Centar za socijalnu skrb u Đakovu ove je godine od policije i Prekršajnog suda zaprimio čak 90 prijava o nasilju obitelji za područje koje pokriva. Dio prijava, kako kaže prof. psihologije Mirta Klepo, članica Tima za pitanje braka i obitelji u Centru, odnosi se na nasilje u kojem su sudjelovale odrasle osobe, no velik dio otpada i na one u kojima su bila prisutna maloljetna djeca. “Nasilje u obitelji najčešće obuhvaća žene kao izravne žrtve, a djecu kao neposredne. Nisu česti slučajevi da je roditelj izravno agresivan prema djetetu, ali su ona uvijek izložena. Kao stalni pratilac nasilja u obitelji neizostavno se pojavljuje alkohol”, kaže Mirta Klepo. Dok slučajeve odraslih preuzimaju terenski socijalni radnici, one u kojima su zahvaćena maloljetna djeca preuzima tim u kojem i ona djeluje.
– Riječ je o slučajevima gdje se kao posredne ili neposredne žrtve pojavljuju maloljetna djece. Radnje koje nakon zaprimljene obavijesti poduzimamo propisane su Protokolom o postupanju u slučajevima nasilja u obitelji. Nakon prijave odmah stupamo u kontakt s obitelji te ih pozivamo na razgovor u Centar. Također odlazimo na teren kako bismo ispitali slučaj. Utvrdimo li da se radi o nasilju gdje su djeca u značajnoj mjeri izložena neprimjerenim uvjetima odrastanja, dužni smo poduzeti mjere obiteljsko-pravne zaštite. Najblaža mjera je usmeno ili pismeno upozorenje. Ona se izriče kada je riječ o prvoj prijavi nasilja u obitelji, odnosno kada nije bilo većih sukoba, a obitelj se nakon toga povremeno prati. No, kod prijava koje se ponavljaju dva ili više puta slijedi nadzor nad izvršenjem roditeljske skrbi. To je trajnija mjera koja može trajati najmanje 6 mjeseci, odnosno dok ne procijenimo da je došlo do pozitivnih pomaka i da interesi i prava maloljetne djece u toj obitelji nisu ugroženi – kaže Mirta Klepo.
Dodaje kako se velik broj od ukupno prijavljenog nasilja odnosi na takve slučajeve, no točnu evidenciju u Centru ne vode.
Nasilje u obiteljima, koje je, kako kaže Klepo, u stalnom porastu, samo je jedan od simptoma poremećenih odnosa unutar obitelji.
– Tu su i druge poteškoće, poput lošeg partnerskog odnosa roditelja, neprimjerenih odgojnih metoda i postupaka prema djeci, do niskog socijalno-ekonomskog statusa – kaže, no dodaje da se nasilje u podjednakoj mjeri javlja i u ‘prosječnim’ obiteljima.
