike i informatike Lidija Kralj govorila je o tome kako bi trebao izgledati budući kurikulum infiormatike te o korištenju interneta u obrazovanju.
U popodnevnim satima, nakon održanih radionica, predstavljen je njihov sadržaj i zaključci. U radionici o medijskim prikazima fašizma i antifašizma – odnosno o izvorima informacija za provjeru činjenica u regionalnom kontekstu, uz Brankicu Petković i Xhabira Derallu, sudjelovali/e su i Dušan Jordović i Siniša Dedeić iz Istinomer.rs, Tijana Cvjetičanin i Aida Ajanović iz Istinomjer.ba te Dragan Koprivica iz Centra za demokratsku tranziciju iz Crne Gore. Radionicu o populizmu i medijima kao prijetnji ili korektivu za demokraciju vodio je prof. Berto Šalaj, radionicu o utjecaju stereotipa, predrasuda i prikrivenog oglašavanja u medijima na mlade vodila je Lane Ciboci, a radionicu o prevenciji govora mržnje na društvenim mrežama kroz obrazovne programe Lidija Kralj.
Na kraju konferencije sudionici/e su izrazili želju za nastavkom razgovora i traženja rješenja kad su u pitanju “naši društveno-medijski problemi”, budući da je ovo bio prvi takav skup koji je ujedinio sve relevantne aktere.
* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
