U fokusu

Costas Douzinas

Filozofija i otpor u krizi: Grčka i budućnost Europe

Filozofija i otpor u krizi: Grčka i budućnost Europe

U sklopu šestog Subversive Festivala, održano je predavanje Costasa Douzinasa, profesora prava i ravnatelja za humanističke znanosti Birkbeck na Sveučilištu u Londonu poznatog po radovima iz područja ljudskih prava, estetike, postmoderne pravne teorije i političke filozofije. U Zagrebu je održao predavanje temeljeno na pokretima otpora koji su niknuli u zadnje tri godine, a sve počevši na primjeru Grčke gdje je preispitivao uzroke trenutnih socio- ekonomskih i političkih kriza.

Pobuna i revolt je svugdje u svijetu. Živimo u vremenu kada milijuni ljudi postaju višak: mladi, stari, imigranti. Jedino što nam preostaje je učenje, unapređivanje znanja i umrežavanje kako bi mogli napraviti nešto za budućnost novih generacija i oživiti osjećaj zajednice.

Europska mladost je visokoobrazovna i imaju iste vještine kao naši vladari. Iako je tako nezaposlenost mladih postaje problem cijele generacije i nešto je što možemo nazvati genocidom, osim što ova vrsta genocida čini se ne zabrinjava nikoga, pa ni branitelje ljudskih prava- rekao je Douzinas.

Ističe kako je Grčka bila izabrana od strane europske elite i pretvorena u zamorca za rješavanje krize kapitalizma. Tvrdi da je najveća katastrofa Grčke i Europe ukupno uništenje društvene povezanosti, destrukcija vala, odnosno način na koji se odnosimo prema zajednici. Gospodarska situacija se može riješiti, ali društvena povezanost je nešto što ako se izgubi, nema puta natrag.

Nadalje tvrdi, kako dug nije naš najveći neprijatelj, nego mazivo u kulturi kupovine i potrošnje, a Grčka je dobar primjer za to. Potrošnja i hedonizam su usko povezani, pogotovo kada se živjelo u vrijeme u kojem se lako dolazilo do kredita, kartica, studentskih zajmova, hipoteka itd. Euro-grčke elite su koristile štednju kako bi se smanjila društvena prava, a cilj je bio početak razlamanja zajednice i kontroliranje kroz zaduženost i krivnju. Uslijedila je nasilna privatizacija i sustavna prodaju svega što se može prodati, da bi nakon prodaje sve ponovno biti iznajmljeno nama.

Costas Douzinas koristi primjer Grčke jer je apsolutno tipična za ono što se događa u EU. U zadnjih 4, 5 godina razvile su se nove vrste otpora koje su postale sve upornije i ponavljaju se u svijetu. Postavlja se pitanje što izaziva takve promjene ponašanja, ali ako pogledamo najugroženije vrste ljude zahvaćene ovom ekonomskom krizom (radnike, mlade, imigrante), odgovor postaje sasvim logičan.

Radnik se može početi nasilno ponašati ako poveznica u lancu pukne, odnosno ako ostane bez posla, što vodi do velike frustracije. Glad, očaj i osjećaj nepravde vodi ka otporu do trenutka kada fizički i materijalno više ne možemo izdržati. Imigranti žive u svijetu u kojem počinju voditi život nedokumentiranosti, a da bi njihov život postao život moraju doći do smrti, što dokazuje primjer imigranata koji su u Ateni štrajkali glađu 40 dana, došli do ruba, gotovo do smrti. I ako se pitamo tko su pobunjenici koji su ustali i digli glas protiv takvog načina života, odgovor je da su to ljudi čiji stavovi nikad nisu bili saslušani. I odlučili su reći: “Dosta, bunimo se! Tražimo pravo, i da, imamo pravo!”

Upravo tim skupinama trebamo pružiti potporu; ljudima koji su politički nevidljivi i oni koju su potpuno isključeni, jer će njihova emancipacija značiti emancipaciju cijelog društva.

“Kraj sustava moći u Grčkoj je sada pitanje povijesne nužnosti”, navodi Douzinas, rekavši kako se revolucije događaju kad  politička moć dođe do kraja i postane štetna, a to je upravo ono što se sada događa u Grčkoj i u Europi.

“U životu postoje stvari na koje smo spremni i na koje nikada nismo spremni. Nikad nismo spremni zaljubiti se i pokrenuti revoluciju. A kada će se revolucija pokrenuti? Kada ljudi u različitim regijama i sektorima kažu DOSTA, samo tada će doći do radikalnih promjena”- zaključio je Costas Douzinas.