Ouroboros na hrvatski

Od jučer je u primjeni novi  Zakon o radu.  Ne zadire u tradicionalne hrvatske vrijednosti, stoga nije bilo puno buke oko njegove neprihvatljivosti.  Radnička klasa, rudimenti prošlih vremena, ne trpi dovoljno radi liberalnog Zakona koji svojim odredbama briše pojam ‘sigurnost’ iz naše budućnosti, već je za to osmišljen novi projekt – “Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa”.

Da, usmjeren je na mlade. Jer je mladima potrebno iskustvo. Da, plaća se. Europska unija daje novce, jer najvažnije je hrvatsko blagostanje. Kada maknemo koprenu kapitalističkih ideja o pripravničkom stažu koje je osvijetljeni put u bolje sutra, naiđemo na degradaciju radništva, rušenje plaća, sramoćenje ljudi i notorno iskorištavanje mogućnosti od strane – u prvom redu, pravosudnih tijela.

Stranice Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) su prepune oglasa za zapošljavanje u općinskim i županijskim sudovima, općinskim državnim odvjetništvima, zemljišno-knjižnim službama i inim ministarstvima… zapošljava se! Odahnuli bi neki. No, treba biti svjesna/tan činjenice da je u javnoj upravi na snazi ‘2 za 1’ model zapošljavanja, koji kaže: “dva u mirovinu, jedan za stalno”. Promislimo li o tome, možemo jedino zaključiti da će od 10 stručno osposobljenih njih devet idući kolovoz ostati bez posla u slučaju da u organizaciji postoji osoba spremna za umirovljenje. Ako je situacija takva, zašto se sredstva suludo troše na megalomanska osposobljavanja u situaciji kada, osim ako se svjesno ne krši pravilo od strane organizacija, je šansa da osoba nastavi raditi na tom radnom mjestu 1:10?

Popularan stav je da se u javnoj upravi ne radi. U javnoj upravi se radi. Osam sati dnevno javni službenici, uz poneke iznimke, rade repetitivne poslove koji se mogu izbjeći  umrežavanjem i digitalizacijom zemljišnih knjiga, baza podataka, itd.  Zašto se javnost zavarava brisanjem iz evidencije ljudi koji su pristali (jer nemaju drugi izbor) raditi za sramotnih 1.600 kuna? Ne bi li ciljana investicija u modernizaciju bila mudrija odluka?

Podsjećamo, minimalna plaća prema DZS za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2014. godine iznosi 3.017,61 kn, dok je prosječnoj hrvatskoj obitelji potrebno mjesečno cca 8.500,00 kn da bi preživjelo. Navedena mjera je osmišljena kao svojevrsno upućivanje mladih u svijet rada, no danas svjedočimo situaciji da je ta ista mladost u srednjim dvadesetima, s upisanim apsolventskim godinama i ‘produženim’ studiranjem (govorim o onima koji su upisali bez plaćanja) koja traži bilo kakav posao jer roditelji ne mogu financirati golu egzistenciju.

Stručno osposobljavanje je potentna mjera koja bi realne rezultate iznjedrila u – privatnom sektoru. Na koji način se očekuje uzlet privatnoga i nova zapošljavanja koja nisu na teret države ako se ne odškrinu vrata? Hiperprodukcija neproduktivnih radnih mjesta je još jedan nož u leđa hrvatske vlade hrvatskim građankama i građanima. Perpetuiranjem sistema ‘javna uprava radi za javnu upravu’ stvaramo svojevrsni ouroboros koji i najpozitivnijima stvara gorak okus u ustima.

Omraženih 1.600 kuna donosi još jednu negativnost, a to je – rušenje cijene rada, jer zašto ne održavati minimalac minimalnim, ako niti Vlada ne radi drugačije?

Za daljnja razmišljanja o temi, preporučujem posjet stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje

Francuska odobrila bezuvjetan pristup pobačaju kroz novi Zakon o ravnopravnosti spolova

Francuskinje su upravo dobile bezuvjetan pristup pobačaju u prvom tromjesečju trudnoće, a puna cijena abortusa financirat će se od strane vlade, odlučeno je tako u utorak donošenjem novog Zakona o ravnopravnosti spolova, javlja Think Progress.

Novom politikom mijenja se postojeći Zakon o pobačaju koji je jamčio svim ‘trudnicama koje su u teškom položaju’ pravo na prekid trudnoće.

Novu politiku pobačaja predložila je Najat Vallaud – Belkacem, ministrica za ženska prava, te se o njoj raspravljalo početkom ove godine u Narodnoj skupštini.

Bezuvjetan pristup pobačaju samo je jedna od mjera novog Zakona o ravnopravnosti. Novim zakonom poboljšane su odredbe o pružanju potpore žrtvama zlostavljanja, povećane su kazne za neuspjeh u postizanju rodne jednakosti u poslovanju i politici, proširene su podrške samohranim majkama, medijima je zabranjeno emitiranje seksističkih ili ponižavajućih priloga o ženama, očeve se potiče se da uzmu plaćeni roditeljski dopust u trajanju od šest mjeseci, a djevojčicama mlađima od 13 godina zabranjeno je natjecanje ljepote. Ove mjere predstavljaju najopsežnija zakonodavna prava žena u povijesti Francuske.

“Ne vjerujem da nas povijest može spontano voditi prema naprijed. Nama treba više jednakosti i stoga moramo biti politički proaktivni”, rekla je Najat Vallaud – Belkacem.

I dok proaktivni pristup jednakosti žena u Francuskoj ide prema naprijed, u Španjolskoj zakonodavci pokušavaju pravo na pobačaj ukinuti u cijelosti, dok se, primjerice, u SAD-u ne jamči plaćeni porodiljni dopust i uveden je tzv. sonogram zakon.

“U vrijeme kada su ženama u mnogim dijelovima svijeta, pa tako i SAD-u i Španjolskoj, prava ograničena, povrijeđena ili se ne poštuju, Francuska je postala važan primjer za ostatak svijeta svojim progresivnim stavom prema reproduktivnoj zdravstvenoj zaštiti”, rekla je Lillian Sepulveda, direktorica globalnog pravnog programa u Centru za reproduktivna prava.

Napomenimo kako je Francuska prošle godine izglasala zakon kojim žene ne moraju plaćati pobačaj, a maloljetnice kontracepciju, odnosno žene dobivaju povrat novca za obavljeni pobačaj, a djevojke od 15 do 18 godina imaju pravo na besplatnu kontracepciju, što uključuje kontracepcijske pilule i umetke.

Ovakvim izmjenama i ovakvim zakonom Francuska svakako može poslužiti kao dobar primjer za rješavanje uporne diskriminacije žena. S obzirom na prijetnje ženskim pravima u Europi i drugdje u svijetu, uključujući pravo na legalan pobačaj, zastupnici/e u Francuskoj predano rade na jednakosti i ravnopravnosti i ovakvo zakonodavstvo je dobrodošao primjer onoga što vlada može učiniti kako bi podržala jednaka prava i jednake mogućnosti za žene. 

Ni muškarci na visokim položajima ne mogu imati sve

Max Schireson, predsjednik uprave uspješne softverske tvrtke MongoDB, podijelio je svoju frustriranost zbog činjenice da muškarce poput njega, koji su na visokim položajima u tvrtkama u kojima rade, nitko nikad ne pita kako usklađuju posao s obiteljskim životom. Naime, kad bi ih se pitalo, doznalo bi se da je to nemoguće. Iz tog razloga, Schireson je odlučio prijeći na nižu poziciju unutar poduzeća te preuzeti funkciju potpredsjednika Uprave. “Prije nekoliko mjeseci sam odlučio da uspješno “žonglirati” posao i obitelj mogu jedino ako si smanjim obim posla”,napisao je na svom osobnom blogu.

Uvijek je važno vidjeti muškarca koji priznaje seksistički tretman svojih kolegica. No najbolje je kod Schiresonovog posta to što ukazuje na odricanja koja moraju činiti muškarci na visokim položajima. Nitko ne očekuje od njih da uspostave ravnotežu između privatnog i poslovnog života, a problem se dodatno ignorira i time što se muškarce nikad ne pita o tome. Schireson piše:

“Već sad sam na dobrom putu da ove godine avionom prijeđem 482803 km, što je uobičajeno za predsjednika uprave. Tome treba dodati i putovanja na koja idem svaka 2-3 tjedna, od Palo Alta, gdje mi radi supruga, do New Yorka. Provodeći toliko vremena na putu, propustio sam mnogo zabavnih trenutaka sa svojom obitelji, no još je važnije da nisam bio uza svoju djecu kad je našeg štenca udario auto niti kad je moj sin imao (manju, uspješnu i, naravno, neočekivanu) hitnu operaciju.

Čini se da se čovjek treba odreći mnogo toga da bi mogao ‘imati sve'”.

Dodatne pohvale Schiresonu i jer smatra da mu ne treba dići spomenik samo zato što su mu vlastita djeca prioritet.

“Smatram da su očekivanja koje naše društvo ima prema očevima toliko niska da je to jadno. Ako sa svojom djecom provedem večer, kažu mi ‘Ah, znači ti si dadilja večeras’… A ako mi djeca ne umru od gladi u 3 sata koliko se sam brinem za njih, ljudi se ponašaju kao da zaslužujem zlatnu medalju. To nema smisla”, izjavio je za Today.

Prevela i priagodila Ivana Žuškin

Stranačke reference kao kriterij

Nakon bure oko imenovanja upraviteljice istarske Zaklade za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva, danas su 34 organizacije civilnog društva uputile prosvjedno pismo samoj Zakladi. Više o cijelom slučaju možete pročitati u izvrsnom tekstu Dubravke Blaško na H-alter.org, a prosvjedno pismo donosimo u cjelosti. 

“Prosvjedujemo protiv načina imenovanja upraviteljice Zaklade za poticanje partnerstva i razvoja civilnoga društva Helge Može Glavan koja je imenovana u krajnje netransparentnoj proceduri nakon raspisivanja javnoga poziva od strane Zakladne uprave same Zaklade. 

Prema informacijama iz medija, na javni poziv za novu čelnu osobu Zaklade javilo se petero kandidata i kandidatkinja. Istarska županija nije objavila njihova imena, reference ni motivaciju, nego je župan Valter Flego objavio da je odabrao Može Glavan. S obzirom da razgovora s kandidatima/kinjama nije bilo i da ih Zakladna uprava nije imala prilike upoznati te s obzirom da je imenovana upravo ona kandidatkinja koju se i prije raspisivanja javnog poziva u javnosti spominjalo kao “dogovorenu” osobu za tu poziciju, a predsjednik Zakladne uprave u više je navrata javno odbio objasniti kriterije kojima su se vodili u odluci, ističemo sumnju da na to važno mjesto koje se tiče razvoja sektora u kojem djelujemo, nije izabrana po stručnim referencama najbolja kandidatkinja, odnosno kandidat, već kandidatkinja čije su stranačke reference (IDS) bile najvažnji kriterij prilikom imenovanja

Može se zaključiti kako Zakladna uprava i župan nisu imali stvarne planove, ni želje izbor i imenovanje učiniti poštenim i transparentnim, već se željelo stvoriti tek privid demokratičnosti, transparentnosti i jednakih uvjeta, a tako djelujući, prekršili su Ustav, Zakon o zakladama i fundacijama, kao i sam Statut Zaklade (članak 3.).

Na koji će način Zaklada ostvarivati svoju temeljnu svrhu – poticanje partnerstva i razvoja civilnoga društva – ukoliko se krše propisi, a zakladna su tijela izabrana i imenovana u netransparentnim i nepoštenim uvjetima? To nisu vrijednosti na kojima se razvija civilno društvo, već upravo suprotno.

Na koji način takva Zaklada može poticati unaprjeđenje demokratskih insitutucija društva kad se ni sama ne temelji na principima dobrog upravljanja, već na principima netransparentnosti i političkog klijentelizma?

Kršenjem propisa, zloupotrebom instituta javnog poziva, namjernim dovođenjem javnosti i kandidata/kandidatkinja u zabludu i onemogućavanjem jednakosti uvjeta, te nesavjesnim postupanjem i netransparentnim izborom nove upraviteljice, Zakladina uprava i Župan nanijeli su Zakladi dugoročnu štetu u pogledu njene vjerodostojnosti i legitimnosti. Izbor nove upraviteljice obilježen je principima protiv kojih se civilno društvo zalaže pa je time i novoimenovana upraviteljica Zaklade već na početku mandata izgubila legitimitet. 

Tražimo da se postupak izbora upravitelja/upraviteljica ponovi kroz transparentnu i poštenu proceduru te da se Statutom Zaklade na jasan način propiše izbor i sastav same Zakladne uprave koja upravlja Zakladom, a ne da je u potpuno netransparentnoj proceduri imenuje župan prema stranačkom ključu. 

Zaklada je javno tijelo i u većini je financirana javnim sredstvima te pripada svim građanima i građankama, a ne jednoj stranci.

Zaklada, koja u sebi nosi pojmove kao što su partnerstvo i civilno društvo, trebala bi se razvijati kroz transparentnost, participativnost i inkluzivnost u suradnji s civilnim društvom, a ne potiranjem vrijednosti civilnoga društva i principa dobrog upravljanja”, zaključuje se u prosvjednom pismu.

 

Pismo do 7. kolovoza 2014. u 10 sati potpisuju slijedeće organizacije civilnoga društva:

  • ACT Grupa
  • B.a.B.e.
  • Brodsko ekološko društvo-BED
  • Centar za građanske inicijative Poreč
  • Centar za građansku hrabrost
  • Centar za mirovne studije
  • CESI
  • Čarobnjakov šešir Pula
  • Documenta
  • Ekološko društvo Pan-Karlovac
  • GONG
  • Gradska radionica Pula
  • Građanska inicijativa “Naš Potok” Pazin
  • Hrvatsko debatno društvo
  • HOMO
  • Informativno Pravni Centar Slavonski Brod
  • Jazzbina Pula
  • Kuća ljudskih prava
  • Mladi u EU Šibenik
  • Mreža mladih Hrvatske
  • ODRAZ
  • Pilula – medijska platforma za teoriju i praksu društvenih promjena
  • RODA – Roditelji u akciji
  • Savez udruga Rojca
  • Savez udruga stanara Hrvatske
  • Srpski demokratski forum
  • Transparency International Hrvatska
  • Udruga Delta Rijeka
  • Udruga mladih Krik Slatina
  • Udruga za nezavisnu medijsku kulturu
  • Zagreb Pride
  • Zelena akcija
  • Zelena Istra
  • Zeleni Osijek

‘O njoj znam samo da i dalje živi izvan Hrvatske’

Evo što je Jadranka Kosor odgovorila na pitanje novinarke Globusa što misli o kandidaturi Kolinde Grabar Kitarović i njoj kao potencijalnoj predsjednici, a što bi trebalo zanimati i sve nas kao građane i građanke ove zemlje.

“Gospođa Kitarović i dalje živi izvan Hrvatske. Da bih nešto mogla misliti ili zaključiti,morala bih imati spoznaje o tome kakvi su stavovi gospođe Kitarović o barem dvadeset relevantnih pitanja o političkom i društvenom životu u Hrvatskoj. Kao građanku RH koja će izaći na izbore zanimalo bi me što misli o izmjenama Ustavnog zakona o pravima manjina, promjenama Ustava, podržava li model preferencijalnog glasovanja, kakvo je njezino stajalište oko definiranja braka u Ustavu, što misli o Zakonu o životnom partnerstvu… Htjela bih znati i kako vidi smanjivanje deficita i duga, rješavanje problema u mirovinskom sustavu, što misli o konsenzusu i treba li HDZ podržati Vladu u nekim potezima, primjerice oko davanja autocesta u koncesiju jer je to 2010. bio i dio programa HDZ-ove Vlade. Zanimalo bi me i kakav je njen stav o nekim unutarstranačkim stvarima – kako gleda na brojna izbacivanja iz HDZ-a i na činjenicu da je na stranicama te stranke izbrisan veliki dio povijesti – od 1999. do 2012. i dolaska nove ekipe na čelo HDZ-a? Zanima me je li ona kao članica stranke bilo što rekla u javnosti ili na stranačkim skupovima o izbacivanjima i smjenjivanjima? Je li bila za ili protiv mog isključenja? Što je svom predsjedniku rekla o izbacivanju osnivačice HDZ-a Štefice Mađarević u Njemačkoj? Kako, kao dužnosnica NATO-a gleda na poniženje vrhovnog zapovjednika oružanih snaga i cijelog vojnog vrha u Vukovaru? Smatra li normalno da šef oporbe ne dolazi u parlament i da tamo ne govori? Je li takvo što susrela u SAD-u? Sve to zato što o stajalištima Ive Josipovića prema tim pitanjima znamo sve. Inače, uvijek podupirem ideju da u politici otvaramo prostore za žene s čvrstim i jasnim stajalištima.”

Vjerujemo kako se isto pitaju mnogi birači i biračice, te da bi voljeli čuti odgovore na ova pitanja.

 

 

Od danas u primjeni novi Zakon o radu

Od danas na snagu stupaju odredbe novog Zakona o radu (ZOR) koji je naišao na žestoku kritiku oporbe, kao i nezadovoljstvo sindikata, dok su njegovo donošenje u Hrvatskom saboru aktivistice Ženske fronte za radna i socijalna prava popratile pjevajući poznatu radničku himnu Internacionalu.

Evo kakve nam promjene donosi novi ZOR.

Zapošljavanje na određeno

Jedna od promjena odnosi se na zapošljavanje na određeno. Prema novom ZOR-u, prvi ugovor na određeno više ne mora sadržavati razdoblje na koje se zaključuje već razloge zbog kojih se radnik zapošljava na određeno. Razlozi mogu potrebu za takvim radom odrediti na pet, deset ili petnaest godina, a tek kad istekne prvi ugovor, ostali ne mogu trajati dulje od tri godine. Može se očekivati da će nakon takvog zakonskog rješenja rad na određeno postati pravilo za sve, osim za rijetke deficitarne profesije, pogotovu zato što se tako može izbjeći isplata otpremnine.

Prekovremeni sati

Zakon i dalje propisuje da je puno radno vrijeme 40 sati, uz mogućnost osam sati prekovremenih. No, promijenjene su odredbe o preraspodjeli radnog vremena, pa se taj tjedni limit u stvarnosti povećava na 50 sati, odnosno 60 sati, ako je kolektivnim ugovorom tako dogovoreno.

Otkaz i otkazni rokovi

U najgorem položaju vjerojatno će se naći trudnice i rodilje. Dok trenutni ZOR priječi mogućnost otkaza trudnici, odnosno rodilji u slučaju da poduzeće odlazi u likvidaciju, novim ZOR-om više neće biti tako. Tako se u razloge za prestanak ugovora o radu uključuje smrt poslodavca fizičke osobe ili prestanak obrta po sili zakona, odnosno brisanje trgovca pojedinca iz registra u skladu s posebnim propisima. Redoviti otkaz, pak, moći će dobiti i radnik koji ne zadovolji na probnom radu.  

Otkazni rok teći će i za vrijeme godišnjeg odmora, plaćenog dopusta te bolovanja, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drugačije uređeno. U slučaju prekida otkaznog roka zbog radnikova odlaska na bolovanje, otkaz će nastupiti istekom šest mjeseci od trenutka kada je radniku uručena odluka o otkazu.

Nema čekanja na isplatu plaće

U slučaju neisplate plaće radnici više neće morati čekati 30 dana da bi pokrenuli sindikalne akcije. Već s danom dospijeća plaće moći će najaviti štrajk i pokrenuti postupak mirenja.