Nadežda Tolokonikova nastavlja štrajk glađu

Nadežda Tolokonikova, jedna od dviju zatočenih mladih žena iz ruske skupine Pussy Riot, nastavila je u petak štrajk glađu nakon što je premještena iz bolnice u koloniju čije je uvjete zatočenja osudila.

“Danas je Nadja nastavila štrajk glađu nakon što je premještena u koloniju IK-14”, napisao je njen suprug Pjotr Verzilov u priopćenju.

Zatočena članica punk benda Pussy Riot Marija Aljohina povukla je u petak molbu za ranije puštanje u znak podrške kolegici koja je upravo izašla iz bolnice kamo je dospjela zbog štrajka glađu uzrokovana zatvorskim uvjetima.

Podsjetimo, prošlog kolovoza Maria Aljohina, Nadežda Tolokonikova i Yekaterina Samutsevic proglašene su krivima i osuđene na po dvije godine zatvora za ‘huliganstvo potaknuto vjerskom mržnjom’ zbog izvedbe ‘punk molitve’ u katedrali Krista Spasitelja u Moskvi kojom su Majku Božju zazvale da uzme sebi ruskog predsjednika Vladimira Putina.

U listopadu 2012. godine na slobodu je puštena Yekaterina Samutsevich nakon što je sud uvažio njenu žalbu da nije prisustvovala samom činu ‘agresivnog ponašanja’, jer je izbačena iz crkve netom nakon ulaska.

Više od sto svjetski poznatih glazbenika i glazbenica su potpisali pismo kojim pozivaju ruske vlasti da oslobode punkerice.

‘Zaboravite na 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati sna’

Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić, koji se ovih dana našao na meti sindikata i radnika/ica zbog mijenjanja Zakona o radu, dok istovremeno predano vodi unutarstranačku kampanju za prvog čovjeka SDP-a Zagreb, potvrdio je za Soundset kako Vlada odustaje od uvođenja financijski uvjetovanog otkaza.

“Vlada nije pokrenula pitanje ugovaranja plaća pravilnikom o radu. To su tražili sindikati, jer je to akt poslodavca. Kad se to dogodi, možete napraviti dvije stvari – pognuti glavu i prihvatiti, ili odbiti i otići na burzu. Ali to se tada tretira kao vaš otkaz. Nemate pravo na otpremninu, naknadu s burze niti sudsku zaštitu. Mi smo krenuli u izmjene, no onda se postavilo pitanje što poslodavac može napraviti ako radnik/ica ne pristane. Zato smo išli na opciju da radnik može dobiti otkaz, s tim da radnik/ica onda ima prava. Otkaz je poslovno uvjetovan, dobit će otpremninu i naknadu s burze, a ima pravo i tužiti poslodavca”, pojasnio je Mrsić.

“Međutim, stav poslodavaca i sindikata bio je usuglašen. Poslodavcima to odgovara, a sindikati, iako su to inicirali, su se povukli. Vlada je pristala ako su se socijalni partneri dogovorili, pogotovo jer je to bio njihov prijedlog. Financijski uvjetovanog otkaza neće biti i sve ostaje po starom”, nastavio je.

Upitan zašto se inzistira na uvođenju fleksibilnog radnog vremena, ministar rada je odgovorio kako ‘možemo zaboraviti na 8 sati dnevo rada, 8 sati odmora i 8 sati spavanja’.

“Želimo omogućiti poslodavcima tu mogućnost, s tim da to radnicima/ama moraju najaviti mjesec dana unaprijed. Bit će pod kontrolom inspektora rada i bit će ograničeni na četiri mjeseca. Prosjek mora biti 40 sati tjedno, sve ostalo ide u prekovremene. A kazne za kršenje radnog vremena su drastične”, istaknuo je.

“Podjela na 8 sati odmora, 8 sati rada i 8 sati spavanja u današnje se vrijeme može zaboraviti. Nekad se mora raditi i 56 sati tjedno, no ne cijelu godinu”, naglasio je.

Budući da se ove jeseni namjerava promijeniti više od deset zakona iz resora Ministarstva rada, radništvo i sindikati su zabrinuti kako takve izmjene vode u dodatno osiromašenje i nesigurnost.

“Mi smo birokratska zemlja, sa zakonima u kojima jedan tvrdi jedno, a drugi to poništava. Mi smo zato krenuli u izmjene toliko zakona odjednom, da budu usklađeni. S druge strane, tu je taj odnos prema investitorima da oni žele zaraditi. Normalno da žele, nisu došli da propadnu. Zato je sad u Saboru Zakon o strateškim investicijama. Dolaskom na vlast, iako nam je od bivše vlade najavljeno da su investicije spremne, ispostavilo se da je spreman bio samo Plomin C, sve ostalo bilo je u fazi ideje”, iznio je svoj pogled na situaciju.

‘U ime obitelji’ kaznenom prijavom protiv aktivističkog portala Crol.hr

Inicijativa U ime obitelji, koja je prikupljala potpise za referendum da se u Ustav RH unese odredba kako je brak isključivo životna zajednica žene i muškarca,  podnijela je kaznenu prijavu protiv aktivističkog portala Crol.hr za ‘poticanje na nasilje i mržnju protiv podupiratelja U ime obitelji’.

Iz U ime obitelji naglašavaju kako je CroL.hr financiran od strane Ministarstva kulture, a tekstovi su jako slabo čitani te imaju jako malo komentara. Stoga, kako U ima obitelji smatra, odgovorene osobe portala morale su vidjeti komentare ispod tekstova i na Facebooku koji su navodno pozivali na mržnju i nasilje prema predstavnicima ove inicijative, ali ih svejedno nisu uklonili.

Što se komentiralo?

Od tridesetak komentara više njih je javno poticalo na mržnju i nasilje prema našim predstavnicima’, kažu iz inicijative te su ih naveli nekoliko:

‘Nadam se da ti bude jedno od četvero djece koje imas gej pa da vidim kak ces onda postupiti.’

‘Markićko, pred moje lice nećeš, nastaviš li tako, gorit ćeš u paklu, markićka je fašistkinja!’

‘Gumicom za brisanje izbrisati s lica zemlje, nju i slične zadrtnjake.’

U ime obitelji obratila se i ministrici kulture Andrei Zlatar Violić sa zahtjevom da preispita odluku stručnog povjerenstva da navedenom portalu, koji ‘pomaže poticanje na nasilje i mržnju prema građanima koji ne dijele stavove homoseksualnih aktivista, dodijeli iznos od 180.000 kn’, što je novac poreznih obveznika.

‘Neka U ime obitelji javno objave tko ih financira’

Nakon ovog pokušaja jačanja mišića inicijative, koja uistinu ima diskriminatorni karakter, oglasio se i portal Crol.hr.

“Ističemo kako Crol.hr redovno briše sve uvredljive komentare čitatelja, a to je bio slučaj i s komentarima na račun gospođe Željke Markić, zbog kojih je U ime obitelji podnijela kaznenu prijavu”, piše na stranicama Crol.hr-a.

“Neprimjereni komentari čitatelja izbrisani su prije podnošenja kaznene prijave te ovaj potez inicijative U ime obitelji možemo protumačiti samo kao namjeru da se uništi medij LGBT zajednice protiv čijih se ljudskih prava bori inicijativa U ime obitelji.

Budući da ta inicijativa traži da se Crol.hr-u ukinu sredstva Ministarstva kulture za neprofitne medije – ujedno i jedina novčana sredstva kojima crol.hr raspolaže nakon 15 godina volonterskog rada, pozivamo ih da i sami javno objave svoje izvore financiranja, budući da donacije traže i dobivaju na račun udruge Građani odlučuju“, naglasili su.

Za index.hr ovo situaciju komentirao je Marko Jurčić, jedan od koordinatora Udruženja Zagreb Pride i to riječima: “Ta je inicijativa obična prijevara građana koja manipulira potpisima. Budući da demokraciju ne mogu ubrzati sad rade ishitrene poteze i podižu neutemeljene tužbe. S druge strane U ime obitelji i zdravstveniodgoj.com imaju isti žiro račun što znači da su ista inicijativa. Dok U ime obitelji koriste neutralan rječnik, njihov drugi projekt – inicijativa zdravstveniodgoj.com je prepun govora mržnje i nasilja. To samo govori o duplim standardima”. 

Također, dodaje Jurčić, očigledan je ovo pokazatelj ‘da ih lovi panika zbog toga što im proces s referendumom ne teče kako su zamišljani pa sada panično tuže sve oko sebe’.

‘Budi tata’

RODA – Roditelji u akciji i CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje, organiziraju internetsku izložbu fotografija s ciljem promocije aktivnog sudjelovanja očeva u odgoju djece, uz financijsku podršku Ministarstva socijalne politike i mladih.

Natječaj je otvoren za sve fotografe i fotografkinje, amatere/ke i profesionalce/ke.

Tema natječaja je aktivna i ravnopravna uloga očeva u odgoju i brizi oko djece.

Natječaj se organizira u okviru partnerskog projekta Budi tata. Više o projektu možete naći na ovom linku.  

Radovi se zaprimaju do 17. studenoga 2013., zaključno do 24.00 sata.

Rezultati će biti objavljeni 20. prosinca 2013, a najboljih 20 radova bit će predstavljeni na internetskoj izložbi 10. siječnja 2014.

Ovdje možete preuzeti uvjete sudjelovanja, a prijavnicu preuzmite na ovom linku.

Hrabro za promjene

Neuobičajeno uzbudljiva utrka očekuje saveznu američku državu Teksas iduće godine. Naime, Wendy Davis, demokratska senatorica kandidirala se za guvernerku te države.

Davis je privukla medijsku pažnju u lipnju ove godine opstruiranjem prijedloga kojim su republikanci namjeravali zatvoriti 37 od 42 klinike za prekid trudnoće, kako bi pripremili teren za donošenje zakona kojim abortus postaje ilegalan. Wendy je više od deset sati opstruirala prijedlog, pa je u konačnici i najzaslužnija što on nije izglasan. Snimku njezina protesta pogledalo je više od 100.000 ljudi, a tisuće građana i građanki okupilo se kako bi joj pružili podršku i podržali pravo žene na izbor.

Na taj je način demokratska stranka, koja je izgubila golemi broj utrka u toj saveznoj državi posljednjih godina, dobila novu zvijezdu koja je okupila velik broj pristaša. U jeku promjena u samoj stranci lukavo su je odlučili kandidirati za guvernerku. Osim zagovaranja ženskih prava, Davis je najavila i da se protivi porastu prodaje i porezu na imovinu. Smatra da država ima dovoljno novaca, no da ga troši na pogrešan način. Njezin protivnik je republikanski ‘zlatni dečko’, Greg Abbott, državni odvjetnik Teksasa. Iako je već deset godina na toj funkciji, ankete su pokazale da o Abbottu većina birača i biračica nema razrađeno mišljenje. Uz to, u prilog mu ne ide niti činjenica da je dao potporu biraču koji je Wendy Davis nazvao ‘retardiranom Barbikom’, te što je njegov savjetnik izjavio da je Davis preglupa da dobije utrku.

{slika}

Davis može pobijediti, no kampanja mora biti savršena

Najava kandidature Wendy Davis dočekana je s velikim uzbuđenjem. Mediji su najavili prvu uzbudljivu utrku nakon 1990. godine. Te je godine guvernerkom postala demokratkinja Ann Richards. Kako je Ann bila žestoka zagovarateljica ženskih prava, posebice reproduktivnih prava žena, usporedbu nje i Davis teško je izbjeći. Također, Richards je pobijedila kada je rijetko tko to očekivao. Čvrsto je zagovarala vlastita uvjerenja, hrabro podnosila grube i osobne napade te je motivirala neodlučne birače i one koji najčešće ne izlaze na izbore. Mediji smatraju da bi sličan pristup mogao i Davis osigurati pobjedu. Ako je Teksas tada mogao napraviti politički zaokret, možda je to i danas moguće.

Ipak, radi se o veoma konzervativnoj državi. Trenutni republikanski guverner, Rick Perry, odbio je provesti zdravstvene reforme predsjednika Obame, unatoč činjenici da 30 posto stanovnika zemlje nema zdravstveno osiguranje. Na taj način više od 6 milijuna ljudi, posebice samohranih majki, nije ni imalo priliku da ga dobije.

U Teksasu se događaju političke i demografske promjene; to je veoma spor proces koji obično traje godinama. Davis se nada da bi, ukoliko zadobije glasove žena i latinoameričkog stanovništva, mogla tu promjenu ishoditi u nekoliko mjeseci. Ona može, ukoliko dobro odigra, podršku tih skupina i dobiti, posebice žena iz predgrađa koje su zagovornice prava na pobačaj. No, bit će teško osvojiti 51 posto, koliko joj je potrebno za pobjedu. Teksas je još uvijek republikanska utvrda i Abbott posjeduje daleko više novaca nego li Davis može uložiti u kampanju. Također, ona vuče stare optužbe o netransparentnosti utrke iz 2012. godine koje Abbott možda neće iskoristiti odmah, no ukoliko mu se ona opasno približi, zasigurno će ih plasirati u medije.

Dakle, ako Davis planira dobiti utrku, morat će se dobro pripremiti na udarce republikanaca, te ne posustajati u svojim uvjerenjima. Želi li uvesti promjene u republikansku utvrdu, prostora za pogreške, niti ona niti njezina stranka nemaju. Uz to, moraju znati iskoristiti svaku potencijalnu pogrešku republikanaca i osigurati podršku koja će potrajati i nakon izbora.

Kampanja ‘Dvije djevojčice’ na graničnom prijelazu Bajakovo

Trgovina ljudima najdrastičnije je kršenje ljudskih prava i sloboda i jedan od najvećih međunarodnih problema i rastućih fenomena, a godišnja dobit od trgovanja ženama zbog seksualnog iskorištavanja veća je od 12 milijardi američkih dolara, rečeno je danas u povodu Europskog dana borbe protiv trgovanja ljudima, 18. listopada, koji su predstavnici policija Hrvatske i Srbije obilježili na graničnom prijelazu Bajakovu.

Predstavljena je kampanja Dvije djevojčice koja se provodi u 13 europskih država s ciljem osvješćivanja rizika kojem su izložene djevojke, koje su zbog privlačnih ponuda o zaposlenju ili romantičnih razloga odlučile putovat u druge zemlje.

Kampanja se provodi u Hrvatskoj, Srbiji, Albaniji, Makedoniji, Moldaviji, Bugarskoj, Bjelorusiji, Rumunjskoj, Litvi, Latviji, Ukrajini, BiH i Sloveniji.

Prikazan je i istoimeni film autorice Ruth Beni, koji su u nazočnosti ravnatelja policija Hrvatske i Srbije Vlade Dominića i Milorada Veljovića te nevladnih udruga iz dviju zemalja, predstavili načelnici graničnih policija Hrvatske i Srbije Zlatko Sokolar i Nenad Banović.

Na području Hrvatske od 2002. godine indentificirano je ukupno 126 žrtava trgovine ljudima, a u prvih devet mjesci ove godne 10 je takvih slučajeva, izjavio je novinarima nakon prikazivanja filma ravnatelj Dominić.

“Trgovanje ljudima najteže je kazneno delo. Policije Hrvatske, Srbije i BiH surađuju u spriječavanju trgovine ljudima i tu nam puno pomažu civilne organizacije”, rekao je podsjetivši kako je zadnji slučaj trgovine ljudima zabilježen prije neki dan na području Vukovarsko-srijemske županije.

“U zadnjih deset godina u Srbiji je vezano uz nedozvoljenu trgovinu podneseno više od 500 kaznenih prijava protiv 893 osobe, a od eksploatacije i trgovine ljudima zaštićeno je oko 600 osoba, uglavnom djevojaka i žena”, naveo je direktor Milorad Veljović.

“Zajedno s kolegama iz Republike Hrvatske bavimo se puno preventivom te smo na području Srbije u suradnji s nevladinim udrugama održali niz tribina kojima je nazočno bilo više od pola milijuna mladih”, naveo je Veljović ocjenivši kako suradnja Srbije i Hrvatske u spriječavanju krijumčarenja ljudima daje rezultate.

Putnicima na graničnom prijelazu, ravnatelji policija Hrvatske i Srbije Dominić i Veljović djelili su letke i brošure o suzbijanju trgovine ljudima.