Mladi: Rodna perspektiva

CESI organizira konferenciju pod nazivom Mladi: Rodna perspektiva. Cilj je konferencije razmotriti položaj mladih, posebice mladih žena u društvu, i to iz perspektive različitih institucija, ustanova i organizacija civilnog društva koje se bave ravnopravnošću spolova i/ili mladima te utvrditi mogućnosti za poboljšanje položaja mladih žena u društvu.

U Republici Hrvatskoj, mladi su u mnogim područjima života marginalizirani. Posebice je zabrinjavajuća nezaposlenost mladih, jednako kao i nedovoljna zastupljenost u procesima odlučivanja izvan samih tijela koja se tiču mladih. S obzirom da su žene najviše marginalizirane upravo u ova dva područja, glavna pitanja kojima ćemo se baviti su: 

  • Kakav je položaj mladih i mladih žena u društvu?
  • Jesu li mlade žene diskriminirane u Hrvatskoj?
  • Kakav je stav mladih prema ravnopravnosti spolova?
  • Možemo li očekivati neke pomake u društvu s novom generacijom?

Odgovore na neka od ovih pitanja ponuditi će izlagačice na konferenciji: Višnja Ljubičić, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Maja Sporiš, pomoćnica ministrice socijalne politike i mladih, mr.sc. Helena Štimac Radin, ravnateljica Ureda za ravnopravnost spolova Vlade RH, Mirela Travar, glavna tajnica Mreže mladih Hrvatske, Tajana Broz, CESI te Olga Plazibat, predsjednica Savjeta mladih Grada Zagreba. Moderatorica konferencije je saborska zastupnica Marija Lugarić.

Konferencija je dio projekta Mlade žene mijenjaju svijet koji provodimo s ciljem osnaživanja mladih žena za aktivno sudjelovanje u procesima donošenja odluka na lokalnom i nacionalnom nivou kako bi postale zagovaračice za rodnu ravnopravnost. Mlade žene će svojim angažmanom i djelovanjem utjecati na društvene promjene i promjene politika na lokalnom i nacionalnom nivou. Projekt Mlade žene mijenjaju svijet! provodi se u partnerstvu s Fondacijom CURE (BiH) i Autonomnim ženskim centrom (Srbija) te ga financijski podupiru UN Women i Ministarstvo socijalne politike i mladih.

Konferencija je namijenjena mladima, studentima/cama, aktivistima/cama te zainteresiranoj javnosti. U nastavku se nalazi program rada konferencije.

Program rada

KONFERENCIJA

Mladi: Rodna perspektiva

11. travanj 2013., 14-16h Tribine Grada Zagreba, Kaptol 27, Zagreb

Moderatorica: Marija Lugarić, zastupnica u Hrvatskom saboru

Predstavljanje projekta: Mlade žene mijenjaju svijet!, Nataša Bijelić, CESI

Diskriminacija mladih žena u Hrvatskoj, Višnja Ljubičić, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova

Nacionalna politika za mlade, Maja Sporiš, pomoćnica ministrice socijalne politike i mladih

Stavovi (mladih) građana i građanki prema ravnopravnosti spolova, mr.sc.Helena Štimac Radin, ravnateljica Ureda za ravnopravnost spolova Vlade RH

(Ne)udoban položaj, Mirela Travar, glavna tajnica Mreže mladih Hrvatske

Sudjelovanje mladih žena u odlučivanju, Tajana Broz, CESI

Djelovanje Savjeta mladih, Olga Plazibat, predsjednica Savjeta mladih Grada Zagreba

Rasprava

Međunarodni tjedan protiv uličnog uznemiravanja

U sklopu Međunarodnog tjedna protiv uličnog uznemiravanja, koji se održava od 7. do 13. travnja, udruga studenata sociologije Anomija organizira predstavljanje Hollaback! pokreta u Hrvatskoj.

Članice Hrvatskog ogranka Hollaback! pokreta će nam predstaviti svoje aktivnosti nakon čega će se raspraviti o problemu uličnog uznemiravanja. 

Rasprava će se održati u četvrtak  11.4. u 18h u prostorijama Anomije preko puta Hrvatskih studija.

Više podataka na plakatu!

http://www.meetusonthestreet.org/

Srbija usvojila strogi zakon protiv pedofilije

Skupština Srbije usvojila je Marijin zakon kojim je predviđeno da kazneno djelo pedofilije ne zastarijeva, a za pedofile se uvodi i policijski nadzor. Ovim zakonom određuje se strogi nadzor nad pedofilima narednih 20 godina nakon odsluženja kazne zatvora. Policijski nadzor uvodi se nakon izdržavanja zatvorske kazne te propisuje formiranje DNK baze podataka pedofila i uvodi zabrana prilaska registriranih pedofila vrtićima, školama i dječjim igralištima.

Marijin zakon dobio je ime po djevojčici iz Novog Sada koja je prije tri godine silovana i ubijena, a propis je pred zastupnike srbijanskog parlamenta dospio na inicijativu Marijina oca Slobodana Jovanovića, prenosi Civilnodruštvo.hr.

Ovim zakonom određuje se strogi nadzor nad pedofilima narednih 20 godina nakon odsluženja kazne zatvora i obaveza da se svakog mjeseca javljaju policiji u mjestu prebivališta, da posjećuju profesionalna savjetovališta i redovito izvješćuju vlasti o promjeni prebivališta, radnog mjesta ili putovanju u inozemstvo.

Najznačajnija rješenja ovog zakona su da, poput ratnog zločina, kaznena djela pedofilije i silovanja malodobnih osoba ne zastarijevaju, uz obvezu pravosudnih vlasti da formiraju bazu podataka o pedofilima i silovateljima, uključujući i njihov DNK profil.

Onima koji su počinili kaznena djela iz korpusa pedofilije, bluda i silovanja prestaje javna dužnost ili radni odnos koji se odnosi na rad s malodobnicima i malodobnicama, zabrana obavljanja javnih funkcija, uz zabranu zasnivanja radnog odnosa koji podrazumijeva rad s malodobnicima u narednih 20 godina od odsluženja kazne za učinjena djela.

Otac prijavio učiteljicu jer ‘zagovara darvinizam’

Zbog toga što je odbila pustiti njegovo dijete sa sata zdravstvenog odgoja, otac učenika u jednoj zagrebačkoj osnovnoj školi prijavio je učiteljicu prosvjetnoj inspekciji optužujući je za diskriminaciju, šikaniranje i huškanje djeteta protiv roditelja. Kao dokaz tome naveo je kako dotična učiteljica ‘zagovara Darwinovu teoriju evolucije’ i ‘negira Boga koji je stvoritelj’, a njegovog sina vodi na krivi put. 

Vrijeđanje i pritisci

Zgrožena napadom koji je doživjela, učiteljica je na portalu nastavnici.org objavila pismo u kojem traži da se nastavnike zaštiti od roditeljskog zlostavljanja. Odgovornost za rješavanje ovakvih situacija morali bi, upozorava ova nastavnica, preuzeti škola i ministarstvo, jer ovako nastavnici moraju voditi privatne bitke s roditeljima zbog  vjerskih i inih svjetonazora.

U njenom je slučaju nakon uvođenja zdravstvenog odgoja, roditelj, koji je član konzervativne vjerske zajednice u okvirima Katoličke crkve, od nje ultimativno zahtijevao da pusti s nastave njegovo dijete u vrijeme zdravstvenog odgoja i da mu upiše neopravdane sate. 

“To mi se nije svidjelo, ali sam tenzije pokušala ublažiti činjenicom da je u trećem i četvrtom razredu zastupljenost po njemu spornih sadržaja svega dva sata godišnje, pa da nema potrebe za takvim metodama. Kako su tenzije u medijima rasle, tako je on pojačavao pritisak na mene. Počeo me verbalno vrijeđati i omalovažavati, podcjenjujući mene i profesiju kojom se bavim. Prijetio mi je da će se pobrinuti da dobijem otkaz jer dijete podučavam suprotno svjetonazoru kojeg gaji i pod kojim odgaja svog sina. Citiram neke od njegovih izjava: Vi ste nitko i ništa, Žao mi je što sam vas ikad upoznao, Ja svom sinu govorim da nije ona kriva što je takva, Ja vas plaćam i pobrinut ću se da dobijete otkaz i da više nigdje ne radite”, navodi u pismu učiteljica.

Okidač za prijavu inspekciji, kaže, bila je njena izjava da radi u državnoj školi u kojoj je dužna slijediti naputke ministarstva, a ne Crkve, te da zato neće dijete pustiti iz učionice za vrijeme zdravstvenog odgoja. Situaciju je navodno pogoršala i činjenica da se radi o usvojenom djetetu. 

Na šteti i učenik

Zbog sukoba je, kaže nastavnica, na šteti i dječak, potpuno zbunjen sukobom oca i škole. 

“Živimo u 21. stoljeću i ne mogu prihvatiti lov na vještice kao nešto normalno. Radim pod stresom, bojim se tog roditelja i bojim se za svoju sigurnost jer on i dalje dolazi na roditeljske sastanke, a ostale roditelje huška protiv mene”, požalila se na portalu nastavnica čudeći se nad činjenicom da roditelji za klevetanje nastavnika ne moraju odgovarati.

“Krši li on moja ljudska prava? Hoće li se ubuduće nastavnik morati izjasniti kao vjernik da bi stekao pravo raditi u struci ili da bi roditelji imali povjerenja u njegov rad? Jesam li ja to optužena za Darwinovu teoriju evolucije, i ako jesam, kako da dokažem da u tome nisam sudjelovala”, zaključuje ova nastavnica.

Slučajeva prijetnji nastavnicima zbog zdravstvenog odgoja već je bilo u više škola, a u nekima je uredovala i policija. Iz ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta poručili su tada kako se ne osjećaju odgovornim za incidente zbog uvođenja zdravstvenog odgoja. U udruzi Nastavnici organizirano i dalje tvrde kako su napadi na nastavnike posljedica nepripremljenosti projekta, zbog čega se u javnosti već mjesecima vodi jalova rasprava oko toga treba li nam, i kakav, zdravstveni odgoj. Udruge GROZD i Reforma podnijele su ovog tjedna Ustavnom sudu zahtjev za ocjenom ustavnosti Odluke o kurikulumu zdravstvenog odgoja, tvrdeći da je program protivan Ustavu, zakonima i međunarodnim konvencijama, a traže uvođenje dva paralelna programa.

Odlazak neoliberalne ikone

U ponedjeljak, 8. travnja 2013. godine britanski mediji obavijestili su javnost o smrti bivše britanske premijerke Margaret Thatcher, poznate kao ‘Željezna lady’. Thatcher je preminula u 88-oj godini života od posljedica moždanoga udara. Britanski premijer David Cameron izjavio je: “Izgubili smo veliku lidericu, veliku premijerku i veliku Britanku”.

Njezino političko djelovanje obilježeno je mnogim kontroverzama. Bila je žestoka zagovornica politike neoliberalnog kapitalizma koja je, dobrim dijelom zahvaljujući upravo Thatcher, danas dominantna ekonomska doktrina u zapadnome svijetu. Poznato je kako je bila jedna od onih političara/ki koji su pokazali maksimalnu odlučnost u svemu što su radili. Bila je prva žena u britanskom premijerskom stolcu, šefica vlade koja je od početka 19. stoljeća najdulje kontinuirano stajala na čelu britanske izvršne vlasti. Smatra je se jednom od najkontroverznijih političarki 20. stoljeća, s podjednakim brojem onih koji je idealiziraju i onih koji je osporavaju.

Rođena je, kao Margaret Roberts, 13. listopada 1925. godine u malome trgovačkom mjestu Grantham u Lincolnshireu na istoku Engleske. Tijekom studija kemije na Somerville college u Oxfordu postala je predsjednica Konzervativne asocijacije Sveučilišta. Gorljivo je proučavala radove Friedricha von Hayeka, jednoga od glavnih ideologa neoliberalne ekonomske doktrine, što će kasnije značajno utjecati na njezinu politiku. U tom se periodu sve više ističe njezino zanimanje za politiku, što je dovelo do kandidature na listi Konzervativne stranke na lokalnim izborima u Dartfordu (1950. i 1951.), kada je bila najmlađa kandidatkinja na izborima u Velikoj Britaniji i jedina žena koja se kandidirala u tom okrugu. U Dartfordu je upoznala Denisa Thatchera, za kojega se 1951. godine udala, te s kojim je imala dvoje djece, blizance Carol i Marka.

{slika}

Godine 1955. Thatcher je bila na porodiljnom, zbog čega je izostala njezina kandidatura na parlamentarnim izborima iste godine. Mjesto u parlamentu dobila je 1959. nakon čega počinje njezin strelovit politički uspon. Od 1970. do 1974. godine bila je ministrica obrazovanja u vladi Edwarda Heatha, kojega je naslijedila kao liderica konzervativaca, nakon što su laburisti preuzeli vlast.

Nadimak ‘Željezna lady’ Thatcher je dobila 1976. godine u sovjetskom dnevnom listu Krasnaja Zvezda. Zamišljeno je to kao uvreda, no ona ga je spremno prihvatila. Uskoro je taj nadimak postao biljegom njezine beskompromisne politike i čvrste vladavine.

Britanska premijerka Thatcher je postala 4. svibnja 1979. godine, a izbornu pobjedu je ostvarila i 1983., te 1987. godine. Vlast je, 1979. preuzela u prilično teškoj situaciji. Britanija se nalazila u ekonomskoj krizi, s visokom stopom nezaposlenosti i svakodnevnim štrajkovima. No, tadašnja premijerka ubrzo je pokrenula socijalne i ekonomske reforme kako bi zemlju izvukla iz krize. Godine 1981. britansko se gospodarstvo donekle oporavilo, a premijerki je popularnost porasla. No, uskoro je pokrenula političku filozofiju temeljenu na natjecanju i privatnom poduzetništvu koja će se kasnije nazvati ‘thatcherizmom’. Srezala je programe socijalnih službi koje su pomagale najslabijima, smanjila je ovlasti sindikata (a borba s njima obilježila je njezinu političku karijeru) i privatizirala neke industrije. Istovremeno, mnogi su ostajali bez posla, a dio industrije je uništen, poglavito ona rudarska. Tako je 1984. godine izbio štrajk rudara, za koji je Thatcher izjavila: “Prebacuju svoje probleme na društvo. A ne postoji nešto poput društva. Postoje samo pojedinci – muškarci, žene i njihove obitelji”.

{slika}

Ta izjava postala je temelj neoliberalizma i neokonzervativizma, implicirajući na pojedince/ke kao one koji se trebaju pobrinuti sami za sebe, a ne to očekivati od vlade ili društva. Takva politika označila je tržište kao temeljni regulativni mehanizam, po diktatu kojega pojedinci brinu za sebe. Društvo je, pritom, bilo pretvoreno u pomoćnu silu tržišta. Praktične mjere, koje su ostvarivale taj model, bile su osim već spomenutih, i politička represija, smanjivanje troškova zapošljavanja za poslodavce i povećanje mobilnosti radne snage, snižavanje nadnica, školska reforma usmjerena u ‘kompetitivno pridobivanje znanja i umijeća’, što je dodatno rascijepilo društvo.

Vanjsku politiku obilježila je suradnja s američkim predsjednikom Ronaldom Reaganom, s kojim se zbližila zbog obostranoga nepovjerenja prema komunizmu, te zbog neoliberalne doktrine koju su oboje štovali. Bila je žestoka protivnica ujedinjenja Njemačke, smatrajući da će ona biti prejaka i dominirati Europom. Snažne veze stvorila je i sa sovjetskim vođom Mihailom Gorbačovom. Vodila je i dugogodišnju bitku s Irskom republikanskom armijom, koja je na nju izvršila atentat 1984. u Brightonu, iz kojeg se Thatcher izvukla bez ozljeda. No, govoreći o vanjskoj politici M. Thatcher, ono što ju je posebice istaknulo jest rat na Falklandskim otocima, koje je okupirala Argentina. Rat je započeo 1982. godine., a iste godine je i okončan britanskom pobjedom. U ratu je poginulo 255 britanskih i 649 argentinskih vojnika.

Bivši premijer Harold Macmillan opisao ju je kao ‘briljansku tiranku, okruženu mediokritetima’, a njezin prethodnik na dužnosti i u čelništvu konzervativaca Edward Heath, bio je manje galantan nazvavši je ‘tom prokletom ženom’. Također, za njezina političkoga života, neki su tvrdili da je modernizirala zemlju, drugi je optuživali da je pogoršala jaz između bogatih, onih na jugu, i siromašnih na sjeveru zemlje. U svakome slučaju, zbog nepopularnosti svoje politike i borbe za prevlast u njezinoj vlastitoj stranci, 1990. godine dala je ostavku. Nakon jedanaest i pol godina neprekinute vlasti na premijerskom mjestu naslijedio ju je John Major.

{slika}

Njezin politički život zabilježen je u filmu iz 2011. godine, Željezna lady (The Iron Lady) s Meryl Streep, koja je za tu ulogu nagrađena Oscarom.

Danas, nakon njezine smrti, i dalje se nastavljaju kontroverze prvenstveno pokretanjem peticije u kojoj se traži privatizacija sprovoda ‘Željezne lady’. U samo nekoliko sati peticija je prikupila gotovo 35 tisuća potpisa. Žustra rasprava o privatizaciji pogreba pokrenuta je još prošle godine, za njezina života, kada je već bila lošega zdravstvenog stanja. Raspravljalo se tada treba li joj odati počasti i priznanje kakve su posmrtno dobili njezini prethodnici, dok su neki upozoravali da je državni pogreb uvreda za siromašnije slojeve, koji se s grčem u želucu prisjećaju njezine vladavine.

U tekstu novopokrenute peticije stoji: “U duhu nasljeđa velike dame, državni sprovod Margaret Thatcher trebao bi financirati i njime upravljati privatni sektor, kako bi krajnji korisnici i vlasnici udjela dobili najbolju moguću vrijednost i mogućnost izbora”.

Margaret Thatcher bit će svakako pamćena po mnogočemu – kao prva i jedina britanska premijerka, kao premijerka s najdužim stažem, kao ‘Željezna lady’ – žena čvrste ruke i beskompromisnoga stava, kao žena koja je obilježila veliki dio britanske i europske povijesti, koja je usmjerila britansku ekonomiju i izmijenila dotadašnje društvene i političke prilike. No, bez obzira na njezine uspjehe i propuste, bila je svakako žena koja je obilježila drugu polovicu 20. stoljeća. 

Putin za kažnjavanje članica Femena

Rusija je u ponedjeljak pozvala Njemačku da kazni prosvjednice koje su ogolile grudi demonstrirajući protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina tijekom njegova posjeta sajmu u Hanoveru s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel.

Tri članice skupine za ženska prava Femen, koja je širom Europe organizirala prosvjede zbog zatočenja članica feminističke punk skupine Pussy Riot, ometale su posjet Putina i Merkel sajmu na kojemu je Rusija bila zemlja partner. One su se skinule do struka i izvikivale Putinu da je diktator dok su ih snage sigurnosti pokrivale i odvodile.

“Ovo je obični huliganizam i na nesreću događa se širom svijeta u svakom gradu. Njih treba kazniti”, kazao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.

Povodom dolaska ruskog vođe u nedjelju na sajam neki/e prosvjednici/e nosili/e su i prugastu zatvorsku odjeću.

“Zaustavite politički teror”, pisalo je na jednom od transparenata.

Merkel je u govoru na sajmu poručila Putinu kako je Rusiji potrebno ‘aktivno civilno društvo’ uključujući slobodu djelovanja nevladinih udruga.