sdadmin

Osnovana direktno demokratska udruga ‘Uzor’

Posted on by sdadmin

Na sastanku dvadesetak bivših radnica tvrtke Uzor i pripadnika neformalne inicijative Mreža solidarnosti u utorak navečer u Splitu je osnovana udruga građana Uzor koja će u svome statutu imati direktno demokratske temelje, prenosi H-alter. To je malen, ali važan korak u borbi ovih radnica za dostojanstven život i ponovno zaposlenje.

Tvrtka Uzor je nizom kriminalnih radnji dovedena u situaciju da su rasprodane gotovo sve nekretnine, stvoreni ogromni dugovi, a osam plaća, otpremnine i ostala potraživanja radnice Uzora vjerojatno nikada neće vidjeti. Stoga se, u suradnji s Mrežom solidarnosti, jedan dio radnica odlučio na korak osnivanja udruge kao okvira u kojem bi mogle ponovno raditi, ali i surađivati s mladima kroz edukacijske radionice kao i udruživati se s drugim radnicima u sličnim problemima.

Bivše radnice Kamenskog poslužile su kao ‘uzor’ pri ovome potezu jer su i one same nastavile svoju borbu i rad kroz sličnu udrugu, a bile su i od velike pomoći kod osnivanja udruge Uzor. Oko samog statuta pomogli su i studenti i profesori s Filozofskog fakulteta u Zagrebu budući da su i Klub studenata Filozofskog fakulteta kao i sindikat Akademska solidarnost koji su među prvim udruženjima u Hrvatskoj koja nemaju klasičnu hijerarhiju i predsjedništvo.

Međutim, ovo je tek početak. Pred radnicama je trenutno borba za strojeve koji se 4. travnja prodaju na dražbi na trgovačkom sudu u Splitu. Većina njih ima potraživanja od pedeset pa do osamdeset i više tisuća kuna te razmatraju da zamijene svoja potraživanja za vlasništvo nad strojevima, što, poznavajući naše pravosuđe, nije nimalo jednostavno, ali je izvedivo. Naime, stečajni sudac i upraviteljica nisu do sada uvažili niti jednu primjedbu na vođenje stečajnog postupka niti su proveli istrage oko kriminalnih radnji o kojima su ih radnice čitavo vrijeme upozoravale. Zato će, osim podnošenja zahtjeva da se radnicama dodijele strojevi, biti potreban i pritisak na institucije gdje će svaka solidarnost ostalih građana biti dobrodošla. A ukoliko se rasprodaju i posljednje nekretnine u stečajnoj masi nova udruga će se najvjerojatnije morati obratiti poglavarstvu grada Splita u vezi prostora.

Problemi su mnogi, ali mnogi su i oni koji već sada žele uzorovkama pomoći. Tu je udruga Domine koja će pomoći oko udruge i pisanja projekata, tu je nezavisni sindikat Dalmacijavina koji svojim velikim stečajnim iskustvom pomaže oko pravnih i drugih pitanja, a tu su i dizajneri i tekstilni inženjeri koji žele pomoći, kao i mnoge druge firme u stečaju te građanke i građani.

Milanović ne razumije što je razvijena demokracija i odgovorno građanstvo

Posted on by sdadmin

Nakon što je premijer Zoran Milanović na današnjoj sjednici Vlade poručio članovima i članicama nevladinih udruga, koji su prosvjedovali protiv ovotjednog posjeta predsjednika Azerbajdžana Ilhama Alijeva Hrvatskoj, da ‘ne budu licemjerni jer se dio zarade od poslova koje Hrvatska razvija s Azerbajdžanom uplaćuje u proračun iz kojega se financiraju aktivnosti tih istih nevladinih udruga’, reagirala je i Kuća ljudskih prava.

Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti:

Čestitamo premijeru na ingenioznoj izjavi koju je dao povodom prosvjeda koji su tijekom boravka Ilhama Alijeva, predsjednika Azerbejdžana, organizirali Centar za mirovne studije i Kuća ljudskih prava. Čelnik jedne socijal-demokratske stranke i premijer države koja tvrdi da je demokratska i poštovateljica ljudskih prava uistinu je pokazao da razumije što razvijena demokracija i odgovorno građanstvo jesu.

Imamo samo nekoliko pitanja i komentar:

Gospodine Milanoviću,

1.)    Tko Vas je ovlastio da određujete crtu iznad ili ispod koje je neka država kad se ocjenjuje njezin nedemokratski režim?

2.)    Na osnovi čega tvrdite da Azerbajdžan nikad neće biti demokratska država; sjetite se da je prije samo 15 -ak godina Hrvatska imala slične probleme, ali smo se protiv njih borili,  a u toj borbi, ste nekada, i vi i vaša stranka sudjelovali i tada ste potporu civilnog društva za demokratske promjene smatrali poželjnom!

3.)    Jeste li možda čuli za Parlamentarnu skupštinu Vijeća Europe i kako ćete komentirati njezinu Rezoluciju o Azerbejdžanu donesenu 23. siječnja 2013.? Hoćete li i njima poručiti da nemaju pojma o čemu pričaju i gdje trebaju postaviti crtu?

4.)    Da li znate koja je u razvijenim demokracijama uloga organizacija koje štite ljudska prava?

5.)    Znate li da je našoj partnerskoj organizaciji, Kući ljudskih prava u Azerbejdažnu zabranjen rad od 2011.? Poslat ćemo im Vašu izjavu.

6.)    Hoćete li možda slijediti primjer Muasira Musafata, vođe azerbejdžanske stranke koja je uz Alijeva? On je, naime,  javno obznanio da će platiti nagradu od 12000 dolara osobi koja odreže uho spisatelju Akramu Aylisliju kojem su, nezadovoljni romanom o sukobu Armenije i Azerbejdžana, oduzeli naslov “Narodnog pisca”, oduzeli mu mirovinu i naredili da ga se izbaci iz Društva književnika?  Postoji li neko  uho koje biste Vi rado vidjeli odrezano?

7.)    Hoćete li uoči izbora zabraniti rad GONG-u, ako je u redu to što se u Azerbejdžanu ne dozvoljava rad Centru za praćenje izbora i analizu demokracije? 

8.)    Da li znate na koji način se udrugama u RH, dakle državi kojoj ste vi premijer, dodijeljuju sredstva iz državnog proračuna: sigurno ne tako da netko u Vladu dolazi po novce, već putem natječaja sa vrlo strogim kriterijima odabira !

I još nešto, je li  novac koji nam navodno dajete vaš ili dolazi od svih poreznih obveznika? Mi smo znači Vama na teret, a ne organizacije koje odrađuju posao jer ga Vlada i njezine insitucije na svim razinama nisu u stanju sami odraditi pa “podižemo cijenu” države u kojoj svi živimo?

S obzirom da se u svom “govoru” pozivate na zaštitu predsjednika RH, moramo vas obavijestiti da za razliku od Vas, predsjednikovi komentari odražavaju razumijevanje uloge i cilja organizacija za zaštitu ljudskih prava, te razloge zbog kojih smo reagirali.

Za Kuću ljudskih prava:

Sanja Sarnavka

Predsjednica Upravnog odbora Kuće ljudskih prava

Proračunske rezove američke Vlade najviše će osjetiti žene

Posted on by sdadmin

Feminist.org izvještava o posljedicama automatskih proračunskih rezova američke Vlade.

Odluka o automatskim proračunskim rezovima američke Vlade, pod nazivom “Sequestar” (op.a. smanjenje javne potrošnje kada ne dođe do političkog dogovora) na snagu je stupila u ponoć, 2. ožujka 2013. Smanjenja od ukupno 85 milijardi američkih dolara sredstava za Vladine programe imat će nerazmjerno oštar utjecaj na žene, ne samo u Sjedinjenim Američkim Državama, već i diljem svijeta.

Naime, za 32 milijuna američkih dolara smanjit će se programi planiranja obitelji, što rezultira gubitkom pristupa kontracepciji za gotovo 1,7 milijuna žena te povećanjem neplaniranih trudnoća za gotovo njih 500.000. Mnogi od ovih programa također rade na borbi protiv materalnog mortaliteta diljem svijeta. Kao rezultat Vladinih rezova, stručnjaci i stručnjakinje predviđaju kako će ove godine oko 1.300 žena više nego inače umrijeti uslijed poroda.

Prema Centru za američki napredak, rezovi od 15 milijuna američkih dolara bit će primijenjeni na Title X programe, koji osiguravaju sredstva za kontracepcijska sredstva i usluge koje uključuju ispitivanje i liječenje raka te testiranje na HIV.  Ovaj program također uključuje sredstva za liječenje neplodnosti i zdravstvene preporuke. Spomenuti bi rezovi također mogli rezultirati brojem od 130.000 žena koje na neki način gube mogućnost planiranja obitelji.

Osim toga, rezovi će smanjiti i Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke i raka vrata maternice, koji ženama nižih primanja omogućuje pristup dijagnostičkim uslugama, poput mamografije i kliničkog pregleda dojki. Ove bi mjere štednje u kombinaciji mogli biti prijetnja klinikama za planiranje obitelji širom zemlje, jer postoji mogućnost da ne prime dovoljno financijskih sredstava za pružanje osnovnih usluga da bi ostale otvorene.

Dok je Kongres prije nekoliko dana dao zeleno svjetlo Zakonu o nasilju nad ženama, aktualnim smanjenjem proračuna, smanjena su i financijska sredstva u programima za sprječavanje nasilja, predviđena u istoimenom zakonu. Rezovi za financiranje programa za sprječavanje nasilja nad ženama iznosit će 13 milijuna američkih dolara. Države koje će najviše te rezove jesu savezne države Kalifornija, Teksas i New York. Ove tri države mogle bi izgubiti sredstva od kojih bi, prema procjenama, dobrobit moglo imati 6.700 žrtava nasilja.

WIC (Women, Infants and Children), odnosno, Specijalni program dodatne prehrane za žene, novorođenčad i djecu, koji osigurava prehrambenu sigurnost majkama nižih primanja i njihovoj djeci, izgubit će financijska sredstva od 600 milijuna američkih dolara. Nadalje, program dječje skrbi koji je neophodan za zaposlene obitelji, a koje si ne mogu priuštiti privatne dječje vrtiće, osjetit će dramatične rezove, zajedno s financiranjem programa cijepljenja za djecu, koji će radi Vladinih mjera štednje rezultirati s 32.000 manje cijepljene djece.

Programi osnovnog i srednjeg obrazovanja suočit će se s rezovima od 713,3 milijuna američkih dolara u financiranju. Kalifornija, Teksas i Florida, osjetit će najveće posljedice rezova u smanjenju financiranja javnog K-12 obrazovanja (obrazovanje od vrtića do završetka srednje škole), riskirajući, prema procjenama, 2.890 radnih mjesta nastavnika u osnovnoj školi. Ove tri države rezove bi također mogle osjetiti u financiranju programa za djecu s teškoćama u razvoju. Visoko će obrazovanje također biti pod utjecajem smanjenja proračunskih sredstava, što će se najviše očitovati u smanjenju financijske pomoći i studentskih poslova koji su prvenstveno koristili studentima/cama slabijeg ekonomskog statusa.

Na konferenciji za novinare, Nancy Pelosi, liderica demokrata u Zastupničkom domu, osudila je učinke koje će proračunski rezovi imati na žene. Pelosi se obratila medijima izjavom: “Rezovi na zdravlje žena od prenatalne skrbi do ispitivanja i liječenja raka, rezovi na žrtve obiteljskog nasilja… rezovi na inicijative za podršku ženama i obitelji, kao što su Zakon o nasilju nad ženama i Head Start program.. Radi dobrobiti američkih žena, Demokrati i Republikanci moraju raditi zajedno kako bi zaštitili srednju klasu.”

Kako dijeli mišljenje Pelosi, Rosa DeLauro potvrdila je govoreći: “Dopuštanje ovakvih rezova bezobzirno je, neodgovorno i posebice štetno za žene, njihova radna mjesta i usluge na koje se oslanjaju”. Ipak, predsjednik Barack Obama odlučio se susresti s vodećim predstavnicima Kongresa, s pokušajem pronalaska zajedničkog rješenja kojim bi se izbjegli ekstremni i štetni rezovi. 

Prevela i prilagodila Ana Maria Kezerić

Novi film o Hanni Arendt je dragulj!

Posted on by sdadmin

Obično mogu procijeniti kvalitetu film dužinom sjedenja na kraju filma dok čitam popis imena scenarista, producenata i glumaca. Kada je film odličan, želim odati priznanje svakoj osobi koja je sudjelovala u njegovoj izradi. Nakon što je izašao novi film o Hanni Arendt, redateljice Margarethe von Trotta, sjedila sam u kinodvorani dok više nije bilo imena na ekranu. Prvoligaška direktorica von Trotta iz New German Cinema biografski je pristupila poznatoj njemačko-američkoj filozofkinji Hanni Arendt. Ovaj informativni, živopisni film odupire se pretjeranoj sentimentalnosti dok prati Arendt (utjelovljuje ju Barbara Sukowa) kroz  suđenje nacistu koje će utjecati na njezino životno djelo.

Nakon otmice visokog nacističkog časnika Adolfa Eichemanna od strane izraelske policije 1960. godine, Arendt prisustvuje njegovom suđenju kako bi izvještavala o njemu za časopis New Yorker. Usprkos vlastitom iskustvu u koncentracijskom logoru u Gursu (Francuska) 1940. godine, ona je smatrala da ne možemo poslati povijest, ideologiju ili nacizam na suđenje.

“Ne možete poslati povijest na suđenje. Možete samo osuditi Eichmanna kao jednog čovjeka za ubojstvo”, rekla je u filmu.

Njezin lik se kroz čitav film pokušava uhvatiti u koštac s razočaravajućim Eichmannovom osrednjošću. Osoba koju je ona smatrala ‘divljim predatorom’ pokazala se pred izraelskim sudom kao čovjek čija su djela proizašla iz nepromišljanja i prostog uma – rezultat jednostavnog slijeđenja naredbi i popuštanja pod društvenim pritiskom. Iz tog zaključka njezina je priča u New Yorkeru 1963. godine dobila naslov Eichmann u Jeruzalemu: Izvještaj o banalnosti zla.  Frazu ‘banalnost zla’  je istraživala do kraja svoje karijere u pristupanju pojmu moći, autoriteta i totalitarizma.

Film učinkovito ispituje Hannin intelektualni život u vremenu kada su njezini društveni krugovi i njezino političko mišljenje bili zgaženi pod težinom njezinog nepokolebljivog naprednog razmišljanja.  Ipak, von Trottin film pažljivo ne idealizira svoju protagonisticu. Prozori u njezin osobni i intelektualni svijet prikazuju Arendt bez opravdavanja njezinih karakternih mana ili afektiranja njezine karijere.

Hannin lik zadržava osobnost i ponašanja po kojima je bila poznata u stvarnosti. Njezin akademski život u New Yorku uključuje škripavi stan gdje ima pepeljara koliko i knjiga. Njezino lica očitava mnoge besane noći provedene pišući. Ona je prikazana kao žena sklona kozmopolitskim avanturama okružena urbanim sofisticiranim ljudima. Njezina dnevna soba izgleda kao književni salon koji se sastoji od briljantnih knjiga koje oduzimaju san, čaše vina stoje na gomili knjiga i vode se filozofske rasprave tipične za intelektualce i intelektualke obučene u tvid. Usprkos takvom inteligentnom i besramnom društvu, von Trottina Hannah je smirena, promišljena i osjećajna. Ona je žena koja nas podsjećada je ‘razmišljanje usamljeni posao’. Von Trotta ju prikazuje kako letargično zuri kroz prozore, zamišljeno šeće kroz šume. A kada otvori usta? Glas obavijen tisućama cigareta i zaogrnut teškim njemačkim naglaskom.

Usprkos napetoj političkoj klimi i ozbiljnim filozofskim raspravama, Hannah je jedini lik koji nudi ikakvo olakšanje kroz humor. Dan joj je taj čudan autoritet usred opresivno ozbiljne atmosfere i samo je njoj dozvoljeno kontrolirati njegov protok. Dok je ljubav uzrok tuđe agonije, Hannah se sarkastično i kavalirski osvrće na muškarce u vlastitom životu: ” Ili ste voljni prihvatiti muškarce kakvi jesu ili ćete živjeti sama”. Dok su predrasude uzrok zločina iz mržnje susrećemo se sa stereotipima u njezinom svakodnevnom životu: “On uzima slobodno od posla zbog bolesti ili razvoda ili takvog nečeg američkog”.

Kao vodkinja u feminističkom filmu i New German Cinema pokretu, von Trotta predstavlja silu kojoj se treba diviti. Nahvaljena je zbog svoje sposobnosti da istražuje unutarnje psihičke svjetovevelikih žena u povijesti, ali njezin rad nikada ne ide za time da idealizira svoje subjekte ili svoj sadržaj. Ovaj film odbija reducirati probleme zla i moralnosti na didaktičke plastičnosti već iskreno ispituje ljudsku povijest i figure koje su ju oblikovale. To je neprocjenjivo blago za pogledati i inspirira svoje gledatelje  i gledateljice da se vrate literaturi ove nahvaljene spisateljice.

Prevela i prilagodila Jana Kujundžić

Premijer organizacijama za ljudska prava: ‘Kada budu dolazili po lovu u Vladu, neka se pitaju odakle dolazi’

Posted on by sdadmin

Premijer Zoran Milanović osvrnuo se na sjednici Vlade i na prosvjed Kuće za ljudska prava i Centra za mirovne studije uoči dolaska predsjednika Azerbajdžana İlhama Alijeva u Hrvatsku.

“To je država koja nikada nije bila demokracija niti će biti. Ali je nepošteno i nepravedno napadati predsjednika Josipovića da se sastaje s korumpiranim diktatorom. On se bori za komercijalne ugovore naših tvrtki od kojih će se isplaćivati plaće našim radnicima, doprinosi, mirovine, pa i novac za te udruge. Drugi put kad budu dolazili u Vladu po lovu, neka se pitaju od kuda ta lova dolazi. Ima zemalja s kojima ne bismo surađivali, ali Azerbajdžan je iznad te crte”, kazao je u svom stilu.

Podsjetimo, Kuća ljudskih prava i Centar za mirovne studije prosvjedom ispred hotela Esplanada u Zagrebu upozorili su danas na teška kršenja ljudskih prava u Azerbajdžanu, posebice novinara i novinarki, ali i aktivista i aktivistkinja, kao i političkih oponenata i oponentica sadašnjeg predsjednika İlhama Alijeva koji se nalazi u dvodnevnom posjetu Hrvatskoj. 

Nakon što je Parlamentarna skupština Vijeće Europe u siječnju ove godine donijela rezoluciju u kojoj je izrazila zabrinutost sa situacijom u Azerbajdžanu i kritizirala restriktivnu implementaciju sloboda građana, nepravedna suđenja i nepotreban utjecaj izvršne vlasti, azerbajdžanske vlasti pritvorile su građane koji su protestirali protiv korupcije i siromaštva u sjeverozapadnom gradu Ismayilliu, te su prekinuli dva protesta u Bakuu pri čemu su uhapsili više od sedamdeset mirnih i nenasilnih prosvjednika, podsjećaju udruge.

Aktivisti i aktivistice držali su natpise s imenima nekih od uhapšenih prosvjednika. Među uhapšenima je i prominentni bloger Emin Milli, aktivistkinja za ljudska prava i dobitnica Rafto nagrade Malahat Nasibova, odvjetnik za ljudska prava Intigam Aliyev i istraživačka novinarka, dobitnica nagrade Fritt Ord Foundation i ZEIT Foundation Khadija Ismayilova.

Aktivistkinje poručile: ‘Vatikan mora umrijeti!’

Posted on by sdadmin

Dok su oči cijeloga svijeta uprte u dimnjak Sikstinske kapele iz kojeg će se pojaviti prvi znak da je papa izabran, aktivistkinje feminističke grupe Femen su ponovno skinule svoje majice te prosvjedovale ulicama Vatikana.

Odvažne ratnice za prava žena zapalile su baklje iz kojih je sukljao crvenkasti dim, koji je simbolizirao krv koju je Rimokatolička crkva stoljećima prolijevala diljem svijeta u ime Boga.

Osim toga, ovom akcijom aktivistkinje su još jednom htjele skrenuti pažnju javnosti na seksističku, patrijarhalnu i homofobnu prirodu vjerske organizacije koja ovih dana bira svog novog poglavara.

Na svojim Facebook stranicama Femen su napisale kako ‘vatikanska politika onemogućava napredak’ te da svojim ‘srednjovjekovnim metodama želi vratiti svijet u mračno doma’.

“Vatikan mora umrijeti”, vikale su golišave prosvjednice misleći pritom kako moramo jednom zauvijek reći ‘dosta’ pedofiliji, homofobiji, kontroli nam ženskim tijelima i mizoginiji.

Unatoč tome što već i ptice na granama znaju kako članice feminističke organizacije Femen imaju osebujan način iskazivanja svog mišljenja, rijetki su upoznati s činjenicama kako je započela njihova borba.

Naime, one su se prvotno počele baviti problemima prostitucije, seks turizma i trafficinga u Ukrajini, a te teme su ostale i danas glavna motivacija njihovih akcija. Međutim, područje njigovog djelovanja se znatno proširilo pa se danas bore i protiv religija koje ugnjetavju žene te seksualne manjine te se iznimno zalažu za prava LGBT osoba, a također žele i ekonomski osnažiti položaj žena u svijetu.

Politika privatnosti

Copyright 2024. Libela.org