Očevi na roditeljskom dopustu potiču natalitet i rast radno aktivnih žena

Dok u hrvatskom žene najčešće odlaze na podrodiljni dopust te se tek nekoliko očeva odliči na isto, Švedska je još davne 1974. godine uvela rodiljni/roditeljski dopust za oba roditelja.

Do tog trenutka majke su koristile porodiljni u 99,5 slučajeva. No, uvođenjem odredbi kako se i očevi moraju uključiti u brigu o djeci se taj postotak smanjio.

Uvođenje mjesec dana samo za očeve 1995. godine primoralo je muškarce da se uključe, a 2002. za njih je uveden i drugi mjesec.

“Na dobrom smo putu, ali sve ide presporo”, rekla je Ulrika Haggstroem iz sindikata TCO te ocjenjuje da je muškarcima potrebno zakonom propisati tri mjeseca rodiljnog/roditeljskog dopusta.

Švedska je korištenje tog dopusta za oba roditelja stimulirala i ekonomskim mjerama pa tako roditelji koji odluče jednako podijeliti dopust primaju svaki po 120 eura na mjesec više od drugih.

Najnovije studije su pokazale kako sudjelovanjem u svakodnevnom životu obitelji i kućanskim poslovima švedski očevi zaslužni su za najviši postotak radno aktivnih žena u Europskoj uniji, ali i za visok natalitet Švedske. Prema podacima Eurostata za 2011. godinu, radna aktivnost žena u Europskoj uniji najveća je baš u Švedskoj – 77,2 posto.

“Sustav ohrabruje očeve da preuzmu odgovornost, sustav odgaja građane i građanke”, naglasila je Anna Singer, profesorica građanskog prava na Sveučilištu u Uppsali.

Analitičarka u Nacionalnom institutu za statistiku, Lotta Persson, ocjenjuje da sudjelovanje očeva u rodiljnom/roditeljskom dopustu i općenito u odgoju djece objašnjava i visok natalitet Švedske.

Prema podacima Eurostata za 2011., natalitet je iznosio 1,9 djeteta po ženi, čime je Švedska zauzela treće mjesto, iza Irske i Francuske.

Marš za bračnu jednakost

Kontra i Iskorak pozivaju sve građane i građanke te organizacije civilnog društva koje/-i ne žele da se u njihovo ime i u ime njihovih obitelji promovira neteolerancija i mržnja da nam se pridruže u Maršu za bračnu jednakost

Tražimo jednaku pravnu zaštitu za istospolne obitetlji kakvu uživaju raznospolne obitelji – tražimo pravo na brak i izvanbračnu zajednicu. 

Poručujemo Vladi RH da se s ljudskim pravima ne smiju raditi kompromisi i nagodbe zavisno od stava Crkve. Uloga države je upravo da štiti ljudska prava svih svojih građana i građanki, osobito prava manjina koja su ugrožena. 

Zakon o istospolnim zajednicama usvojen je prije devet godina, međutim on ne daje istospolnim obiteljima praktički nikakva prava, što uzrokuje diskriminaciju u svakodnevnom životu. 

Pravo na obiteljsku mirovinu, odsustvo s posla u slučaju bolesti ili smrti partnera/-ice, zdravstveno osiguranje po partneru/-ici i nasljeđivanje samo su neka od prava koja sada nisu dostupna istospolnim parovima. 

Krajnje je vrijeme da državne institucije prestanu zatvarati oči pred stvarnošću i da reguliraju prava djece koja žive u istospolnim obiteljima. Radi se o djeci koja već žive u takvim obiteljima, ali u velikoj pravnoj nesigurnosti: ona nemaju pravo nasljeđivanja od roditelja koji im nije biološki, taj roditelj ne može ostati na bolovanju ako je dijete bolesno, ne može preko sebe dijete zdravstveno osigurati, ne može ga odvesti u bolnicu niti posjećivati, ako se roditelji rastanu, drugi roditelj nema pravo na viđanja niti obvezu plaćanja alimentcije. 

Marš će se održati 27. svibnja 2013. godine. Okupljanje za Marš će biti na Zrinjevcu od 16 do 17 sati, nakon čega ćemo ići Praškom ulicom prema Trgu svetog Marka gdje ćemo razviti transparente i rainbow zastavu ispred Vlade i održati govore. 

Hrvatska želi razviti trajni angažman u zaštiti globalnog položaja žena

Prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić održala je uvodno predavanje, u sklopu završnog panela s ovogodišnjim polaznicima UN Akademije.

Pusić je u govoru podsjetila na UN-ovu Rezoluciju broj 1.325 o ženama, miru i sigurnosti, upozorivši da je u svim državama investiranje u obrazovanje žena investicija u stabilizaciju mira, koja stvara veće šanse za igradnju postkonfliktnog prosperiteta. Ministrica je naglasila potrebu kombinacije mirovnih misija i civilnih projekata, podsjetivši da se 90 % mjesečnih primanja žena reinvestira u obitelj, dok je to slučaj sa svega 40% prihoda muškaraca. Istaknula je i kako je Hrvatska prošla put od države primateljice pomoći, preko objekta međunarodne politike pa do mogućnosti da, primjerice, kroz Centar izvrsnosti i Hrvatsku kuću, pomaže u izgradnji kapaciteta država u regiji i šire, a u svrhu buduće suradnje na značajnim projektima.

“Položaj žena nestaje s agendi međunarodnih rasprava i, jednom kad se ISAF povuče iz Afganistana, postoji opasnost da se i s ovom temom napravi kopromis, što je nedopustivo”, zaključila je ministrica, govoreći o hrvatskoj praktičnoj posvećenosti temi globalnog položaja žena, kroz niz inicijativa, projekata i ostvarenih kontakata. Također je istaknula ponos na hrvatske snage u Afganistanu i njihov rad na projektima izgradnje knjižnice i srednje škole te planu završetka izgradnje Centra obuke za primalje u Mazar – El – Sharifu ove godine, koji je potaknuo međunarodni interes za izgradnju mreže sličnih centara, ne samo u Afganistanu.

Kako su žene prošle na izborima?

Jučer je održan prvi krug lokalnih izbora na kojima su u najvećoj mjeri izabrana općinska i gradska vijeća te županijske skupštine, a u ponegdje i načelnici/e, gradonačelnici/e i župani/ce. O općem dojmu izbora jutros su već pisali brojni mediji koji ih sažimaju u nekoliko činjenica: pobjeda Milana Bandića, vrlo dobar rezultat HDZ-a, poraz Keruma i opomena Zoranu Milanoviću.

Ono malo kandidatkinja za izvršne funkcije u općinama, gradovima i županijama ostvarilo je rezultate koji nam nažalost ne ostavljaju puno optimizma kada je u pitanju zastupljenost žena na izvršnim funkcijama.

Marina Lovrić Merzel (SDP) jedina je kandidatkinja za županicu koja ulazi u drugi krug s prednošću od 17% (ukupno je osvojila 47,99%). Renata Sabljar Dračevac (SDP) na ušicu igle je ušla u drugi krug sa 24,66% nasuprot 49,93% koje je osvoji Stipe Zrilić (HDZ). Anita Bara (SDP) je također ušla u drugi krug, ali sa svega 31,41% glasova dok je njezin protukandidat Goran Pauk osvojio 46,59%. Ivana Posavec Krivec (SDP) izgubila je već u prvom krugu od dugovječnog župana Zagrebačke županije Stjepana Kožića, jednako kao i Anica Birač (SDP) koja je u Vukovarsko-srijemskoj županiji izgubila od Bože Galića. Temeljem ovih rezultata očito je da će Hrvatska u narednom mandatu u najboljem slučaju opet imati samo jednu županicu. Ovdje još valja spomenuti da je HDZ-ova kandidatkinja za gradonačelnicu Zagreba Margareta Mađerić osvojila mizernih 5,41% glasova.

U gradovima središtima županija nema niti jedne žene koja je pobijedila u prvom krugu, a tek su dvije prošle u drugi krug. Tako je u Sisku u drugi krug ušla Kristina Ikić Baniček (SDP) sa zaostatkom od 4% za Dinkom Pintarićem (HDZ), dok je Vesna Želježnjak (SDP) u velikoj prednosti u Koprivnici sa osvojenih 47,86%.

Od aktualnih gradonačelnica pobjedu u prvom krugu proslavila je samo Branka Juričev Martinčev (HDZ) u Vodicama, dok su Josipa Rimac (HDZ, Knin) i Tonka Ivčević (SDP, Komiža) kao prve, a Vilmica Kapac (HDZ, Pregrada) i Đurđica Plančić (SDP, Stari Grad) kao druge prošle u drugi krug izbora. SDP-ova gradonačelnica u Ozlju Biserka Vranić (SDP) izgubila je izbore.

Od dosadašnjih načelnica općine novi su mandat u prvom krugu osvojile Ada Damjanac (SDP, Fažana), Sandra Jakelić (HDZ, Rogoznica), Marija Mačković (HDZ, Jasenovac), Sandra Vukić (HDZ, Vrsi), Snježana Bužinec (SDP, Jakovlje), Anđela Cirkveni (HSS, Pušća), Marica Jančić (HDZ, Marija Gorica), Marija Dujmović – Pavan (HDZ, Vrbnik), Višnja Ivačić (HNS, Pribislavec) te Štefica Sirutka (HDZ, Đelekovec). Općina Majur ponovno je izabrala načelnicu, ovoga puta Klementinu Karanović iz HSS-a, dok je u općini Trnava koja je također imala načelnicu u prošlom mandatu u drugi krug kao prva s 49,31% ušla Irena Mikić Brezina (HDSSB). Gorana Poropat (HDZ, Kukljica) i Ružica Bilkić (HDZ, Bilje) ušle su kao druge u drugi krug. 

U Međimurskoj županiji u Svetoj Mariji je u prvom krugu pobijedila Đurđica Slamek (HSS).

U Splitsko-dalmatinskoj županiji u drugi su krug još prošle Ivana Marković (SDP) u Supetru te Nikolina Tonšić (SDP-HSS) u općini Selca. 

U Krapinsko-zagorskoj županiji u drugi krug su uz Vilmicu Kapac ušle Renata Dolenec (SDP) u Donjoj Stubici, Valentina Benčić (SDP) u općini Mače te nezavisna Danijela Pongrac u Kraljevcu na Sutli.

U Vukovarsko-srijemskoj županiji u drugi krug ide Milena Kašovski (SDP) u Drenovcima.

U Zadarskoj županiji u drugi je krug prošla Nataša Turbić (HDZ-.HSU) u Gračacu te Jovita Pirović (HSP AS) u Svetom Filipu i Jakovu.

U Varaždinskim Toplicama čak su se dvije žene našle u drugom krugu izbora za gradonačelnika/cu – Goranka Štefanić (HNS, SDP, HSU) i Dragica Ratković (HSLS).

U Primorsko-goranskoj županiji Marija Dujmović – Pavan (HDZ, Vrbnik) izabrana je u prvom krugu, dok su u drugom Goranka Čebukar (HNS-HSU, Fužine), Mirela Marunić (HNS, HSLS, HSU, ZS, Kostrena), Nada Turina Đurić (HNS, HSU, Kraljevica), Mirela Ahmetović (SDP, HNS, Omišalj), Rosanda Krstinić-Gušćić (SDP, HNS, HSU, Rab) i Sanja Udović (SDP, HNS, IDS, ZS, Viškovo).

Podaci će se nadopunjavati tijekom dana….

Dosta je diskriminacije mladih žena na tržištu rada

Aktivistkinje inicijative Za rad spremne danas su skupljale potpise na zagrebačkom Zrinjevcu kojima žele upozorili nadležna ministarstva da njihove aktualne mjere za zapošljavanje mladih, a posebno mladih žena, nisu učinkovite i koherentne.

Tijekom akcije su se potpisivale takozvane opomene i ukori u obliku pisma u kojima su izričito navedeni problemi u trenutnoj Vladinoj politici vezano uz status mladih žena na tržištu rada te zahtjevi koji će biti upućeni potpredsjednici Vlade i ministrici socijalne politike i mladih Milanki Opačić te ministru rada i mirovinskog sustava Mirandu Mrsiću.

“Proučavajući mjere namijenjene zapošljavanju mladih, koje su donijela Ministarstva socijalne politike i mladih te Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, zaključile smo kako su mladi promatrani kao homogena skupinu te da ne postoje adekvatne analize koje su proučavale mlade ženske osobe na tržištu rada, te njihove potrebe i probleme s kojima su suočene”, istaknule su organizatorice te dodale da se nadaju kako će nadležne institucije njihova pisma uzeti u obzir te shvatiti kako se problem goleme nezaposlenoti mora sustavnije i efikasnije rješavati.

{slika}

“Naš cilj jest osvijestiti i upozoriti na položaj mladih žena na tržištu rada te zahtijevati reprezentativne strategije i analize mjera te trendova u području obrazovanja i tržišta rada. Želimo konstruktivnu politiku, kao i njenu implementaciju, kako bi se uskladila ta dva usko povezana segmenta. Želimo okončati diskriminaciju mladih i unutar te kategorije posebno osjetljivu skupinu – žene”, naglasile su.

U pozitivnom ozračju prepunog Zrinjevca građani i građanke prokomentirali su s našim volonterkama zahtjeve, iznijeli svoje ideje i saznali nešto više o aktivizmu mladih. Prikupljeno je nešto više od 500 potpisa.

Podsjetimo, inicijativu ‘Za rad spremne’ pokrenule su sudionice projekta Mlade žene mijenjaju svijet, koju u Hrvatskoj provodi nevladina, feministička organizacija CESI.

Riječ je o inicijativi koja želi podići svijest o posebno ugroženoj skupini – mladim ženama. One su, naime, dvostruko diskriminirane – i po dobnoj i po rodnoj osnovi, a osim toga, žene su tradicionalno manje plaćene od muškaraca za rad iste vrijednosti. Upravo zbog toga se pojavila potreba da se osnuje inicijativa koja tematizira probleme mladih žena i tržišta rada.

Birališta su otvorena!

3 758 638 građana/ki danas mogu glasati za općinske načelnike/ce, gradonačelnike/ce, župane/ice i njihove zamjenike/ce te za županijska, gradska i općinska vijeća.

Na izborima sudjeluju 104 političke stranke, 498 kandidacijskih lista grupa birača i 451 kandidat predložen od grupe birača. Ukupan broj kandidata je 56 560, a od toga je žena 28 posto. 

Birališta se zatvaraju u 19 sati, a rezultate će gradska i županijska izborna povjerenstva objavljivati i dopunjavati kako budu pristizala. Potpredsjednica DIP-a Zdravka Čufar Šarić podsjeća poslodavce da svojim zaposlenicima/cama danas moraju osigurati slobodno vrijeme za glasanje.

“Sukladno ustavnom pravu, poslodavci trebaju omogućiti svim svojim zaposlenicima, koji taj dan moraju raditi, da izađu na izbore i obave svoju građansku dužnost i pravo, odnosno da na izborima izraze svoju volju”, kaže Čufar Šarić.

Podsjetimo, članovi/ce predstavničkih tijela biraju se proporcionalnim sustavom, a pravo na sudjelovanje u diobi mjesta u predstavničkom tijelu jedinice imaju liste koje na izborima dobiju najmanje pet posto važećih glasova birača/ica. Općinski načelnik/ca, gradonačelnik/ca, župan/ica i gradonačelnik/ca Grada Zagreba biraju se većinskim sustavom, a za pobjedu je potrebno osvojiti više od 50 posto glasova. Ako nitko nema taj postotak, dvoje kandidata/kinja s najvećim brojem glasova ide u drugi krug izbora koji će se održati 2. lipnja.