Švicarska ovih dana slavi 40. godišnjicu ostvarivanja glasačkog prava za žene. Iako je u većini europskih zemalja širenje glasačkog prava na žene ostvareno u razdoblju između I. i II. svjetskog rata, Švicarska je to pravo ostvarila tek 7. veljače 1971. godine. Ipak, trebalo je još gotovo 20 godina do ostvarenja ovog prava u svim kantonima: naime kanton Appenzell Innerrhorden glasačko je pravo za žene ozakonio tek 1990. godine.
Je li samo kod mene takav slučaj ili sve nas ova informacija svaki put iznova pomalo šokira (koliko god opće poznata ona bila)? Uistinu je teško za povjerovati da je ovo dio ŠVICARSKE povijesti, zemlje u srcu Europe uređene po principu direktne demokracije. Sama ironija, međutim, leži upravo u tome da je navedeno političko uređenje temeljni razlog tako kasnog ostvarenja glasačkog prava za žene: Švicarska je naime prva zemlja u kojoj je odluka o ženskom glasačkom pravu usvojena putem referenduma – drugim riječima, muškarci su ti koji su svojim glasovima to pravo trebali ozakoniti.
I tako je Švicarska kao pretposljednja država u Europi zakon o glasačkom pravu žena usvojila čak 78 godina nakon Novog Zelanda, 37 godina nakon Turske, 26 godina nakon Jugoslavije te 7 godina nakon Afganistana. Jedina europska zemlja koja je nakon Švicarske ozakonila ovo pravo jest Kneževina Lihtenštajn koja je to učinila 1984. godine. Ovo je samo još jedan od pokazatelja kako direktna demokracija često može poslužiti i kao sredstvo za održavanje statusa quo, osobito u svijetu u kojem su javno mišljenje i diskurs uvjetovani medijskom propagandom i spretnim “marketinškim potezima”.
{slika}
Kronologija borbe za žensko pravo na glas
1886. godine 139 žena pod vodstvom sufražetkinje Marie Goegg-Pouchoulin uputilo je parlamentu svoju prvu peticiju te time izazvalo veliko zanimanje javnosti bacajući po prvi put pozornost na pitanje ženskih političkih prava u Švicarskoj. Tri godine kasnije u Ženevi je organiziran Prvi nacionalni kongres žena koji je rezultirao osnivanjem prve parlamentarne komisije s ciljem razmatranja “ženskog pitanja”. Krajem 19. i početkom 20. stoljeća žene se organiziraju osnivajući različite udruge od kojih su dvije najvažnije Bund Schweizerischer Frauenvereine (Liga švicarskih ženskih udruga) BSF pod vodstvom Helene Von Mülinen i Schweizerische Verband für Frauenstimmrecht (Švicarska udruga za žensko glasačko pravo) SVF.
Tijekom I. svjetskog rata pitanje ženskih prava gubi prioritet te biva stavljeno “na čekanje”.
U razdoblju od 1919. do 1921. godine u većem broju kantona održani su referendumi o uvođenju ženskog glasačkog prava, ali je prijedlog s velikom većinom glasova odbijen u svim kantonima.
Ženska organizacija SVF je 1929. godine krenula s novom akcijom u sklopu koje je prikupljen rekordan broj potpisa: 170 397 ženskih i 78 840 muških potpisa. 1957. godine održan je referendum kojim se trebalo odlučiti o obveznoj civilnoj službi za sve švicarske žene. Prilikom referenduma izbio je skandal zbog apela na glasovanje kojeg je lokalna zajednica u Wallisu uputila ženama. Iako su ženski glasovi, sakupljani u zasebnu urnu, kasnije poništeni jer su bili bez zakonske osnove, ovaj je potez jedan od važnijih u švicarskoj povijesti borbe za ženska prava.
Prvi kanton koje je usvojio žensko glasačko pravo jest kanton Waadt 1959. godine nakon kojeg su uslijedili kantoni Neuchâtel i Ženeva. U kantonu Zürich to je pravo usvojeno tek 11 godina kasnije.
Važnu ulogu u promjeni svijesti o sudjelovanju žena u politici imao je pokret mladih 1968. Mlade feministkinje organizirale su veći broj demonstracija te su se, smatrajući SVF premlakom, nedovoljno radikalnom skupinom, odlučile na osnivanje vlastite radikalnofeminističke skupine – Frauenbefreiungsbewegung (Pokret za oslobođenje žena) FBB. 1. ožujka 1969. godine održan je Marš na Bern u kojem je sudjelovalo 5000 žena i muškaraca. FBB je kroz squatiranje kuća te organiziranje demonstracija počeo privlačiti pozornost javnosti te je svojim načinom borbe podijelio i same pristaše ženskog prava na glasanje.
7. veljače 1971. godine većina je kantona s 65,7% glasova “Za” usvojila odluku o ženskom glasačkom pravu.
{slika}
Politički imidž današnje Švicarske
Švicarska je danas zemlja u čijoj Vladi žene čine većinu. Iako mnogi smatraju da takav sastav Vlade i nema nekog većeg utjecaja na smjer švicarske politike, mnogi se ipak slažu da će ovakav omjer spolova unutar Saveznog vijeća pozitivno utjecati na imidž Švicarske, zemlje u kojoj su žene još prije 40 godina bile lišene osnovnog političkog, danas samo po sebi razumljivog prava – prava na glasanje.
