Prozor u svijet

27.02.2014. 11:46:10 - Ela Naran餫

Usvojeno izvje规e Mary Honeyball

Europski parlament u borbi protiv seksualnog iskori箃avanja i prostitucije

U ponedjeljak, 24. velja鑕, na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu Mary Honeyball (UK, S&D) je prezentirala svoje izvje规e o seksualnom iskori箃avanju i prostituciji te njezinu utjecaju na jednakost spolova. Izvje规e je izglasano u srijedu s 343 glasa za, a od hrvatskih zastupnika i zastupnica u Europskom parlamentu osam ih je poduprlo izvje规e (Baldini, Bu筰, Maleti, Picula, Plenkovi, Stier, Vuljani, ﹗ica), Petrovi Jakovina je jedina bila protiv, Toma筰 i Valjalo suzdr綼ni, dok Biljana Borzan nije glasala.

Honeyball u izvje规u obja筺java kako su prostitucija i prisilna prostitucija pojave vezane uz spol, te imaju globalnu dimenziju i uklju鑥ju oko 40 – 42 milijuna ljudi 筰rom svijeta, pri 鑕mu su ve鎖na osoba koje se bave prostitucijom 緀ne i djevojke, dok su mu筴arci gotovo jedini kupci. Prostitucija je stoga ujedno i uzrok i posljedica neravnopravnosti spolova koju dodatno pogor筧va jer ima utjecaj na polo綼j 緀na i mu筴araca u dru箃vu i sagledavanje njihovih me饀sobnih odnosa i spolnosti. Prostitucija je oblik ropstva nespojiv s ljudskim dostojanstvom i temeljnim ljudskim pravima.

Prostitucija svaki intimni 鑙n svodi na njegovu nov鑑nu vrijednost i ljudsko bi鎒 spu箃a na razinu robe ili predmeta na kori箃enje klijentu. Velika ve鎖na prostituiranih osoba dolazi iz ranjivih skupina. Pru綼nje seksualnih usluga blisko je povezano s organiziranim kriminalom, a organizirani kriminal, trgovanje ljudima, nasilni zlo鑙ni i korupcija cvjetaju u sjeni prostitucije te svaki okvir legalizacije ponajprije koristi svodnicima koji su u mogu鎛osti pretvoriti se u "poslovne ljude". Tr緄箃e prostitucije produbljuju problem trgovanja 緀nama i djecom i pove鎍vaju nasilje nad njima, osobito u zemljama gdje je seksualna industrija legalizirana.

Postoji veliko razila緀nje u na鑙nima na koje se dr綼ve 鑜anice nose s problemom prostitucije, me饀 kojima prevladavaju dva osnovna pristupa: u prvom pristupu prostitucija se smatra kr筫njem 緀nskih prava, odnosno oblikom seksualnog ropstva, koje ima za posljedicu i podr綼va nejednakost spolova; drugi pristup temelji se na ideji da prostitucija promi鑕 jednakost spolova podupiru鎖 緀nsko pravo da 鑙ni sa svojim tijelom 箃o 緀li. Me饀tim, iako postoji razlika izme饀 "prisilne" i "dobrovoljne" prostitucije, ona je o鑙gledno oblik nasilja nad 緀nama.

Legalna je u Njema鑛oj, Nizozemskoj i Gr鑛oj - Ured UN-a za drogu i kriminal pritom navodi Nizozemsku kao glavnu destinaciju 緍tava trgovanja ljudima. Broj osoba koje se bave prostitucijom u Njema鑛oj procjenjuje se na 400 000, no samo ih se 44 slu綽eno prijavilo u slu綽ama socijalne skrbi nakon Zakona o legalizaciji prostitucije iz 2002. godine. Ne postoje sigurni pokazatelji da je tim zakonom umanjen broj kaznenih djela, a tre鎖na tu緄telja u Njema鑛oj je izjavila da je legalizacija prostitucije ote綼la njihov posao u kaznenom progonu za trgovanje ljudima i svodni箃vo. Globalni trend je banalizirati prostituciju i smatrati ju normalnom djelatnosti, za "zabavu", ali i poslom.

Istra緄vanje me饀 kupcima pokazuje da mu筴arci koji pla鎍ju seksualne usluge imaju poni綼vaju鎢 sliku o 緀nama, stoga zabrana kupovanja seksualnih usluga treba biti uskla餰na s kampanjom za podizanje svijesti kod mu筴araca. Tako餰r, statistika je pokazala da je 80 – 95 posto 緀na koje se bave prostitucijom bilo 緍tva nekog oblika nasilja prije ulaska u svijet prostitucije (silovanje, incest, pedofilija), 62 posto prijavilo je da su bile silovane, a 68 posto pati od posttraumatskog stresnog poreme鎍ja.

Naju鑙nkovitiji na鑙n borbe protiv prostitucije je model koji su usvojile ﹙edska, Island i Norve筴a (tzv. nordijski model), prema kojem je kazneno djelo kupovina seksualnih usluga, a ne pru綼nje usluga prostitucije. Uspjeh nordijskog modela pokazao se u ﹙edskoj, gdje se prostitucija i seksualno trgovanje nisu pove鎍li, a stanovni箃vo sve vi筫 prihva鎍 model, osobito mladi ljudi 箃o ukazuje na to su zakoni promijenili stavove. U Norve筴oj gra餫nina se mo緀 kazneno goniti za kupovinu seksualne usluge u inozemstvu.

Izvjestiteljica primje鎢je da bi se velika ve鎖na prostitutki 緀ljelo prestati baviti prostitucijom, ali misli da ne mo緀; nagla筧va da je tim osobama potrebna odgovaraju鎍 potpora, posebice psiholo筴a i socijalna, kako bi iza筶e iz mre綼 seksualnog iskori箃avanja i ovisnosti koja je s njima 鑕sto povezana. Stoga predla緀 nadle緉im tijelima da uspostave programe za izlazak iz prostitucije, u bliskoj suradnji sa sudionicima i sudionicama. Nagla筧va va緉ost odgovaraju鎒g osposobljavanja policijskih slu綽i i osoblja pravnih sustava. Gospodarski problemi i siroma箃vo glavni uzroci prostitucije me饀 mladim 緀nama i djevojkama – stoga su nam potrebne nacionalne kampanje, podizanje svijesti te uvo餰nje "Europskog tjedna borbe protiv trgovine ljudima".

Me饀tim, osim glavne struje Europskog parlamenta koja se slo緄la s Honeyball, postoje i dva manjinska mi筶jenja o ovome problemu. Prvo su iznijele tri parlamentarke Europske pu鑛e stranke koje smatraju da se treba razlikovati prisilna prostitucija od zakonite prostitucije, koja je predvi餰na zakonodavstvom Unije. Prisilnu prostituciju i trgovinu ljudima mora se zaustaviti svim raspolo緄vim sredstvima, no dobrovoljno bavljenje prostitucijom, smatraju one, ne treba zabraniti.

Drugo manjinsko mi筶jenje iznijele su 鑜anice Zelenih (G/EFA) koje su 緀ljele staviti naglasak na odvajanje prostitucije od dje鑚e prostitucije koja nikada ne mo緀 biti dobrovoljna jer djeca nemaju sposobnost pristanka na prostituciju. Smatraju tako餰r da su politike kojima je cilj prostituciju u鑙niti nevidljivom i kojima se prostitutke/seksualne radnike/ce isklju鑥je s javnih mjesta pridonose stigmatiziranju, socijalnoj isklju鑕nosti i njihovoj ugro緀nosti. Sve dr綼ve 鑜anice EU-a trebale bi se suzdr綼ti od kriminaliziranja i ka緉javanja seksualnih radnika/ca ili progla筫nja seksualnog posla nezakonitim te bi im trebale omogu鎖ti pristup socijalnim pravima i razviti programe kojima bi im se pomoglo napustiti to zanimanje ako to 緀le.

萳anak je nastao u okviru projekta Europske mogu鎛osti za ruralne 緀ne koji provodi CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istra緄vanje u partnerstvu s Udrugom 緀na Hera, Prostorom rodne i medijske kulture K-zona i Radijom Kaj. Projekt financira Europska Unija u okviru IPA INFO 2012. Mi筶jenja i stavovi izneseni u ovom 鑜anku ne izra綼vaju mi筶jenje i stavove Europske unije.

Tagovi: europska unija, europski parlament, honeyball, nasilje nad 緀nama, prostitucija, seksualno iskori箃avanje

Vezani 鑜anci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM