Koln: Milijarda ustaje protiv nasilja nad ženama i djevojčicama

Jedna od tri žene i djevojčice – drugim riječima, jedna milijarda – doživjela je seksualno nasilje. Upravo zbog njih cijeli svijet 14. veljače nastoji upozoriti na ovaj problem plesom kao izrazom tjelesne autonomije. One Billion Rising održava se ove godine u gotovo dvjesto njemačkih gradova.

Na kölnskom Ebertplatzu okupilo se jučer dvjestotinjak građanki i građana koji_e su plesom stali uz djevojčice i žene koje su doživjele rodno uvjetovano nasilje. Naglasak je bio na zajedničkom plesu uz dvije himne ovog događaja – “Break the chain” i “Amazon Women Rise”.

{slika}

Između plesnih točaka, okupljenima su se obratile predstavnice organizacija koje se bave pravima žena i LGBTIQ osoba. Predstavnica organizacije rubicon, koja okuplja LGBTIQ osobe s migrantskim nasljeđem, istaknula je važnost intersekcionalnosti. Spomenula je kako seksualne manjine iz raznih zajednica doživljavaju slične oblike nasilja, što govori u prilog činjenici da osobe nisu same odgovorne za pretrpljeno nasilje, te da ono nije problem pojedinca_ke, nego zajednice.

Okupljenima se obratila i predstavnica organizacije Zora, koja je istaknula vezu patrijarhata i nacionalizma kao uzroke činjenici da se o rodno uvjetovanom nasilju u najvećoj mjeri govori s ciljem napada na etničke i/ili religijske manjine, spomenuvši medijsku popraćenost napada na velik broj žena koji se na Silvestrovo 2015. godine dogodio u središtu Kölna.

Okupljenima je također predstavljen i projekt EDELGARD schützt, mrežu punktova u gradu koji nude sigurnost za akutno ugrožene žene i djevojčice izložene seksualnom nasilju i/ili uličnom uznemiravanju, odnosno mobilne timove dostupne na ulicama tijekom velikih događanja, kao što su doček Nove godine, Noć vještica ili karneval.

{slika}

Akciju je podržao Ured za ravnopravnost spolova Grada Kölna.

Otvorene prijave na Ženske studije

pozivamo zainteresirane da se prijave na ovogodišnji obrazovni program Centra za ženske studije.

 

Program će se provoditi kroz predavanja podijeljena u 11 modula i trajat će od 25. ožujka do 12. lipnja 2019. godine. Nastava će se održavati u Centru za ženske studije (Dolac 8, Zagreb) dva puta tjedno, ponedjeljkom i srijedom od 17.00 – 21.00 sati.

 

U programu će gostovati međunarodne predavačice_i te će određena predavanja biti otvorena za javnost i po potrebi organizirana na alternativnim lokacijama.

 

Više informacije potražite na linku.

 

Molimo Vas da ovaj poziv objavite u Vašem mediju.

Milijarda je ustala protiv nasilja nad ženama i djevojčicama diljem Hrvatske

Svjetska kampanja ‘Milijarda ustaje protiv nasilja nad ženama i djevojčicama’ jučer se po sedmi put održala diljem Hrvatske. Ovogodišnja kampanja bila je posvećena akciji #prekinimošutnju kako bi se podsjetilo na svjedočanstva žena koje je RODA prikupila tijekom akcije i osvijestilo o institucionalnom nasilju koje su te žena preživjele. 

Također, ideja ovogodišnjeg obilježavanja je bila da se akcija decentralizira i da se odvija tijekom cijelog dana, na različitim lokacijama i mjestima diljem Hrvatske. 

Na Markovom trgu u Zagrebu, u 5 do 12 održalo se čitanje iskustava žena prikupljenih tijekom akcije #prekinimošutnju i pozvalo se Vladu na donošenje ‘Akcijskog plana za zdravlje žena’ i ‘Rezolucije o zaštiti zdravlja svih žena’ čime bi se zaustavilo nasilje nad ženama u zdravstvenim institucijama. 

Zahtjeve je pročitala Branka Mrzić Jagatić iz Roda tražeći od svih nadležnih institucija da se poduzmu konkretni koraci za suzbijanje fizičkog, verbalnog i ekonomskog nasilja pacijentica. Također, tražilo se da u izradu ‘Akcijskog plana za zdravlje žena’ i ‘Rezolucije o zaštiti zdravlja svih žena’ budu uključeni/e ravnopravno svi relevantni dionici/e: Od Ministarstva, stručnjaka i stručnjakinja, predstavnica pacijentica i ostalih. 

“Akcijski plan treba biti prvi hitni korak i jasna poruka svim dionicima u skrbi za zdravlje žena da zdravlje nije roba niti privilegija, već temeljno ljudsko pravo upisano u hrvatski Ustav. Akcijski plan mora počivati na jasnim ciljevima, aktivnostima i odgovornostima, imati osiguran proračun, a za nadzor nad njegovom provedbom treba imenovati neovisno tijelo”, kazala je Mrzić Jagatić. 

Osim toga, Rada Borić prisjetila se da su prošle godine na ovaj dan ‘sluškinje’ tražile ratifikaciju Istanbulske konvencije te je rekla da godinu dana nakon toga svjedočimo novim ubojstvima, pokušajima ubojstava i nasilju. 

“Svjedočimo novim ubojstvima žena, pokušajima ubojstava, premlaćivanju i neadekvatnom kažnjavanju zlostavljača, napadima na reproduktivna prava žena, kiretažama bez anestezije, trgovanju ženama, seksizmima. Svakodnevno svjedočimo institucionalnom nasilju – pravosuđe, socijalne službe, zdravstvene i obrazovne ustanove ne djeluju u cilju sprječavanja nasilja. Živimo u kulturi u kojoj se čini da žene moraju trpjeti nasilje“, kazala je Borić.

Osim u Zagrebu, One Billion Rising kampanja obilježena je i u Rijeci. Moto ovogodišnje akcije je bio: “Drum! Dance! Rise!” čime se kroz pjesmu i ples željelo ukazati na problem nasilja prema ženama. Ples je predvodila plesna grupa Flame, nastupio je zbor VINS te su se čitala svjedočanstva žena iz akcije #prekinimošutnju. Također, ovogodišnjom kampanjom željelo se ukazati na važnost kontinuiranog djelovanja u sprečavanju nasilja prema ženama, a ne samo u prigodnim trenucima ili u obilježavanju specifičnih dana. 

{slika}

Milijarda je ustala i u Križevcima. Tamo su se u kampanju uključile aktivistice, gradska uprava, gradonačelnik, županijsko povjerenstvo za ravnopravnost spolova, mažoretkinje i učenice gimnazije. Uključeni/e su tom prilikom željeli upoznati javnost s mehanizmima zaštite žrtava nasilja i pozvati na nultu stopu tolerancije ka nasilju. Plesalo se na pjesmu “Break the chain” koju su izvele mažoretkinje te su se čitala svjedočanstva žena iz akcije #prekinimošutnju o postupanju u zdravstvenim ustanovama.

{slika}

Na akciju #prekinimošutnju podsjetilo se i u Ogulinu. Na Valentinovo u 10 sati građani i građanke su se okupili u centru grada i čitali su svjedočanstva žena koje su preživjele nasilje u zdravstvenim ustanovama. Također, tijekom dana, oni koji su radili ujutro, na različitim lokacijama sudjelovali su u čitanju svjedočanstava kako bi upozorili na institucionalno nasilje i prekinuli šutnju o njemu. 

{slika}

Svjedočanstva žena o nasilju u bolnicama i zdravstvenim ustanovama čitala su se i u Zaboku

{slika}

Osim u navedenim gradovima kampanja se obilježila u Križevcima, Čakovcu, Lošinju, Puli, Splitu, Slavonskom Brodu i mnogim drugim gradovima. 

Kampanja se u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, održava sedmu godinu zaredom kao inicijativa usmjerena na podizanje svijesti o raširenosti nasilja nad ženama i djevojčicama. Prema tadašnjoj statistici svaka treća žena u svijetu tijekom svog života bila je žrtva silovanja ili fizičkog nasilja čime se dolazi do brojke od milijarde žena i djevojčica po čemu je kampanja i dobila ime. 

Usvojene smjernice Rezolucije Europskog parlamenta o pravima interspolnih osoba

U Europskom parlamentu ovaj su tjedan usvojene smjernice Rezolucije Europskog parlamenta o pravima interspolnih osoba kojima se snažno osuđuju zahvati i operacije “normalizacije spola”, pozdravlja zakone kojima se zabranjuju takve operacije i potiče druge države članice da donesu slične zakone što je prije moguće, potiče rad na osiguranju tjelesnog integriteta, autonomije i samoodređenja, naglašava važnost fleksibilnog postupka registracije prilikom rođenja, promjene rodnih oznaka i imena na rodnim listovima i osobnim ispravama (uključujući mogućnost rodno neutralnih imena) te osuđuje diskriminaciju.

Trans Aid – Udruga za promicanje i zaštitu transrodnih, interspolnih i rodno varijantnih osoba, zahtijeva od Vlade Republike Hrvatske da uskladi zakonodavne okvire u skladu sa smjernicama Rezolucije Europskog parlamenta o pravima interspolnih osoba uzimajući u obzir sve navedene stavke te na taj način poštuje europske standarde zaštite ljudskih prava i zaštite prava djece.

O iskustvima interspolnih osoba u Hrvatskoj ne postoji mnogo informacija. Međunarodne organizacije za ljudska prava interspolnih osoba poput OII-Europe ukazuju na to da su inter osobe često izložene prisilnim medicinskim intervencijama poput institucionaliziranog genitalnog sakaćenja bez njihovog znanja i pristanka (budući da se vrši nad bebama, djecom i mladima koji ne mogu dati informirani pristanak).

Ovakve prakse su prisutne diljem svijeta, a prema nekim iskustvima odraslih interspolnih osoba za koje postoje saznanja da su u djetinjstvu podvrgnuta takvim postupcima, nije nerazumno zaključiti da ovakva iskustva nisu iznimke, te da se takvi postupci prakticiraju i u Hrvatskoj. Ono što je svjetska preporuka međunarodnih stručnjaka_inja za ljudska prava interspolnih osoba, je da se eksplicitno zabrane svi takvi neopravdani, nasilni postupci, kao i da se o inter temama provode edukacije, te da se pruža podrška za interspolne osobe i njihove obitelji.

O stigmi, sramu, opresiji i marginalizaciji inter populacije u Hrvatskoj govori i činjenica da se interspolne osobe do nedavno nisu organizirale i okupljale u Hrvatskoj.

Stoga, Trans Aid pozdravlja, donošenje smjernica i vjeruje da će vladajući postupiti u skladu s istima.

Smjernice Rezolucije Europskog parlamenta o pravima interspolnih osoba

  • Snažno se osuđuje zahvate i operacije “normalizacije spola”; pozdravlja zakone kojima se zabranjuju takve operacije i potiče druge države članice da donesu slične zakone što je prije moguće;
  • Naglašava da je interspolnoj djeci i interspolnim osobama s invaliditetom te njihovim roditeljima ili skrbnicima_ama potrebno pružiti odgovarajuće savjetovanje i potporu te ih u potpunosti informirati o posljedicama zahvata “normalizacije” spola;
  • Poziva Komisiju i države članice da pruže potporu organizacijama koje rade na uklanjanju stigmatizacije interspolnih osoba te da povećaju sredstva namijenjena organizacijama civilnog društva za interspolne osobe
  • Poziva države članice da interspolnim osobama omoguće bolji pristup vlastitoj zdravstvenoj dokumentaciji i da se pobrinu za to da nitko u djetinjstvu ne bude podvrgnut nepotrebnom medicinskom ili kirurškom zahvatu, čime će se osigurati tjelesni integritet, autonomija i samoodređenje dotične djece;
  • Smatra da patologizacija interspolnih odstupanja ugrožava puno uživanje prava interspolnih osoba na najviši mogući zdravstveni standard, kako je utvrđeno u Konvenciji UN-a o pravima djeteta; poziva države članice da zajamče depatologizaciju interspolnih osoba;
  • Pozdravlja depatologizaciju, iako djelomičnu, transrodnog identiteta u jedanaestoj reviziji međunarodne klasifikacije bolesti (ICD-11); međutim, napominje da kategorija “rodne nekompatibilnosti” u djetinjstvu patologizira ponašanje u djetinjstvu koje nije u skladu sa spolnim normama; stoga poziva države članice da tu kategoriju uklone iz jedanaeste revizije međunarodne klasifikacije bolesti i da buduća revizija međunarodne klasifikacije bolesti bude u skladu s njihovim nacionalnim zdravstvenim sustavima;

Vezano za osobne isprave, rezolucija naglašava važnost fleksibilnog postupka registracije prilikom rođenja; pozdravlja zakone koji su usvojeni u nekim državama članicama i kojima se dopušta pravno priznavanje roda na temelju samoodređenja; potiče druge države članice da usvoje slično zakonodavstvo, uključujući fleksibilne postupke za promjenu rodnih oznaka, ako se te oznake i dalje budu bilježile, te imena na rodnim listovima i osobnim ispravama (uključujući mogućnost rodno neutralnih imena);

Također strogo osuđuje diskriminaciju te izražava žaljenje zbog činjenice da se spolna obilježja ne priznaju kao osnova za diskriminaciju u cijelom EU-u i iz tog razloga ističe važnost tog kriterija kako bi se interspolnim osobama osigurao pristup pravosuđu;

  • Poziva Komisiju da poboljša razmjenu dobrih praksi u tom području; poziva države članice da usvoje potrebne zakone kako bi se zajamčila primjerena zaštita, poštovanje i promicanje temeljnih prava interspolnih osoba, uključujući prava interspolne djece, te potpuna zaštita od diskriminacije;
  • Poziva sve relevantne dionike da istraživanja o interspolnim osobama provode iz sociološke perspektive i perspektive ljudskih prava, a ne iz medicinske perspektive;
  • Poziva Komisiju da u kontekstu europskih referentnih mreža zajamči da se sredstvima EU-a ne podupiru istraživački ili medicinski projekti kojima se dodatno doprinosi kršenju ljudskih prava interspolnih osoba; poziva Komisiju i države članice da podrže i financiraju istraživanja stanja ljudskih prava interspolnih osoba;
  • Poziva Komisiju da zauzme cjelovit pristup temeljen na pravima interspolnih osoba i da na bolji način koordinira rad Glavne uprave za pravosuđe i zaštitu potrošača, Glavne uprave za obrazovanje, mlade, sport i kulturu i Glavne uprave za zdravlje i sigurnost hrane kako bi se osigurale dosljedne politike i programi podrške za interspolne osobe, uključujući osposobljavanje državnih službenika i medicinskog osoblja i na jačanje interspolne dimenzije u svojem višegodišnjem popisu mjera u korist pripadnika skupine LGBTI za tekuće razdoblje te da odmah počne pripremati obnovu te strategije za sljedeće višegodišnje razdoblje (2019. – 2024.) te da olakša razmjenu najboljih praksi među državama članicama u pogledu zaštite ljudskih prava i tjelesnog integriteta interspolnih osoba

Estetika patrijarhata – tribina o feminističkoj alternativi

Salon KORZO u Varaždinu, 15. veljače, od 18:00 do 19:30 ugošćuje tri istaknute hrvatske feministkinje i aktivistkinje – Sanju Kovačević, Katarinu Pavičić-Ivelja i Kseniju Kordić. One će govoriti na tribini pod nazivom ‘Estetika patrijarhata’. 

Katarina Pavičić-Ivelja (Rijeka,1993.) urednica je i novinarka portala o rodu, spolu i demokraciji Libela. Doktorandica je na odsjeku za filozofiju pri Filozofskom fakultetu u Rijeci s interesnim područjem vezanim uz razne aspekte rodno-klasne problematike. Njezin fokus posljednjih se godina nalazi na feminističkim alternativama kapitalizmu s naglaskom na ideološkoj podlozi revolucije u Rojavi te je osim novinarskog djelovanja u obliku nekolicine analiza i intervjua sa sjevernosirijskim borkinjama i aktivistkinjama objavila i znanstveni rad na temu The Rojava Revolution: Women’s Liberation as an Answer to the Kurdish Question. Trenutno radi u međunarodnoj suradnji pri Učiteljskom fakultetu u Rijeci.

Sanja Kovačević, rođena 1971. Dugogodišnja feministička aktivistkinja, pokretačica i članica feminističkog kolektiva fAKTIV i organizatorica Osmomartovskih noćnih marševa u Zagrebu. Novinarka portala o rodu, spolu i demokraciji Libela, prevoditeljica i knjižničarka. Jedna od pokretačica Platforme za reproduktivna prava uspostavljene uoči Noćnog marša 8. mart 2017. čija je i danas aktivna članica. Zaposlena u Knjižnici Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Od 2017. članica Radničke fronte i vijećnica Gradske četvrti – Novi Zagreb Istok. Feministički fokus: nasilje protiv žena, radnička prava žena, odnos feminizma i ljevice.

Ksenija Kordić (1979.) Vizualna umjetnica i performerica, diplomirala 2004. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Izlaže od 1998. Autorica je preko 70 skupnih i samostalnih izložbi, te performansa i akcija, u Hrvatskoj i Europi, a članica je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika od 2008. godine. Svoj umjetnički rad doživljava kao feministički aktivizam i zaokupljena je pokušajem analize i dekonstrukcije identiteta (rodnih, religijskih, etničkih, itd). Jedna je od urednica Facebook stranice Femrevolt.

Moderator je Predrag Daraboš

Saudijska Arabija: Aplikacija za praćenje kretanja žena krši ljudska prava

Na Apple iTunesu i Google Play trgovini aplikacija Absher opisana je kao aplikacija koja korisnicima pruža uvid u djelovanje vlade Saudijske Arabije – ali prema tvrdnjama američkog senatora i organizacija za ljudska prava, ona je također alat koji muškarcima u Saudijskoj Arabiji pomaže kontrolirati žene.

U ponedjeljak, američki senator Ron Wyden poslao je pismo izvršnim direktorima obiju navedenih tvrtki, tražeći da se aplikacija odmah ukloni jer “omogućava Saudijcima da prate i kontroliraju kretanje žena”.

“Nije nepoznanica da Saudijska Arabija nastoji ograničiti i utišati žene, ali američke tvrtke ne bi trebale olakšavati takvo provođenje patrijarhalne dominacije”, piše u pismu.

“Omogućivanjem skidanja aplikacije, Apple iTunes i Google Play olakšavaju Saudijcima da kontroliraju članice svoje obitelji iz udobnosti svojih pametnih telefona i ograničavaju njihovo kretanje.”

Pismo je stiglo nakon izvješća u Business Insideru u kojem se tvrdi da muškarci u Saudijskoj Arabiji mogu koristiti aplikaciju kako bi odredili kada i gdje je ženama dopušteno letjeti izvan zemlje i opozvati dozvolu za putovanje.

Izvješće Human Rights Watcha iz 2016. također navodi da usluga automatskih SMS poruka u aplikaciji upozorava muške skrbnike kada žene ulaze i izlaze iz zemlje.

“Mislili biste da će vlada koristiti tehnologiju kako bi krenula naprijed, ali umjesto toga se kreću unatrag”, izjavila je jedna 25-godišnja Saudijka u izvješću.

Protuzakonito za žene u Saudijskoj Arabiji da putuju bez dopuštenja muškog skrbnika, obično rođaka ili supružnika.

U izjavi za Washington Post, organizacija za ljudska prava Amnesty International pozvala je tehnološke divove da istraže kako se koristi aplikacija.

“Pozivamo Apple i Google da procijene rizik od kršenja ženskih prava koje olakšava Absher i eliminiraju štetu koju aplikacija nanosi ženama.”, navode u izvješću.