Dok u hrvatskom žene najčešće odlaze na podrodiljni dopust te se tek nekoliko očeva odliči na isto, Švedska je još davne 1974. godine uvela rodiljni/roditeljski dopust za oba roditelja.
Do tog trenutka majke su koristile porodiljni u 99,5 slučajeva. No, uvođenjem odredbi kako se i očevi moraju uključiti u brigu o djeci se taj postotak smanjio.
Uvođenje mjesec dana samo za očeve 1995. godine primoralo je muškarce da se uključe, a 2002. za njih je uveden i drugi mjesec.
“Na dobrom smo putu, ali sve ide presporo”, rekla je Ulrika Haggstroem iz sindikata TCO te ocjenjuje da je muškarcima potrebno zakonom propisati tri mjeseca rodiljnog/roditeljskog dopusta.
Švedska je korištenje tog dopusta za oba roditelja stimulirala i ekonomskim mjerama pa tako roditelji koji odluče jednako podijeliti dopust primaju svaki po 120 eura na mjesec više od drugih.
Najnovije studije su pokazale kako sudjelovanjem u svakodnevnom životu obitelji i kućanskim poslovima švedski očevi zaslužni su za najviši postotak radno aktivnih žena u Europskoj uniji, ali i za visok natalitet Švedske. Prema podacima Eurostata za 2011. godinu, radna aktivnost žena u Europskoj uniji najveća je baš u Švedskoj – 77,2 posto.
“Sustav ohrabruje očeve da preuzmu odgovornost, sustav odgaja građane i građanke”, naglasila je Anna Singer, profesorica građanskog prava na Sveučilištu u Uppsali.
Analitičarka u Nacionalnom institutu za statistiku, Lotta Persson, ocjenjuje da sudjelovanje očeva u rodiljnom/roditeljskom dopustu i općenito u odgoju djece objašnjava i visok natalitet Švedske.
Prema podacima Eurostata za 2011., natalitet je iznosio 1,9 djeteta po ženi, čime je Švedska zauzela treće mjesto, iza Irske i Francuske.
