Reakciju psihologa i psihologinja na Izjavu Znanstvenog vijeća za obrazovanje i školstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti o Istanbulskoj konvenciji prenosimo u cijelosti.
Zatekla nas je i neugodno iznenadila Izjava Znanstvenog vijeća za obrazovanje i školstvo HAZU-a upućena 28. prosinca 2017. godine o Konvenciji Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (poznatoj kao Istanbulska konvencija). Iako se nepoznavanje znanstvenih pojmova može tolerirati u općoj javnosti, isto ne može biti slučaj kada se radi o članstvu Akademije te smo stoga kao stručnjaci i stručnjakinje koji se bave predmetom ove Izjave smatrali da je važno na nju reagirati i ponuditi znanstveno utemeljene informacije.
Naime, Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo HAZU-a u Izjavi pokazuje nerazumijevanje pojma rod, koji u znanosti već desetljećima postoji kao važna znanstvena kategorija. Potpisnici Izjave netočno navode da se u Istanbulskoj konvenciji promovira tzv. “rodna ideologija”, prema kojoj, po njihovim riječima, “dijete samo bira svoj rod”. Osim što su ovakva shvaćanja rodne problematike znanstveno neutemeljena, ove ideje nigdje nisu navedene u Istanbulskoj konvenciji.
U Istanbulskoj konvenciji se rod definira kao “društveno oblikovane uloge, ponašanja, aktivnosti i osobine koje određeno društvo smatra prikladnima za žene i muškarce” (Članak 3), što je u skladu s određenjem roda u psihologiji kao znanosti. U kontekstu psihološkog zdravlja važno je svakoj osobi omogućiti razvoj u skladu s vlastitim interesima, sposobnostima i osobinama ličnosti, uklanjajući rigidne podjele društvenih uloga na one za djevojčice i dječake, odnosno žene i muškarce.
Smisao obrazovanja iz Istanbulske konvencije je pružiti djeci i mladima spoznaju da žene i djevojke imaju pravo živjeti slobodno od bilo kakvog nasilja, te ih podučiti da prepoznaju načine na koje ih društvena očekivanja dovode u poziciju žrtve. Znanstvena istraživanja pokazuju da programi za prevenciju nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja, koji su utemeljeni na znanstvenim spoznajama, zaista i doprinose smanjivanju tih oblika nasilja i time sveukupnom razvoju društva.
Istanbulska konvencija nastala je s ciljem obvezivanja zemalja potpisnica na još veću aktivnost ne samo u pomoći žrtvama nasilja prema ženama i djeci, već i u njegovu sprečavanju. Cjeloviti razvoj mladih ljudi moguć je samo ako se problematiku nasilja promatra iz perspektive koja počinje od razumijevanja samih korijena nasilja nad ženama i nastavlja do svih načina njegovog suzbijanja uključujući ekonomske, socijalne i kulturne aspekte.
Odbacivanje Istanbulske konvencije znači svjesno pristajanje na održavanje postojećeg stanja u kojem su žene i djeca dnevno žrtve nasilja u Republici Hrvatskoj.
Potpisi:
dr.sc. Ivana Jugović, psihologinja, pročelnica Sekcije za psihologiju seksualnosti i psihologiju roda Hrvatskog psihološkog društva
Jasna Belamarić, psihologinja, članica Sekcije za psihologiju seksualnosti i psihologiju roda Hrvatskog psihološkog društva, Zagrebačkog psihološkog društva i Hrvatske psihološke komore
dr. sc. Maja Mamula, psihologinja, osnivačica Sekcije za psihologiju seksualnosti i psihologiju roda, koordinatorica Ženske sobe – Centra za seksualna prava
Mauro Lacovich, prof., dipl. psiholog, psihoterapeut
Matea Popov, mag. psych., članica Sekcije za psihologiju seksualnosti i psihologiju roda Hrvatskog psihološkog društva i Hrvatske psihološke komore
mr.spec. Iva Žegura, klin.psih., prof., pročelnica Sekcije za kliničku psihologiju i dopročelnica Sekcije za psihologiju seksualnosti i psihologiju roda HPD-a
Irena Bezić, dr.sc., članica HPD i HPK, Sekcije za kliničku/zdravstvenu i Sekcije za psihologiju seksualnosti i psihologije roda
prof. dr. sc. Željka Kamenov, Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu
doc.dr.sc. Linda Rajhvajn Bulat
Asja Zenko, psihologinja
Rajka Marković, psihoginja, članica Sekcije za psihologiju seksualnosti i psihologiju roda Hrvatskog psihološkog društva, Zagrebačkog psihološkog društva i Hrvatske psihološke komore
dr.sc. Bruna Profaca, klinička psihologinja
Prof. dr. sc. Meri Tadinac, Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet, Zagreb
Jasenka Pregrad, psihologinja, psihoterapeutkinja, autorica i voditeljica UNICEF-ovog programa Stop nasilju među djecom
prof. dr. Darja Maslić Seršić, Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet u Zagrebu
Sena Puhovski, prof. klinička psihologinja i psihoterapeutkinja, članica Zagrebačkog psihološkog društva, HPD-a, HDTS-a i DGiPH -a
dr. sc. Iris Marušić
Ivana Ćosić Pregrad, prof. psihologije, Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, članica Hrvatske psihološke komore, Hrvatskog psihološkog društva, Hrvatskog društva za traumatski stres, Zagrebačkog psihološkog društva
Zrinka Ristić Dedić, znanstvena suradnica na Institutu za društvena istraživanja
Senka Sekulić Rebić, psihologinja, voditeljica Centra za žrtve seksualnog nasilja pri Ženskoj sobi
dr.sc. Tanja Jurin, viša asistentica, Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, članica Hrvatskog psihološkog društva; Hrvatske psihološke komore, HUBIKOT, STAR (Stress and Anxiety Research Society), HDST (Hrvatskog društva za seksualnu terapiju)
doc. dr. Mirjana Tonković, Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet u Zagrebu
Una Mikac, dipl. psih.
doc.dr.sc. Andrea Vranić, Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet u Zagreb
Jasmina Tomas, asistentica na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, članica Hrvatske psihološke komore
Valentina Cindori, dipl. defektologinja socijalna pedagoginja
dr.sc. Ivana Hromatko, docentica, Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
dr.sc. Margareta Jelić, doc.
Josip Šabić, prof. psihologije
dr. sc. Anita Lauri Korajlija, doc., Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet Zagreb
Ines Rezo, mag.psych.
Valentin Lapaine, diplomiran psiholog i profesor psihologije, nastavnik psihologije
Jelena Matić, mag. psych.
Helena Rašić Radauš, mag.psych., Ministarstvo pravosudja, Zatvor u Zagrebu; članica Hrvatskog psihološkog društva, Hrvatske psihološke komore i Zagrebačkog psihološkog društva
Davor Dubravić, magistar psihologije
Iva Prskalo, dipl.psih
dr.sc. Doris Čuržik, dipl. psih., Centar za psihološko usavršavanje Zagreb, članica Hrvatske psihološke komore, Hrvatskog psihološkog društva, Hrvatskog udruženja za bihevioralne i kognitivne terapije
Sunčana Rokvić, magistra psihologije, članica Hrvatske psihološke komore
Maja Erceg, mag.psih.
Lana Gjurić, mag.psih., psihologinja-savjetovateljica, članica Zagrebačkog psihološkog društva
Ivana Vrbat, mag.psych.
Petra Čeč, mag. psihologije
