sdadmin, Author at Libela - Page 126 of 1806

Porast antimigrantske retorike unatoč najmanjem broju migranata/ica dosad

Posted on February 1, 2019 by sdadmin

Agencija za izbjeglice Ujedinjenih naroda upozorila je u srijedu na porast antimigrantske retorike uoči svibanjskih izbora u Europskom parlamentu, unatoč najmanjem broju migranata/ica koji/e su doselili/e u Europu u poslijednje četiri godine.

Oko 116.000 izbjeglica i migranata/ica ušlo je u Europu 2018. godine, izjavio je Visoki povjerenik UN-a za izbjeglice u svom godišnjem izvješću, u usporedbi s 172.000 u 2017., 360.000 u 2016. i više od milijun u 2015., kada je kontinent doživio najveći priljev od Drugog svjetskog rata.

Povjerenik Filippo Grandi kazao je da je politizacija migracija onemogućila zemljama da dopuste čak i nekolicini izbjeglica ulazak te da se pretjerano ne nada promjenama prije izbora, kada se predviđa jačanje ksenofobičnih i euroskeptičnih stranaka.

“Predviđam stvarno pogoršanje te retorike u sljedećih nekoliko mjeseci, nažalost”, izjavio je za Reuters.

Grandi navodi da su i humanitarci/ke shvatili/e da je antimigrantska retorika osvojila mnogo glasova nekim političarima/kama. Međutim, dodao je kako vjeruje da bi se nakon svibanjskih izbora mogli iznaći kompromisi po pitanju migranata/ica s zakonodavcim institucijama EU.

“Na kraju krajeva, u interesu je svih, pa i onih ksenofobnih da se pronađe rješenje”, kazao je.

Rasistički i protuimigracijski kandidati/kinje i stranke u zemljama poput Poljske, Italije i Mađarske nadaju se da će osvojiti dodatna mjesta u skupštini EU.

Talijanska populistička vlada, koja je preuzela vlast prošle godine, zatvorila je svoje luke za humanitarne brodove u nastojanju da prisili druge zemlje Europske unije da prime veći dio migranata/ica spašenih na Mediteranu.

U izvješću UNHCR-a navodi se da, iako se broj migranata/ica smanjio, broj smrtnih slučajeva pri pokušajima prelaska Mediterana je porastao.

Grandi nadalje navodi da je to zbog toga što je broj spasilačkih brodova pao sa 10 u 2015. na dva sada, i zato što ljudi zbog antimigrantskog stava Italije dolaze sve opasnijim rutama.

Pod prijetnjom suđenja pred Europskim sudom za ljudska prava, talijanski premijer Giuseppe Conte konačno je u srijedu izjavio kako bi se 47 spašenih migranata/ica na brodu Sea Watch 3 konačno moglo iskrcati na kopno nakon što su se Italija i šest drugih zemalja složile da ih preuzmu.

Druge zemlje koje su pristale preuzeti migrante/ice i tražitelje/ice azila, koji/e su skoro dva tjedna proveli7e zarobljeni/e na plovilu Sea Watch 3, su Francuska, Njemačka, Malta, Portugal i Rumunjska.

Njihova sudbina bila je u središtu zaoštravanja između krajnje desničarskog zamjenika premijera Italije Mattea Salvinija i njemačke dobrotvorne organizacije Sea Watch, koja je u petak podnijela hitnu prijavu pred Europskim sudom za ljudska prava protiv Italije zbog odbijanja davanja odobrenja za pristanak broda.

Sea Watch se odlučio na taj korak zbog tvrdokornog stava Rima protiv uglavnom sub-saharskih migranata/ica koji su iz mora izvučeni na Sea Watch 3 19. siječnja.

Noć muzeja u Memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke

Posted on January 31, 2019 by sdadmin

Memorijalni stan Marije Jurić Zagorke i ove se godine priključuje manifestaciji Noć muzeja prigodom koje 1. veljače 2019. od 18.00 do 22.00 sata otvara vrata Stana posjetiteljima i posjetiteljicama.

U okviru ovogodišnje teme “Muzeji – inovacije i digitalna budućnost”, u dijelu programa “Digitalna Zagorka” Memorijalni će stan predstaviti svoju digitalnu zbirku, koja uključuje časopise “Ženski list” i “Hrvatica”, u kojima je Zagorka radila kao urednica te objavljivala svoje tekstove.

Uz stručno vodstvo kroz Stalni postav posjetitelji/ce imat će priliku brojne zanimljivosti i podatke o Zagorkinom privatnom životu, spisateljskoj karijeri, aktivističkom i feminističkom radu te svjetski priznatom angažmanu u političkom novinarstvu.

Za one posebno znatiželjne pripremile smo i malu provjeru znanja u formatu kviza. Znate li sva imena Zagorkinih junakinja i junaka? Gdje su se upoznali Siniša i Nera iz “Gričke vještice”? Gdje je Zagorka rođena? U kojim je novinama dobila prvo zaposlenje? Ako znate to, a i mnogo više, pridružite se na kvizu s početkom u 18.30, 19.30 i 20.30 sati, u trajanju cca 30 min, te maksimalno 10 osoba po grupi.

PROGRAM:

18.00 – 22.00 Stručno vodstvo kroz stalni postav

18.00 – 22.00 Digitalna Zagorka

18:30, 19:30, 20.30 – Igra sa Zagorkom

Žene nakon moždanog udara rjeđe podvrgnute specijaliziranim pretragama od muškaraca

Posted on January 31, 2019 by sdadmin

Žene hospitalizirane zbog ishemijskog moždanog udara rjeđe su nego muškarci podvrgnute procjenama specijalista za moždani udar te ih se rjeđe upućuje na specijalizirane dijagnostičke testove, navedeno je u preliminarnom istraživanju koje će biti predstavljeno u Honoluluu na Međunarodnoj konferenciji moždanog udara American Stroke Associationa u veljači 2019.

Prethodne studije pokazale su da postoje rodne razlike u faktorima rizika od moždanog udara, incidenciji, liječenju i načinu na koji se kod preživjelih manifestiraju posljedice moždanog udara.

U ovoj studiji od gotovo 67.000 sudionika/ca koji/e su preživjeli/e ishemijski moždani udar, ispitano je postoje li rodne razlike u bolničkim procjenama pacijenata i pacijentica nakon moždanog udara.

Otkrivene su male, ali značajne razlike koje upućuju na to da je za žene hospitalizirane zbog moždanog udara manje vjerojatno da će ih pregledati upravo stručnjaci za moždani udar nego što je to slučaj kod muških pacijenata.

Sukladno s navedenim, ženama se pruža manje kvalitetan bolnički tretman i manje personalizirano liječenje – što neupitno može utjecati na brzinu i potpunost oporavka.

Prema navedenom istraživanju, žene koje su preživjele moždani udar imale su:

– 6 posto manje vjerojatnosti za snimanje intrakranijalnih krvnih žila;

– 10 posto manje vjerojatnosti snimanja snimanja cervikalnih krvnih žila;

– 8 posto manje vjerojatnosti praćenja nepravilnosti srčanog ritma; i

– 8 posto manje vjerojatnosti za ehokardiografiju.

Čile: Škola za transrodnu djecu pruža okruženje sigurno od nasilja

Posted on January 31, 2019 by sdadmin

Prva škola za transrodnu djecu u Latinskoj Americi otvorena je u Čileu i sada pruža siguran prostor za svoje učenike.

Škola, koju je osnovala čileanska zaklada Selenna, s održavanjem nastave započela je u travnju 2018. godine u društvenom centru u Santiagu.

Transrodni/e maloljetnici/e često izbjegavaju odlaske u školu kako bi izbjegli/e diskriminaciju i zlostavljanje. Zakon nedavno donesen u Čileu omogućuje transrodnim maloljetnicima/ama starijima od 14 godina da promijene svoje ime i spol u službenim dokumentima uz pristanak roditelja ili skrbnika.

Zbog takvog javnog izražavanja svog preferiranog rodnog identiteta, mnogi/ od tih maloljetnika/ca u školi su doživjeli/e fizičko i verbalno zlostavljanje, što je kod mnogih ostavilo značajan emocionalni trag te ih čak navelo na misli o samoubojstvu.

Stoga, zaklada Selenna vrata svoje škole otvorila je za 20ak transrodnih učenika/ca, u dobnom rasponu od 6 do 17 godina, a broj prijava novih potencijalnih polaznika/ca u proteklih 8 mjeseci ne prestaje se povećavati.

Nastava uključuje osnove kao matematiku, engleski, biologiju, povijest – zajedno s radionicama o umjetnosti i fotografiji te tečajevima plesa.

Nastavnici/e rade pro bono, a sve troškove za prvu godinu školovanja financira Selenna i koordinatorica škole Ximena Maturana iz osobne štednje. Počevši od ožujka 2019., obitelji će morati platiti oko 7 dolara mjesečno za svako dijete.

Iako je prostor ograničen, roditelji kažu da učenici/e djeluju sretnije, opuštenije i željnije sudjelovati u nastavi.

Učenici su se složili da im je škola pomogla da u potpunosti prihvate svoj identitet.

“Ovdje se osjećam slobodno i sretno”, rekao je učenik Felipe (15) za Associated Press. “Okolina je vrlo dobra. Svatko tko stigne s veseljem je prihvaćen.”.

UN-ovo istraživanje pokazalo rekordno velik broj slučajeva trgovine ljudima

Posted on January 30, 2019 by sdadmin

Najnoviji Globalni izvještaj o trgovini ljudima koji je u utorak objavio Ured Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC) u sjedištu UN-a u New Yorku, pokazuje rekordno velik broj otkrivenih i procesuiranih slučajeva trgovine ljudima – čak 25 000 (što se odnosi na razdoblje od 2016. do danas).

Također, 2009. godine samo je 26 zemalja imalo institucije koje su sustavno prikupljale i distribuirale podatke o slučajevima trgovine ljudima, dok je do 2019. godine taj broj porastao na 65.

Prema najnovijim podacima UNODC-a, rastuće stope otkrivanja i procesuiranja slučajeva mogle bi biti znak da su zemlje ojačale svoju sposobnost identificiranja žrtava – uvođenjem mjera kao što su posebni zakoni, bolja koordinacija između tijela za provedbu zakona i poboljšane usluge zaštite žrtava – ili , da se povećao broj stvarnih slučajeva trgovine ljudima.

U izvješću se također navode “značajne regionalne razlike u rodnim i dobnim profilima otkrivenih žrtava trgovine ljudima.” “Trgovci ljudima diljem svijeta i dalje su fokusirani na žene i djevojčice“, napisao je izvršni direktor Yury Fedotov, u predgovoru izvješća. “Kod velike većine otkrivenih žrtava trgovine ljudima gdje se radi o seksualnom iskorištavanju radi se o ženama, a u kontekstu onih kojima se trguje radi prisilnog rada o ženama se radi u 35% slučajeva .”

Većina žrtava otkrivenih na globalnoj razini su žrtve trgovine ljudima radi seksualnog iskorištavanja, posebno u Americi, Europi, istočnoj Aziji i Pacifiku. U subsaharskoj Africi i na Bliskom istoku najčešće se otkriva trgovina ljudima za prisilni rad. U središnjoj i južnoj Aziji, trgovina ljudima za prisilni rad i seksualno iskorištavanje jednako su rasprostranjene.

Drugi oblici trgovine ljudima uključuju: djevojke prisiljene na brak, češće otkrivene u jugoistočnoj Aziji; prodaju djece zbog nezakonitog usvajanja, češću u zemljama Srednje i Južne Amerike; prisilu na kriminal, uglavnom prijavljenu u zapadnoj i južnoj Europi; i krađu organa, primarno otkrivenu u sjevernoj Africi te srednjoj i istočnoj Europi.

Izvješće također pokazuje da oružani sukobi mogu povećati rizik od pojave trgovine ljudima na različite načine budući da, kao područja sa slabom vladavinom prava i nedostatkom sredstava za borbu protiv kriminala, trgovcima predstavljaju plodno tlo za vrebanje svih onih koji se na neki način nalaze u ranjivom položaju.

Oružane skupine nestabilnost u zemlji također često koriste kako bi trgovale ljudima – uključujući djecu – za seksualno iskorištavanje, seksualno ropstvo, prisilni brak, oružanu borbu i razne druge oblike prisilnog rada.

Izvještaj navodi i da je u svim sukobima koji su istraženi nasilno raseljena populacija (izbjeglice i interno raseljene obitelji) posebno ranjiva: od sirijskih i iračkih izbjeglica po izbjegličkim kampovima, do Afganistanaca/ki i Rohingya koji bježe od sukoba i progona.

“Iako smo daleko od toga da okončamo nekažnjavanje trgovine ljudima, postigli smo napredak u 15 godina otkako je Protokol protiv trgovine ljudima stupio na snagu”, izjavio je šef UNODC-a Fedotov, istaknuvši kako “gotovo svaka zemlja sada kriminalizira trgovanje ljudima”.

“Međunarodna zajednica treba ubrzati napredak u izgradnji kapaciteta i suradnje kako bi zaustavila trgovinu ljudima u ratom zahvaćenim područjima i u svim drugim društvima gdje taj strašni zločin i dalje postoji u sjeni”, izjavio je Fedotov u predgovoru izvješća.

Alarmantno je da zaposlene majke žive 40% stresnije od svih ostalih

Posted on January 30, 2019 by sdadmin

Zaposlene majke, dopustite mi da vam kažem nešto što već znate i osjećate se nemoćne to promijeniti, bez obzira na to koliko vam mumsplainerice govore da sve to samo ovisi o vašem stanju uma: pod stresom ste. Osamnaest posto više pod stresom od drugih ljudi. Ako radite puno radno vrijeme i imate dvoje djece, ta se brojka povećava na 40%. Za samohrane majke to će bez sumnje biti još više. U svakom slučaju, toliko ste pod stresom da se samo čitanje o stresu čini poput zasluženog odmora. Vjerojatno ste do sad već prekinute i ponovo se vraćate ulaganju svog neplaćenog, podcijenjenog i beskrajnog napora da zadovoljite nečije potrebe, ali ne i svoje naravno.

Prema najvećem istraživanju te vrste, pri kojem je analizirana količina kroničnog stresa kod 6.025 sudionika/ca, ni fleksibilno radno vrijeme ni rad od kuće nisu značajno smanjili razinu stresa kod žena. To je u suprotnosti s uobičajenim mišljenjem da je fleksibilno radno vrijeme odgovor na stres koji je izazvalo ono što se nekad zvalo “imati sve” i koji se sada pojavio kao odgovor na jednako mitsku “ravnotežu između posla i života”. Što bi onda imalo pozitivan učinak? Jednostavno. Raditi manje. Drugim riječima, opcija koju većina žena ne može izabrati i kapitalizam ju nikada neće preporučiti. Kako stresno.

Ništa od toga ne iznenađuje. Zaposlena sam majka dvoje djece mlađe od pet godina, od kojih jedno ima posebne potrebe, i nikad nisam bila više pod stresom. Radim skraćeno od kuće i brinem se o svom 19-mjesečnom djetetu uz pomoć svog partnera koji radi dva posla s fleksibilnim radnim vremenom. Ovo je moj izbor; zaraditi manje, odgajati više i voditi dnevnik misli koje nikome neću pokazati. Sretna sam što uspijevam. Ali još uvijek je stresno. Briga o sebi za mene se svela na brzinsko obavljanje male nužde (druge majke će razumjeti) dok vrištim “Evo sad ću!” djeci koja plaču okupljena pred zatvorenim vratima kupaonice. Ne, to je laž. Naravno da više niti ne zatvaram vrata.

Dakle, što je rješenje problema? Kao što je često jednostavan odgovor na najsloženija feministička pitanja: veća mogućnost izbora za žene. Kronični stres koji doživljavaju majke koje rade, rezultat je strukturalne nejednakosti. To je manifestacija podcjenjivanja, omalovažavanja i zanemarivanja rada koji iziskuje majčinstvo, što i dalje itekako postoji. Živimo u društvu u kojem se majčina briga o vlastitom djetetu u dobi od jedne do tri godine vidi ne samo kao nepreispitivana nužnost, već i privilegija. Jedno od najznačajnijih iskustava u životu žene gleda se kao nužnost umjesto kao izbor.

Budući da je broj zaposlenih majki s djecom koju uzdržavaju porastao za više od milijun tijekom dva desetljeća, ne radi se samo o povećanom stresu – radi se o ‘stres-skandalu’ na globalnoj razini.