Sve više muškaraca ide na roditeljski dopust

Jeste li znali da je Švedska prva zemlja koja je uvela plaćeni roditeljski dopust za muškarce? I da se u SAD-u broj očeva koji uzimaju roditeljski dopust u posljednjih desetak godina udvostručio?

Iako je o preciznim brojkama teško govoriti, procjenjuje se da je u Hrvatskoj prije četiri godine pravo na roditeljski dopust koristilo svega stotinjak očeva, dok je prošle godine njihov broj narastao na više od devetsto. To znači da u Hrvatskoj, prema posljednjem podatku, od ukupnog broja parova pravo na roditeljski dopust koristi dva posto muškaraca.

Zaboravite na tradicionalnu sliku žene

Rezultati istraživanja koje je ovoga ljeta proveo GfK pokazali su da se slika idealne žene u posljednjih 18 godina bitno promijenila : 1995. godine 24 posto građana idealnom je ženom smatralo onu koja isključivo brine o obitelji i djeci, dok danas takav stav ima svega njih 14 posto, a idealna žena pored svoje ‘tradicionalne’ uloge sve važnije mjesto zauzima i u poslovnoj zajednici kroz izgradnju karijere i financijski doprinos obitelji.

Podaci Državnog zavoda za statistiku pak pokazuju da žene ‘vladaju’ u područjima znanosti, medicine, školstva i sudstva što su kategorije zanimanja u kojima su zabilježena prosječna ili iznadprosječna primanja.

Roditeljski dopust produljuje život

U ekonomskoj situaciji kada je svaka kuna važna, a gotovo petina parova s jednim i dvoje djece otplaćuje stambeni kredit*, nije neobično zaključiti da se na roditeljski dopust muškarci odlučuju u slučaju kada partnerica zarađuje više.  Drugim riječima, danas više nije bitno ide li na roditeljski dopust muškarac ili žena, već je bitno da ‘kod kuće’ ostane roditelj koji ima manja primanja kako bi i kućni budžet ostao što veći.

Ipak, nije sve u financijama. Jedno švedsko istraživanje provedeno na 72.000 očeva dokazalo je da muškarci, koji uzimaju roditeljski dopust, žive duže te da dva mjeseca dopusta, kad se dijete rodi, snižavaju muškarčev rizik od prerane smrti za čak 25 posto!

Prema jednoj teoriji, muškarci koji su bliskiji s djecom bolje brinu i o vlastitom zdravlju – zdravije jedu, manje piju, češće posjećuju liječnika i općenito u životu manje riskiraju. Druga teorija kaže da obiteljske aktivnosti smanjuju stres.

A kakvo je vaše mišljenje?

Portal MojPosao provodi anonimno istraživanje Muškarci na roditeljskom dopustu – sudjelujte i otkrijte nam svoja iskustva i mišljenje o ovoj zanimljivoj temi.

Ako ste muškarac, priključite se istraživanju i okrijte zbog čega biste se vi odlučili na roditeljski dopust – radi financija, brige o vlastitom zdravlju ili odmora od posla? Jer naravno, želja da sa svojim djetetom provodite što više kvalitetnog vremena se podrazumijeva. 

Kao žena, mislite li da je u današnje vrijeme neobično vidjeti muškarca koji uzima roditeljski dopust? Jeste li razgovarali sa svojim partnerom o mogućnosti da on preuzme brigu o djetetu? Podijelite s nama svoja razmišljanja sudjelujući u istraživanju.

 *podatak za 2008. godinu

Sjedni pored drugačije

Mnogo puta sam doživjela neku vrstu diskriminacije. Nikad me to nije toliko diralo jer sam razumjela da neki određeni ljudi ne umiju shvatiti drugačijeg od sebe. Ali, kad je to počelo poprimati ovakve razmjere, počela sam biti ljuta. Znam kako se netko osjeća kad ga ne smatraju jednakim i upiru prstom u nju ili njega. Po čemu je netko bolji ili gori od drugih? I po čemu netko ima pravo suditi drugome? Kada je sve eskaliralo, razmišljala sam hoću li šutjeti ili izreći svoje mišljenje, a na kraju sam odlučila pustiti svoj glas, jer ako oni mogu na takav način određivati ljude, mogu i ja reći svoje mišljenje.

Nitko ne treba biti rangiran. Baciti kamen na njih zato što biraju kako će živjeti svoj život i koga će voljeti. Zar ljubav nije jednaka? Strah me, da nakon što su napali istospolne veze, da će si dati prava osuditi i mene, a i one slične meni. Moja priča jasno govori kako sam se osjećala, a ne mogu zamisliti kako se osjećaju oni i one, kad je toliko mnogo ljudi dalo sebi pravo da im sude i oduzimaju njihova prava. Svi/e smo jednaki/e, i ispod svake kože, nalazi se jedna osoba. I tu nema previše mudrosti, nitko nikome ne može suditi, mi smo maleni, sasvim obični da bismo si dali takvo pravo! Ovdje je situacija iz mog svakodnevnog života koja me tjera da se osjećam drugačijom, da osjetim kako me društvo smatra drugačijom.

Sjela sam u slastičarnu i čekala svoj omiljeni kolač, koji su tek pripremali. Slastičarna je bila puna ljudi, no tri stola oko mene bila su prazna. Nisam obraćala pažnju, promatrala sam sve one razne slastice iza stakla, i među prstima vrtila jelovnik. Dan je bio sasvim običan, sunce je provirivalo iza oblaka, vjetar je lagano šuškao među granama i mojim pramenom kose. Ljudi koji su dolazili, vidjeli su prazne stolove ali ne bi sjeli, već bi nastavili tražeći druga mjesta.

Tek tada sam primjetila kako me čudno gledaju. No, nisu me gledali dugo, samo su bacili pogled i to im je bilo dovoljno. Nisam shvatila što gledaju, moje ruke, noge ili možda moje bezizražajno lice? Njima sam ja bila nepoznanica. No, nisu iza svega toga pogledali u moje oči i vidjeli iz svega toga, iza mojih kolica, nisu vidjeli isto srce, istu krv i dušu. Vidjeli su ono što su željeli vidjeti.

Nije me rastužila ta činjenica, stpljivo sam čekala svoj omiljeni kolač, i smiješila se suncu. Tada sam čula kako jedna curica pita mamu: “Mama, što je ovoj curi, zašto sjedi u tim kolicima”.

Žena se nije ni potrudila reći o čemu se radi, te je rekla: “Šuti, i ne gledaj”.

Tek tad uvidjela sam, kako ljudima pojam neobično postaje gnjušanje. Žena se okrenula, i tek tada, moje bezizražajno lice postalo je izražajno, pogledala sam ženu u oči, sa tugom i tračkom ljutnje.

Spustila je glavu posramljujući se svojih riječi. Stolovi su i dalje ostali prazni, no ja nisam bila prazna, svi oni su bili prazni. Ja sam bila osoba tjelesno bolesna, a oni su bili osobe trulih duša. Dajući sebi moć da mi sude, sudili su sebi. Nisam bila ljuta ni ogorčena, već me obuzela tuga zbog toga što oni iza svega toga nisu vidjeli mene. Nečiju sestru, kćer, unuku, vidjeli su samo moje lice, i moje noge. No, ja sam znala tko sam, znala sam da nikad nikome neću suditi, niti okretati glavu. Za mene su svi/e bili/e jednaki/e, jer ispod svake kože, stoji isto srce, duša.

Prazni stolovi nisu moj život, prazni stolovi su postali moja snaga, moj uvid da nije uvijek sve bajno. Ja, bila sam bolja od njih i s osmijehom pojela svoj omiljeni kolač, ljubeći vjetar i voleći ljude.
 

Radionica ‘PR Tips and Tricks 4 Handmade’

Vox Feminae Festival ni ove godine nije zaboravio na vaše rukotovorine. Za sedmo izdanje umjesto već tradicionalnog buvljaka pripremili smo radionicu na kojoj možete naučiti kako da vaš handmade nakit, odjeća, ukrasi i ostale sitnice budu bolje plasirani i vidljiviji u javnosti.

Radionica PR Tips and Tricks 4 Handmade održati će se u nedjelju i ponedjeljak 24. i 25. studenog od 12. do 18. sati u zagrebačkom Pogonu (Kneza Višeslava 9).

Radionica će se sastojati od dva dijela. Prvi dan će biti posvećen brendiranju proizvoda, a drugi komuniciranju s medijima i javnošću.

Radionicu će voditi sociologinja, novinarka, PR-ica i dizajnerica nakita Vedrana Sunko, osnivačica udruge Biro Radost koja se bavi jačanjem vidljivosti civilnog društva i kulturnih projekata.

Prijavnica treba sadržavati sljedeće podatke: ime i prezime, ime brenda/proizvoda (ako postoji), broj mobitela i e-mail, opis projekta/brenda (do 750 znakova), adresu facebook stranice i internetske stranice (ako postoji), te opis potreba i problema s kojim se suočavate u promoviranju vlastitih rukotvorina.

Prijavu pošaljite, najkasnije do 22.11., na e-mail info@biroradost.hr. Požurite s prijavama jer broj sudionika/ca je ograničen.

Manjem broju sudionika izvan Zagreba samo u mogućnosti pokriti putne troškove, stoga navedite u mailu ako je potrebno, te od kuda dolazite.

Radionica se održava uz potporu platforme Clubture.

Predsjednik Općinskog suda u Zadru dao ostavku zbog referenduma: ‘Idemo biti solidarna zajednica’

Predsjednik Općinskog suda u Zadru Željko Rogić podnio je Županijskom izbornom povjerenstvu ostavku na mjesto predsjednika gradskog Povjerenstva za provedbu državnog referenduma, kojim bi se građani i građanke 1. prosinca trebali/e izjasniti jesu li za to da u hrvatski Ustav uđe odredba prema kojoj je brak zajednica muškarca i žene, prenosi ZDnews.hr.

On dodaje kako se ne poštuje načelo jednakosti i kako procedura dolazi na red samo ako smo jasni oko načela jednakosti koja je u ovom slučaju povrijeđena.

“Ovog referenduma nije smjelo biti jer nemamo pravo referendumom nametnuti definiciju braka i na taj način odreći manjini legalnu mogućnost takve zajednice. Zaštita manjine samo moguća je i ogleda se samo u demokratskoj državi”, pojasnio je sudac Rogić.

Zamisao da bude takav referendum je diskriminacija koju je Ustavni sud trebao davno prepoznati, a ne robovati činjenici da je skupljen dovoljan broj potpisa, navodi sudac Rogić i za primjer navodi kako volju građana i građanki Hrvatske nitko nije ispitivao referendumom kada smo trebali ući u NATO.

“Danas je takvo vrijeme da referendumsko pitanje u Hrvatskoj može jedino biti: Može li radnička plaća biti manja od pet tisuća kuna, jer provođenjem ovog refernduma bacamo millijune dok te iste obitelji sve više gladuju i ne znaju zbog čega se diže prašina oko braka. Svi smo mi jedno društvo. Idemo biti solidarna zajednica”, poručio je sudac Rogić.

‘Odrastanje sa samohranim roditeljem neprirodno je okruženje’

Gostujući u emisiji Veto na Jabuci TV, predstavnica inicijative U ime obitelji Željka Markić izjavila je kako bi radije djecu stavila u Dom za nezbrinutu nego ih dala na posvajanje istospolnoj obitelji.

“Ja bih sigurno djecu radije ostavila u dobro organizirani dom koji vode ljudi ispunjeni ljubavi i koji nastoje nadoknaditi im obitelj do onog trenutka kada će ih se dati muškarcu i ženi koji ih žele posvojiti, nego ih dala homoseksualnom paru”, kazala je Markić ispred inicijative kojoj je cilj u Ustav upisati da je brak zajednica isključivo žene i muškarca.

Voditeljica ju je nakon toga upitala što misli kako je sada djetetu koje je gleda iz nekog doma i nema nikoga te želi imati obitelj, pa makar i onu istospolnu.

“Svijet je postavljen tako da smo mi odrasli odgovorni za djecu. Ja sam spremna preuzeti takvu odgovornost, ako me to pitate”, dodala je Markić odgovarajući na pitanje odakle joj pravo govoriti u ime sve one nezbrinute djece u domovima.

Markić je kroz cijelu emisiju Veto Jabuke TV provlačila tezu da odredbom kojom bi se definirao brak kao zajednica muškarca i žene u Ustavu samo pokušavaju zaštiti građane Republike Hrvatske.

Istaknula je kako Vlada pokušava provesti preodgoj društva i to putem obrazovnog sustava.

Nakon njenog današnjeg medijskog istupa čini se kako su u pravu oni koji smatraju da se Željka Markić i njene pristaše neće zaustaviti samo na gejevima i lezbijkama. Naime, ona je naglasila kako odgajanje djeteta od strane samohranog roditelja također nije prirodno okruženje, što ide u prilog onoj tezi da je fašizacija društva tek počela te da se možemo samo pitati tko je idući na listi za ‘odstrel’ – Romkinje, Srbi, obitelji bez djece ili žene koje su izvršile abortus.

“Ne treba zaboraviti da svi/e mi pripadamo nekoj od manjina – zato se trebamo solidarno i borbeno uključiti u izgradnju boljeg, tolerantnijeg i otvorenijeg društva. Jedan svijet – jedna borba”,  kazale su nam jučer AUT-ovke.

Zato, iziđite 1. prosinca i zaukružite ‘protiv’ za dobrobit cijelog društva.

Drastično pogoršanje stanja ljudskih prava u Srbiji

Kuća ljudskih prava i demokracije (u daljem tekstu Kuća) zahtijeva potpunu promjenu politike Vlade Srbije prema zaštiti ljudskih prava. Situacija u području zaštite ljudskih prava drastično se pogoršava iz dana u dan, a glavno pogonsko gorivo za ovakav trend je javna ili prešutna podrška stranaka na vlasti ekstremistima i kršiteljima ljudskih prava.

Kuća podsjeća javnost da je prije manje od dva mjeseca Srbija imala nekoliko veoma ozbiljnih incidenata; od zabrane Povorke ponosa i homofobičnih ispada premijera Dačića, napada na LGBT aktivista Bobana Stojanovića, javne manifestacije fašizma u centru Beograda kada je više od stotinu navijača nogometnog kluba Rad uzvikivalo nacističke parole, otvaranja “teretane” s ekstremističkim parolama na Voždovcu, do otvoreno rasističkog protesta građana/ki Zemun polja protiv Roma. Podsjećaju kako niti jedan od ovih incidenata nije procesuiran, a reakcije čelnika izvršne vlasti gotovo su u potpunosti izostale. Vlada Srbije upadljivo šuti o incidentima, promociji fašizma i pogoršanju položaja ugroženih grupa, ali i svih građana/ki Srbije.

Za razliku od Vlade, političari/ke na pozicijama vladajućih stranaka na lokalnom nivou ne ustručavaju se pritom i otvoreno promovirati govor mržnje i opravdavati nasilnike/ice, pa tako primjerice zamjenik gradonačelnika Niša i član Srpske napredne stranke Ljubivoje Slavković za gej osobe kaže da je u pitanju “ozbiljan psiho-fiziološki poremećaj ljudskog bića”. 

Kuća pozdravlja javne reakcije predstavnika/ica nezavisnih institucija, posebno Zaštitnika građana/ki i Povjerenice za zaštitu ravnopravnosti, ali upozorava da borba za ljudska prava nije i ne može da bude samo njihov posao. Predstavnici izvršne vlasti snose najveću odgovornost za opasno nazadovanje Srbije u području zaštite ljudskih prava. Također, svi navedeni incidenti i izjave sadrže u sebi elemente kaznenim djela što šutnju tužilaštva koje bi trebalo reagirati čini još neshvatljivijom. 

Kuća ljudskih prava želi intenzivirati napore kako bi se unaprijedila zaštita ljudskih prava kroz aktualne pregovore o pridruživanju Europskoj uniji. Kuća će pritom posebice pratiti primjenu političkih kriterija Europske unije, među kojima se izdvajaju zaštita ljudskih prava i vladavina prava te dati svoj aktivni doprinos unapređenju stanja u ovim oblastima kroz argumentiranu kritiku i konkretne prijedloge.