Nova superjunakinja u borbi za obrazovanje djevojaka u Pakistanu

Burka Osvetnica, animirana serija financirana od strane pakistanske najveće pop zvijezde, ima za cilj promociju školovanja djevojaka.

Wonder Woman i Supergirl sada imaju pakistanske pandane u panteonu superjunakinja – koja pokazuje puno manje kože.

Upoznajte Burka Osvetnicu – učiteljicu s dobrim manirama i tajnim borilačkim vještinama koja se koristi crnom burkom kako bi sakrila svoj identitet dok se bori s lokalnim nasilnicima koji žele zatvoriti školu za djevojčice u kojoj radi. Nažalost, to je borba s kojom su Pakistanci i Pakistanke jako dobro upoznati u stvarnom životu.

Talibani su uništili stotine škola jer se protive obrazovanju djevojčica  i napali aktiviste u sjeverozapadu Pakistana. Militanti su naišli na žestoku osudu u cijelome svijetu nakon što su upucali petnaestogodišnju školarku-aktivisticu Malalu Yousafzai u neuspješnom pokušaju atentata. Akcija u Burka Osvetnici, čije je emitiranje zakazano za početak kolovoza na Geo TV-u, je puno vedrija. Nesposobni nasilnici izazivaju više smijeha nego straha i nisu dorasli Burka Osvetnici, bez sumnje prvoj južnoazijskoj nindži koja barata knjigama i penkalama kao oružjem.

Emisija na urdu jeziku je zamisao pakistanske pop zvijezde, Aron Harooh Rashida, poznatijeg kao Haroona  – koji je ovu emisiju začeo kao način na koji će naglasiti važnost obrazovanja djevojaka, te kako bi naučio djecu i druge važne lekcije, kao što je zaštita okoliša i nediskriminacija drugih. Ova zadnja točka je kritična za zemlju u kojoj islamistički militanti učestalo napadaju religijske manjine. “Svaka epizoda fokusirana je na moral, što šalje jaku poruku djeci”, rekao je Rashid AP-u u svom prvom intervjuu o emisiji. Naglasio je “Ali sve je sakriveno u čistu zabavu, smijeh, akciju i avanturu.”. Odluka da se superjunakinju odjene u crnu burku – dugo pokrivalo koje obično nose konzervativne Muslimanke u Pakistanu i Afganistanu – je mogla uzburkati osjećaje jer neki ljudi tu odjeću vide kao sredstvo opresije. Talibani su forsirali žene da nose burke kada su preuzeli kontrolu u Afganistanu 1990-ih.

Verzija burke koju nosi Burka Osvetnica pokazuje samo njene oči i prste – iako ima dotjeraniji, nindža izgled prije nego pozamašno pokrivalo kao prava burka.

Rashid, koji zasigurno nije radikalni islamist, izjavio je da je junakinju obukao u burku kako bi dao lokalni osjećaj emisiji koja je prva animirana serija producirana u Pakistanu. “Nije to znak opresije. Ona koristi burku kako bi sakrila svoj identitet kao i ostali superheroji.”, rekao je Rashid. “Zato što je žena mogli smo ju obući kao Ženu mačku ili Wonder Woman, ali to vjerojatno ne bi funkcioniralo u Pakistanu.”

Radnja je smještena u Halwapuru, izmišljenom gradu koji se nalazi između visokih planina i zelenih dolina sjevernog Pakistana. Pravi identitet Burka Osvetnice je Jiya, koju je otac Kabbadi Jan posvojio i naučio karate poteze kako bi porazila svoje neprijatelje. Kada nije odjevena kao svoj alter ego, Jiya ne nosi burku, a ni manje konzervativnu maramu preko kose.

Glavni negativac je Vadero Pajero, ćelavi, korumpirani političar koji nosi zlatni medaljon u obliku dolara oko vrata i Baba Badook, zli čarobnjak s crnom bradom i brkovima koji bi trebao sličiti talibanskom zapovjedniku .

Emisija, koja je spretno animirana putem jake kompjuterske grafike, uspješna je u kombinaciji scena koje bi trebale zabavljati djecu, ali koje bi i odrasli smatrali urnebesno smiješnima.

U jednoj epizodi, Bandook izgradi robota kako bi osvojio veće svjetske gradove, uključujući London, New York i Pariz. Dok izlaže svoj podli plan s dubokim, zlim smijehom, jedan od njegovih podanika se ubaci i upita “Ali kako ćemo dobiti vize za sva ta mjesta?” – aluzija na činjenicu koliko Pakistancima može biti teško putovati zbog reputacije koju je stekla njihova država. Rashid je financirao većinu programa, ali je imao i vanjskog donatora koji je htio ostati anoniman.

U stvaranju emisije Rashidovo glazbeno zaleđe imalo je veliki utjecaj. Svaka od 13 epizoda koje su do sada završene sadrže pjesme koje je napisao i izveo on, kao i neke veće pakistanske rock zvijezde, kao što su Ali Azmat i Ali Zafar. Rashid producira album s 10 pjesama i video spotova koji će se emitirati zajedno s emisijom. Dizajnirao je i igricu Burka Osvetnica za iphone , kao i potpuno interaktivnu web stranicu koja će popratiti lansiranje emisije.

U jednom od video spotova Rashid i lokalni reper Adil Omar pjevaju u slavu Burka Osvetnice ” Ne zezaj se sa ženom u crnom, dok je ona u napadu”.

 

Prevela i prilagodila Ana-Marija Špehar

Dečki koji plešu u štiklama

Sjećate li se hitova nekada popularnog ženskog benda Spice Girls? Sada se pripremite za jednu potpuno novu izvedbu. Trojica muškaraca izvela su besprijekoran nastup na pariškim ulicama, ne samo podižući opće raspoloženje izvijajući svojim kukovima, već dokazujući da i muškarci mogu plesati u štiklama, navodi Policymic.

Koreografiju je osmislio 23-godišnji koreograf Yanis Marshall, jedan od najmlađih koreografa i plesnih pedagoga u Francuskoj. Yanis inače na svojim plesnim tečajevima podučava i kako plesati u štiklama.

U nastavku pogledajte kako Marshall i njegova dvojica prijatelja plešu po ulicama Pariza na  hitove Spice Girlsica. 

Do kraja godine rasprava u Saboru o gay brakovima

U hrvatskoj vladi se već nekoliko mjeseci radi  na pripremi novog  zakona o životnom partnerstvu  na kojem radi skupina od desetak članova okupljenih u Ministarstvu uprave.

Pravo na usvajanje djece parovi neće imati, ali se razmatra kakva bi prava životni partneri/ice mogli imati prema djetetu svog partnera/ice koje s njima živi.

Prema pisanju Jutarnjeg lista, ministar uprave Arsen Bauk je najavio da će prijedlog zakona u rujnu biti upućen u javnu raspravu, a do kraja godine u Hrvatski sabor.

“Životna zajednica istospolnih partnera neće se zvati brak i oni neće imati pravo na posvojenje. A na svim ostalim razlikama u odnosu na heteroseksualne parove nećemo inzistirati”, rekao je Bauk.  

 

Filmovi koje bi svi trebali pogledati – ODMAH!

Frustrira, iako se često događa, da odeš u kino i susretneš se sa ženskim likovima koji su izgrađeni na stereotipima i jednodimenzionalni su – ako ih uopće ima. No, filmovi orijentirani ka ženskoj publici kao što je Bridesmades i The Heat dokazuju da filmovi mogu dobiti dobru ocjenu kritike, biti financijski uspješni i predstavljati žene kao  zabavne i zanimljive neovisno o njihovoj vezi s muškarcima.

Stvaranje takvih likova nije samo način da se osiguraju karizmatični talenti. Zahtijeva se i veliki broj žena “iza zavjese”, pogotovo onih koje su sposobne stvoriti snažne ženske likove – u prvom redu su to scenaristice. Prema Women’s Media Center, žene trenutno čine samo 18 posto vodećih uloga u proizvodnji holivudskih filmova, dok nedavna studija pokazuje da su između 1991. i 2000. godine svega 14 posto prodanih scenarija napisale žene, te samo devet posto između 2010. i 2012. godine.

U svjetlu ovog negativnog trenda, ključ je da učinimo sve što možemo kako bismo poduprli scenaristice čiji rad dođe do velikog platna. Kako bismo vam pomogli u tom nastojanju, napravile smo listu nekoliko najboljih filmova iz 2013. godine za koje su scenarij napisale žene, a morate ih vidjeti.

{slika}

1. “The heat” – scenarij napisala Katie Dippold.

Ovaj film koji je napisala žena i u kojem su glavne protagonistice žene, nije samo zaradio $40 milijuna prvi vikend prikazivanja, nego ga je i publika objeručke prihvatila. Iako je Dippold ranije pisala scenarije za TV (uključujući show Amy Pehler  Parks and Recreation), “The heat” je njezin prvi kino-film.

{slika}

2. “Frances Ha” – su-autorica scenarija Greta Gerwig

Iako je Greta Gerwig izgradila svoje ime prvenstveno kao uspješna glumica, uz direktora i partnera Noaha Baumacha je sudjelovala  u izradi scenarija za “Frances Ha” Though Greta Gerwig has made a name for herself as a successful actress, she shares a writing credit with “Frances Ha” director, and partner, Noah Baumbach. Film, koji se fokusira na dvije dvadeset-i-nešto godišnjakinje, je dobro prihvaćen i sa strane kritičara i publike.

{slika}

3. “Before Midnight” – su-autorica scenarija Julie Delpy

“Prije ponoći” je zadnji dio proslavljene triologije, koji prati turbulentna 24 sata oženjenog para. Julie Delpy, osim kao su-autorica, u filmu sudjeluje i kao glumica, portretira kompleksan i dinamičan karakter koji se jednostavno ne može dobro snaći u današnjem svijetu. “Ovaj film nije mašta,” izjavila je Delpy za GQ u travnju.

{slika}

4. “Admission” – scenarij napisala Karen Croner

Nevjerojatna ljupkost para koji čine Tine Fey i Paula Rudda bi bio sasvim dovoljan razlog da ovaj film učine posebnim – ali činjenica da ga je napisala žena samo potencira njegovu važnost.

{slika}

5. “The To Do List” – scenarij napisala Maggie Carey

“The To Do List” za koji je scenarij napisala i režirala Maggie Carey pristupa žanru komedije koji uključuje tinejđerstvo i seks na postupno drugačiji način – iz druge perspektive. Prati avanture šmokljanice u pubertetu dok ona nastoji steći određeno seksualno iskustvo prije nego li počne studirati.

{slika}

6. “Girl Most Likely” – scenarij napisala Michelle Morgan

Iako je “Girl Most Likely” imao službenu premijeru na Toronto International Film Festival 2012. godine, široj javnosti je predstavljen 19. srpnja 2013. Glavna glumica je miljenica publike, Kristin Wiig, kao 30-i-nešto godišnjakinja u potrazi za smislom, kao i snažna žena Annette Benning koja utjelovljuje njezinu majku – izuzetno talentirani ženski duo.

{slika}

7. “The Lifeguard” – scenarij napisala Liz W. Garcia

Spasiteljicu utjelovljuje Kristen Bell, glumica koja je najpoznatija po ulogama snažnog ženskog lika u “Veronica Mars.” Njegov kontroverzni zaplet (Bell glumi gotovo tridesetogodišnjakinju koja je u odnosu sa šesnaestogodišnjem dječakom nakon što se vrati u svoj rodni grad) i izvrstan tim su ono što nas vuče da pogledamo ovaj film.

{slika}

8. “Paradise” – scenarij napisala Diablo Cody

Nije dostupno puno informacija o ovom filmu, osim da je autorica scenarija oskarovka Diablo Cody (autorica omiljenog filma “Juno“) i da su glavni protagonisti Julianne Hough, Holly Hunter, Russell Brand i Nick Offerman. Sigurni smo da će ovo biti izvrstan film.  

{slika}

9. “Saving Mr. Banks” – scenarij napisala by Kelly Marcel

“Saving Mr. Banks” neće biti u kinima do prosinca ove godine, iako je trejler objavljen pred koji dan. Film – koji prikazuje odnos Walta Disneya i autorice priče o Mary Poppins P. L. Travers (koju utjelovljuju odlični Tom Hanks i Emma Thompson) – već generira glasine. Ovoga ćemo sigurno pogledati!

 

Prevela i prilagodila Marinella Matejčić

 

Maloljetnice iz BiH sve češće žrtve trgovanja ljudima radi prostitucije

Mara Radovanović, predsjednica udruženja Mreža Ring, Maša Mirković, izvršna direktorica udruženja Nova generacija, Selma Zeković, savjetnica za borbu protiv trgovanja ljudima u Misiji OSCE u Bosni i Hercegovini i Maria Grazia Giammarinaro razgovarale su s Milovanom Matićem s portala e-trafika o alarmantnom stanju trgovanja ljudima iz BiH.

Izjave stručnjakinja prenosimo u cijelosti.

“Moje tijelo postajalo je sve gore i gore, a moja duša već je bila umrla. Kako se mijenjao moj izgled, tako se mijenjao i moj status. Iz bara sam prešla na ulicu. Moje tijelo bilo je isprženo čikovima cigareta, izrezano, uništeno”, povjerila se u pisanoj ispovijesti jedna djevojka koja je prošla kroz pakao trgovine djecom.

Ona je kao šesnaestogodišnjakinja iz siromašne porodice na prevaru odvedena iz BiH u Italiju i prodata. Deset godina je prisiljavana na prostituciju, njeni vlasnici su se mijenjali, život joj je pretvoren u pakao, a kako je napisala, jedini spas bila je smrt.

“Debeli čovjek koga su zvali Toni, prodao me u drugi grad. Bila sam u jednom noćnom baru plesačica i prostitutka. Do iznemoglosti. Stalno sam živjela u strahu da će me ubiti, jer su mi prijetili da, ako se ikome požalim, da ću nestati. Više nisam imala ni osjećaj ljubavi za moje u Bosni. Samo sam željela umrijeti, a nisam imala hrabrosti oduzeti sebi život. Imam 26 godina, a postala sam stara. Jedna ulična racija i mene je pokupila. Našla sam se u policijskoj stanici. Potražila sam od njih pomoć”, napisala je ova mlada djevojka koja je uspjela vratiti kući u BiH i nakon nekoliko godina rehabilitacije, i normalnom životu. Mnoge druge djevojke nisu imale sreće kao ona.

Prema podacima Ministarstva sigurnosti BiH u većini registriranih slučajeva trgovanja ljudima vrbuju se maloljetnice iz porodica s jednim roditeljem, pretežno majkom, koje su u stanju socijalne potrebe ili su na neki drugi način ranjive, zatim djecu iz siromašnih porodica pa čak i osobe s invaliditetom.

“Sve počinje kroz vrbovanje u lance organizirane prostitucije navikavanjem potencijalnih žrtava na uzimanje alkohola i droga, kroz vršnjačko druženje i rano stupanje u seksualne odnose maloljetnica nakon čega žrtve postanu predmet ucjena. Mnoge maloljetnice se snimaju u situacijama koje nisu društveno prihvatljive, te se ti snimci koriste kao ubitačno oružje za ucjene i nagovaranje na maloljetničku prostituciju”, naveli su iz Ministarstva.{slika}

Predsjednica udruženja Mreža Ring Mara Radovanović navodi da se točan broj žrtava trgovanja djecom radi maloljetničke prostitucije ne može utvrditi. Ipak, ono što je zbrinjavajuće, napominje Radovanovićeva, je činjenica da se sve više djece iz BiH nalazi na meti trgovaca maloljetnicima.

“Nekad je bilo više slučajeva da se djeca dovode iz drugih zemalja u BiH, a danas je potpuno drugačije. Trenutno imamo situaciju u kojoj većinu žrtava trgovanja djecom predstavljaju maloljetnici iz BiH. Pored prosjačenja, najveći broj djece, pogotovo djevojčica završe u rukama ljudi koji ih kasnije iskorištavaju radi prostitucije ili pornografije. Prema podacima koje sam sakupila od kolega iz inozemstva, mnoga djeca iz BiH su primorana baviti se prostitucijom u zemljama kao što su Italija, Njemačka, Švicarska, čak i Kanada, a u posljednje vrijeme sve više maloljetnika/ca iz BiH završi na ulicama Cipra”, govori Radovanovićeva.

Prema njenim riječima, ogroman problem predstavlja nerazumijevanje zakona u RS i FBiH kada su u pitanju djela trgovanja ljudima i zbog toga se mnogi optuženi izvuku tako što im se sudi za blaža djela poput navođenja na prostituciju, upoznavanja djeteta s pornografijom ili zapuštanja i zanemarivanja djeteta.

“Ovo su veliki propusti koji se moraju što prije rješavati. Čak se događalo da se donese presuda u kojoj se navodi da je djevojčica od petnaest godina, koja je inače bila žrtva trgovanja ljudima i koja je bila prisiljena baviti se prostitucijom, to radila dobrovoljno. Ovaj primjer sve govori, jer bi se trebalo smatrati da je svatko mlađi od 18 godina žrtva trgovanja ljudima, a to se kod nas ne radi i zato nemamo točnu evidenciju o trgovanju ljudima,” navodi Radovanovićeva.

U udruženju Nova generacija iz Banjaluke dosta pažnje posvetili su djeci koja su bili ili su potencijalne žrtve trgovanja ljudima, najviše kroz rad “Prihvatne stanice za djecu zatečenu u skitnji i prosjačenju”, te rad “Dnevnog centra za djecu ulice”. Izvršna direktorica ovog udruženja Maša Mirković objašnjava da je seksualna eksploatacija vrlo česta pojava u našem društvu. Ona naglašava da je jako teško doći do dokaza koji ukazuju na ovaj vid eksploatacije, ali ono što je važno znati jest da se trgovanje ljudima ne odvija samo preko granica BiH nego i unutar nje, te da je jako bitno raditi na rehabilitaciji ove djece.

“Posljedice su vrlo teške i traumatične kako za djecu tako i za odrasle, ali se kroz rad stručnjaka koji su obučeni za rad sa žrtvama nasilja i seksualne eksploatacije mora neprestano raditi na njihovoj rehabilitaciji i resocijalizaciji”, kaže Mirkovićeva i dodaje da su slučajevi trgovine ljudima obično prekogranične prirode.

“Bosna i Hercegovina je  uglavnom zemlja tranzita ili odredišta za žrtve koje dolaze iz zemalja Istočne Europe. Međutim, u proteklih nekoliko godina se javio novi fenomen u BiH, a to je trgovanje ženama i djevojkama koje se vrbuju u lance trgovanja ljudima na lokalnom nivou u cilju seksualne eksploatacije u drugim dijelovima zemlje. Dok je broj identificiranih stranih žrtava u stalnom opadanju, broj građanki Bosne i Hercegovine koje su identificirane kao žrtve trgovanja ljudima unutar granica BiH je u stalnom porastu. Ogromna većina žrtava trgovine ljudima u BiH se vrbuje i postaju predmet trgovine u cilju seksualne eksploatacije”, naglasila je Mirkovićeva.

Savjetnica za borbu protiv trgovanja ljudima u Misiji OSCE-a u BiH,  Selma Zeković rekla je da se može primijetiti veliki broj djela koja se odnose na seksualno iskorištavanje koja su posljedica trgovanja maloljetnicima. Ona objašnjava da je danas u BiH tipična žrtva trgovanja ljudima državljanin/ka BiH, dijete mlađe od osamnaest godina, prisiljeno na seksualno iskorištavanje unutar države.{slika}

“Taj zločin sve više je vezan za pojedince ili male skupine ljudi koje zloupotrebljavaju povjerenje svojih žrtava, pri čemu se žrtve često drže na skrovitim mjestima, kao što su privatni stanovi ili vikendice. Pošto interno trgovanje ljudima, za razliku od međunarodnog, postaje sve veći trend u svijetu, donose se relevantni međunarodni propisi kojima se uspostavlja protuteža toj promjeni u načinu djelovanja. To se sada mora dogoditi i u Bosni i Hercegovini. Trenutno je prioritet da se donesu izmjene i dopune kaznenih zakona na nivou entiteta koje bi definirale trgovanje ljudima u skladu s međunarodnim standardima. Naime, ovdje je problem u tome što su samo na nivou BiH i od nedavno i u Brčko distriktu i RS kazneni zakoni usklađeni s konvencijom UN-a i Europskom konvencijom o borbi protiv trgovanja ljudima. Još ostaje samo da Federacija usvoji izmjene, te da se vidi kako će ići implementacija na ostalim nivoima”, rekla je Zekovićeva.

 

Zlostavljanja u motelima i pumpama širom BiH

U posljednjem izvještaju State Departmenta navedeno je da je BiH izvor, odredište i tranzitna točka za trgovanje muškarcima, ženama i djecom, žrtvama seksualne eksploatacije i tjeranja na prisilni rad.

“Žene i djevojke državljanke BiH su u raznim motelima, privatnim stanovima i na benzinskim pumpama širom zemlje podvrgnute seksualnom zlostavljanju, a sve je veći problem i tjeranje na prisilno prošenje romske populacije od strane organiziranih kriminalnih grupa”, istaknuto je u izvještaju.

Osim državljana BiH, naglašeno je da su žrtve trgovanja u svrhe seksualnog iskorištavanja državljani Srbije, Bugarske, Njemačke i Ukrajine, dok su žrtve iz BiH iskorištavane u Srbiji, Sloveniji, Makedoniji, Azerbejdžanu, Hrvatskoj, Španjolskoj, Italiji i u još nekoliko drugih zemalja Europe.

Posebno je zabrinjavajuće, kako se navodi u izvještaju, da djecu žrtve prostitucije, prema entitetskom zakonodavstvu, tretiraju kao počinitelje, a ne kao žrtve.

“Mada u periodu izvještavanja nije bilo dokumentiranih ovakvih slučajeva, promatrači izvještavaju da policija i dalje djecu žrtve trgovanja tretira kao počinitelje i podvrgava ih policijskim ispitivanjima”, navedeno je u izvještaju.

 

Trgovanje ljudima u državama članicama OSCE-a s ciljem odstranjivanja organa

Maria Grazia Giammarinaro, specijalna predstavnica i koordinatorica OSCE-a za borbu protiv trgovine ljudima, predstavila je istraživanje o trgovanju ljudima s ciljem odstranjivanja organa, što predstavlja jedan od oblika trgovanja ljudima kojima se društvo najmanje bavi.

“Osobe kojima se trguje s ciljem odstranjivanja njihovih organa prolaze kroz naročito surove patnje i tijekom i nakon kirurške operacije”, rekla je Giammarinaro i dodala da žrtve nisu svjesne da će tijekom cijelog života  trpjeti posljedice odstranjivanja organa.

“One se, zapravo, suočavaju s dugoročnim medicinskim posljedicama koje slabe njihov organizam, uključujući nesposobnost za rad, naročito zato što im ne bude pružena bilo kakva postoperativna njega ili medicinska i psihosocijalna podrška nakon operacije. Pored toga, one vrlo često ne dobiju novac koji im je prevarom obećan tijekom vrbovanja od strane trgovaca ljudima.”{slika}

 

 

Iransko farmaceutsko tržište desetkovano sankcijama, a zabranjeni lijekovi u SAD-u jedini izbor za mnoge žene

Nedavno sam morala produžiti svoj boravak u Iranu i ostala sam bez kontracepcijskih pilula. “Nema veze”, pomislila sam, “pilule je lako pronaći u ljekarnama diljem zemlje, a recept mi nije potreban.” Ušetala sam u ljekarnu u Teheranu, pokazala ljekarniku svoje pilule iz SAD-a i zatražila nešto slično. “Nemamo ništa ovakvo”, odgovorio je, “naš je izbor izuzetno sužen posljednjih nekoliko mjeseci.” Jednako je umorno odgovarao na pitanja i drugih mušterija, ponavljajući istu stvar: “Ne držimo to više. Morat ćete provjeriti na crnom tržištu.”

Znala sam da su zapadnjačke sankcije protiv Irana otežavale, ako ne i onemogućavale nabavku mnogih neophodnih lijekova. Pacijenti s karcinomima, oboljeli od multiple skleroze i brojni drugi s ozbiljnim zdravstvenim problemima za nabavku lijekova okrenuli su se crnom tržištu i njegovim pretjeranim cijenama, koje ni nema uvijek sve što je potrebno. Nikad nisam mislila da bi moglo doći do nestašice tako uobičajenog lijeka kao što je kontracepcija. Balansirajući između pitanja i zahtjeva nervoze gomile ostalih mušterija, ljekarnik me jedva pogledao: “Gospođo, jedino što vam mogu ponuditi je Yaz ili Yasmin. To je najbolje što trenutno imamo u Iranu”.

Bila sam poprilično zabrinuta jer mi je Yaz bio loša vijest. Uzimala sam ga četiri godine i zaradila krvne ugruške, ekstremne promjene raspoloženja i dobila na težini. Yaz i Yasmin pilule su od iste tvrtke koja se u SAD-u našla pred teškim tužbama jer je dokazano da uzrokuju srčane i moždane udare, plućnu emboliju, vensku trombozu i krvne ugruške. Distribuirani su od strane Bayer Healthcare farmaceutske tvrtke. Trenutno je u tijeku više od 9000 pravnih tužbi protiv ovih brendova.

Nisam mogla vjerovati da su najbolje kontracepcijske pilule koje su ostale u Iranu – u zemlji čije je farmaceutsko tržište desetkovano sankcijama – one koje su u SAD-u završile na sudu jer su smatrane ozbiljnom zdravstvenom prijetnjom. Istog sam dana posjetila nekoliko ljekarni i svugdje dobila isti odgovor, od jednog mrzovoljnog ljekarnika do drugog, od koji je svaki bio vidno iznerviran govoreći svojim mušterijama da više nemaju lijek koji im treba.

U Iranu, zemlji koja se ističe jednim od najuspješnijih programa planiranja obitelji, godinama je postojalo obilje lako dostupnih i povoljnih pilula i ostalih vrsta kontracepcije. Većina ovih opcija nestala je iz ljekarni kao posljedica američkih sankcija iranskim bankarskim i financijskim sektorima. Sve do prije dva mjeseca, kako su mi rekli ljekarnici, nije bilo nikakvih kontracepcijskih pilula inozemne proizvodnje. Mnogi liječnici oprezni su tijekom prepisivanja pilula iranske proizvodnje jer su sankcije gotovo potpuno onemogućile pristup sirovinama za njihovu proizvodnju, što mnoge od ovih pilula čini nepouzdanima.

“Lice mi je gotovo u potpunosti prekriveno aknama i povraćam svaki dan od pilula koje uzimam”, rekla je Negin, 33-godišnja arhitektica s kojom sam razgovarala. “Probala sam sve pilule na tržištu tijekom prošle godine i od svakih mi je bilo sve lošije. Postalo je toliko grozno da mi sada ujna iz Njemačke šalje paket pilula svaki mjesec.”

Neda, 28-godišnja inženjerka prisjetila se sličnog iskustva. “Taj mjesec, kada sam prošle zime uzimala pilule, bio mi je najgori mjesec u životu”, rekla mi je. “Nikada nisam iskusila takve ekstremne promjene raspoloženja. Mislila sam da ludim.” Naposljetku joj je njen ginekolog savjetovao da prestane uzimati pilule i nađe drugi oblik zaštite.

Otišla sam ginekologinji kako bih saznala može li mi prepisati nešto što je slično pilulama koje inače uzimam. Doktorici Leyli Eftekhari rekla sam da ne želim uzimati Yaz ili Yasmin, s obzirom na moja prijašnja iskustva koja sam imala dok sam ih uzimala. “Znam koliko su grozne”, rekla je, “ali trebaš ih uzimati samo dok se ne vratiš u SAD. Ništa drugo ne prepisujem svojim pacijenticama jer su sve još gore. Ovo je najbolje što trenutno imamo u Iranu.” Odmah mi je prepisala i dodatna tri recepta – jedan u slučaju mučnina, drugi u slučaju točkastog krvarenja i treći u slučaju ekstremnih glavobolja. “Morat ćete pretrpjeti eventualno debljanje i promjene raspoloženja, ali ako primijetite krvne ugruške, odmah me posjetite”. Izašla sam iz njezine ordinacije s četiri recepta u ruci.

Zapanjena da je pilule od kojih ženama neće biti zlo tako teško pronaći, sljedećeg sam dana obišla ljekarne diljem Teherana i Karaja. U Karaju, gradu u razvoju udaljenom 20 kilometara od Teherana, ljekarnik mi je rekao da su lijekovi, posebice oni namijenjeni ženama, najčešće nedostupni. Jedan mi je ljekarnik situaciju postavio ovako: “Prije dva mjeseca nismo uopće imali pristup inozemnoj kontracepciji, sada imamo makar to, pa čak ako je riječ o Yazu i Yasminu. Pretražite cijeli Iran, nećete pronaći nikakve vaginalne kreme ili antibiotike. Žene koje su u procesu umjetne oplodnje moraju pretražiti crno tržište uzduž i poprijeko kako bi kupile lijekove. U ljekarnama nema više ničega.”

Sve ovo znači da žene koje pate od gljivičnih upala, upala mokraćnog mjehura i ostalih vaginalnih infekcija nemaju pristup suvremenim medicinskim tretmanima za iznimno uobičajene i mučne bolesti. Što se tiče žena koje su u procesu umjetne oplodnje i žele zatrudnjeti, njih čeka crno tržište sa svojim astronomskim cijenama i bez ikakve garancije da je lijek koji kupuju i unose u svoje tijelo uopće onaj koji misle da jest.

Postoje sugestije da je nestašica kontracepcije u Iranu i posljedica Ahmadinedžadove vlade i nastojanja da iranski program obiteljskog planiranja usmjere prema podizanju stope nataliteta i povećanju obitelji (danas, stopa nataliteta u Iranu jest 1,2 posto, dok je stopa fertiliteta 1,6). Postavila sam ovo pitanje ljekarnicima i proizvođačima koji rade na prvom frontu nestašice.

Složili su se da loša politika i unutarnji konflikti oko javnog zdravstva igraju ulogu u nestašici lijekova, ali ne kada je u pitanju problem kontracepcije. Inozemnim brendovi kontracepcije nestali su na pet mjeseci u isto ono vrijeme kada su i ostali strani lijekovi postali nedostupni u zemlji. Prije gotovo tri mjeseca, Yaz i Yasmin vratili su se na tržište, ali ne i ostali brendovi koji su nekoć bili dostupni.

Tijekom cijele situacije, kontracepcijske pilule iranske proizvodnje ostale su na tržištu. Neki su podigli pitanja oko problema s tretmanima za umjetnu oplodnju, dovodeći u pitanje vladinu politiku da stopu nataliteta poveća onemogućavanjem kontracepcije, a istovremeno ne omogućava potrebne injekcije za umjetnu oplodnju. Žene koje su redovito nastojale zatrudnjeti nisu mogle pronaći lijek koji im je trebao kao pripomoć. Također je u pitanje dovedena i nestašica vaginalnih krema i antibiotika koje nisu povezane s povećanjem stope nataliteta. “Ukratko, lijekove za žene sve je teže pronaći i o tome nitko ne priča”, rekao je ljekarnik u Teheranu.

Prošli je tjedan Ministarstvo financija SAD-a, koje nadgleda sve američke sankcije, najavilo dodavanje dodatnih artikala na svoju licencu za izvoz lijekova u Iran. Izvoz lijekova uvijek je bio dopušten bez obzira na trenutne sankcije prema Iranu, ali svejedno postoje ozbiljne nestašice lijekova u toj zemlji. U ovom trenutku, postupci poput tih od strane SAD-a postali su smiješni nama koji u Iran često putujemo. Koja je banka voljna učiniti potrebne transakcije kako bi lijekovi došli do Irana, s obzirom na to da su iranske banke zbog sankcija iščeznule? Koja je tvrtka voljna dostaviti lijekove u Iran, s obzirom na to da su gotovo sve trgovinske rute sankcionirane? Ministarstvo financija SAD-a samo se doima da čini humanitarne geste, ali bez konkretnih promjena bankarskih ili trgovinskih sankcija koje su blokirale i blokirat će prodaju lijekova Iranu ništa se neće promijeniti.

U međuvremenu, milijuni žena u Iranu nastavit će patiti od posljedica kontracepcijskih pilula proizvedenih u SAD-u i manjka bilo kakvih drugih lijekova za tretiranje ostalih ginekoloških problema. Kreatori američke politike, koji su ironično zazivali nevolje žena na Bliskom Istoku kako bi potakli ratovanja u toj regiji nakon 11. rujna, trebali bi znati da je ženama u Iranu od njihove politike doslovno muka.

 

Prevela i prilagodila Sara Sharifi