Slijepi su oni s predrasudama

Javnosti i građanima koji i u 21. stoljeću još uvijek imaju predrasude prema slijepim osobama treba pomoći da se izliječe od te vrste neupućenosti i neznanja, poručeno je na današnjem predstavljanju televizijskog spota Slijepi su oni s predrasudama u Informacijskom centru Europske unije (EU).

Spot prikazuje mladu slijepu trudnicu, koja prelazi cestu s bijelim štapom i pritom se susreće s neizrečenim mislima prolaznika, poput onih – Jadnica, neće ni vidjeti svoje dijete!, Kako se ona misli brinuti za to dijete? ili Jadnica, nadam se da bar dijete neće biti slijepo! Te misli proizlaze iz ljudskog sažaljenja i neznanja, no ljudi pritom nisu svjesni da se radi o predrasudama kojima mogu povrijediti tu osobu, kazao je redatelj spota Saša Ban.

Glavna glumica u spotu, studentica 3. godine zagrebačkog Pravnog fakulteta Martina Belić, napomenula je da se tijekom školovanja samo ponekad susretala s nerazumijevanjem okoline zbog svoje sljepoće, ali je rado pristala sudjelovati u spotu koji želi upozoriti na to kako se često predrasude prema slijepim djevojkama i ženama odnose na njihovu potrebu i pravo na seksualnost, zasnivanje obitelji i majčinstvo.

Spot će se prikazivati na svim nacionalnim i lokalnim televizijama u Hrvatskoj, a snimljen je kao dio projekta Jednake mogućnosti za žene i djevojke s oštećenjem vida koji zadnjih godinu dana provodi CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje, uz financijsku potporu EU-a.

Cilj projekta je osnaživanje žena s oštećenjm vida, podizanje njihovog samopouzdanja, poboljšanje komunikacijskih vještina kroz različite radionice i poticanje tih žena i djevojaka da se s više vjere u svoje mogućnosti uključe u društveni život, kazala je voditeljica projekta Sanja Cesar. Podsjetila je da je jedan od većih problema za njih nemogućnost zapošljavanja, čemu doprinosi i školovanje za zanimanja koja više ne postoje i tržište rada ih ne treba.

Hrvatska pedeseta u ravnopravnosti spolova

U izvještaju o globalnoj rodnoj neravnopravnosti kaže se da je za 96 posto smanjena nejednakost u zdravlju i 93 posto u obrazovanju, u usporedbi s ekonomskom nejednakosti koja je manja za dvije trećine i nejednakosti u političkoj participaciji koja je smanjena samo za samo petinu. Na vrhu popisa od 135 zemalja uvjerljivo sjede Island, Norveška, Finska, Švedska i Irska, posljednjih su pet Saudijska Arabija, Mali, Pakistan, Čad i Jemen.

Hrvatska je 50. na toj listi, što je uspon u odnosu na prošlogodišnje 53. mjesto i 54. mjesto iz 2009., ali i dalje zaostatak u odnosu na 16. mjesto 2006. i 2007. godine. U odnosu na 2010. Njemačka se s 13. popela na 11. mjesto, a Britanija je pala za jedno mjesto i sad je 16. Kina je ostala na 61. poziciji, a Rusija je skočila za dva mjesta, na 43.

“Žene postaju jednako zdrave i obrazovane kao muškarci, ali u jednakome broju nisu ušle u gospodarstvo ni u strukture odlučivanja”, kaže Saadia Zahdi, direktorica u Svjetskome ekonomskom forumu i jedna od autorica izvještaja.

“Mnoge razvijene ekonomije uspjele su smanjiti neravnopravnost spolova u obrazovanju, ali rijetke su uspjele izvući maksimalnu korist od te investicije. Nordijske su zemlje u tome predvodnice”, kaže se u izvještaju. “Ukupno, te su ekonomije omogućile roditeljima da kombiniraju posao i obitelj”, kaže se u izvještaju i dodaje kako je u takvim zemljama čak porasla i stopa nataliteta.

Među uspješnim politikama nordijskih zemalja koje identificira izvještaj nalaze se i obvezni očev roditeljski dopust, izdašni paket porodiljskog koji financiraju poslodavci i socijalno osiguranje, porezni poticaji i programi povratka u svijet rada nakon majčina porodiljnog.

Iako su Sjedinjene Države šeste po ekonomskoj participaciji i mogućnostima, “percipirana nejednakost plaće za isti posao ostaje visoka, pa su Sjedinjene Države 68. na svijetu po toj varijabli”. U Kini gotovo tri četvrtine žena radi, ali muške plaće brže rastu, kaže se u izvještaju.

Žene su gotovo polovina japanskih polaznika tercijarne edukacije, “ali samo devet posto njih zauzima vodeće položaje, što pokazuje nedovoljnu iskorištenost ženskoga dara u toj zemlji”, kaže se u izvještaju.

Izvještaj je između ostaloga mjerio rodne razlike u plaći, participaciji u radnoj snazi, zapošljavanju na mjestima koja traže posebne vještine, dostupnost temeljnog i višeg obrazovanja i zastupljenost u strukturama odlučivanja. Hrvatska je svoj najbolji rezultat u rodnoj ravnopravnosti ostvarila na području zdravstva, a najlošiji u sudjelovanju u gospodarstvu i ekonomskim prigodama.

Nagrada Beogradskog sajma knjiga izdanju “Povijesti gej i lezbijskog života i kulture” za izniman izdavački projekt

Na 56. Međunarodnom beogradskom sajmu knjiga koji je završio u nedjelju, 30.10., suizdavački projekt hrvatske izdavačke kuće Sandorf i beogradske Red Box Povijest gej i lezbijskog života i kulture nagrađen je Specijalnim priznanjem sajma.

Jedan od prvih poslijeratnih zajedničkih izdavačkih projekata Hrvatske i Srbije u prvom domaćem prijevodu donosi najpotpuniji opis svjetske gej i lezbijske povijesti. Knjiga je istovremeno besprijekorni priručnik i inspirativno štivo koje razotkriva stoljeća zabluda i preduvjerenja o istospolnoj ljubavi.

U pisanju ove sveobuhvatne knjige o jednom segmentu ljudske socijalne povijesti sudjelovalo je četrnaest autora, sveučilišnih profesora i povjesničara iz sedam zemalja, koji su pokušali prikazati različite društvene koncepcije i stavove prema homoseksualnosti kao i postupno oblikovanje jednog novog identiteta. Knjiga počinje s antičkom Grčkom i Rimom a pokriva povijest sve do današnjih dana i problematike

prava gej zajednice, AIDS-a i izvanbračnih zajednica. Pored toga, knjiga se bavi i drugim kulturama pored onih zapadnih te pritom otkriva raznoliku svjetsku povijest istospolnih veza. Od perzijske homoerotične poezije, preko ženskih transvestita u Italiji osamnaestog stoljeća, sve do razuzdanih uživanja u Berlinu između dva svjetska rata te koncepta trećeg spola u Aziji i među Indijancima Sjeverne Amerike, knjiga Povijest gej i lezbijskog života i kulture temelji se na velikoj količini obrađene građe: memoarima, pismima, arhivima, djelima likovne umjetnosti i književnosti.

Robert Aldrich (ur.): Povijest gej i lezbijskog života i kulture (prijevod s engleskoga Ana Bunčić i Snježana Đurđek), Sandorf/RedBox, Zagreb/Beograd, 10/2011, 384 stranice u boji, tvrdi uvez, luksuzna oprema.

Knjiga ovaj tjedan stiže na police svih hrvatskih knjižara, a predstavljanje za hrvatsku publiku održat će se 12. studenog na sajmu Interliber.

BIOETIKA: Pitanja života i smrti

BIOETIKA: Pitanja života i smrti

Autor i voditelj projekta: doc. dr. sc. Hrvoje Jurić

Centar za kulturu “Trešnjevka” organizira projekt pod nazivom “BIOETIKA – pitanja života i smrti” koji se realizira kroz ciklus tribina, koristeći interaktivne i participativne metode rada, a uz sudjelovanje vrsnih stručnjaka za pojedine teme.

Bioetika je relativno mlado, ali već etablirano područje interdisciplinarne i pluriperspektivne rasprave o etičkim problemima koji se tiču života u širokom spektru pitanja objedinjenih tim pojmom.

S jedne strane, radi se o onim problemima s kojima se u znanstveno-tehnološkom dobu suočava čovjek (ljudski život, zdravlje i tjelesnost), a s druge strane, o problemima koji se tiču i drugih, ne-ljudskih živih bića, te prirode u cjelini.

Iako je znanstveno-teorijski pristup ključni element bioetike, ona zahtijeva i institucionalno (pravno-političko) djelovanje, te građanski angažman. Razlog tome je činjenica da se bioetička pitanja tiču svakog čovjeka, pa u njihovom razmatranju baš svatko može i treba dati svoj doprinos, bez obzira na stupanj obrazovanja, religijsku i svjetonazorsku opredijeljenost, društveni status, itd.

Stoga ovaj projekt želi teorijska bioetička pitanja približiti najširem građanstvu, ali i bioetičke rasprave obogatiti ne-znanstvenim prinosima, za što je neposredni dijalog o pitanjima života i smrti najbolji put.

 

Teme susreta:

 

7. 11. 2011.     Branka Mrzić Jagatić i Erika Spirić

Trudnoća i rađanje

 

14. 11. 2011.   prof. dr. sc. Tomislav Pletenac i prim. dr. sc. Zoran Lončar, dr. med.

Umiranje i smrt

 

21. 11. 2011.   prof. dr. sc. Valerije Vrček

Genetički modificirani organizmi – između prisile i otpora       

 

28. 11. 2011.   Marija Selak

Što je čovjek: prirodno ili proizvedeno biće?

 

5. 12. 2011.     prof. dr. sc. Igor Čatić i Marijan Galović

Plastične vrećice: da ili ne?

 

12. 12. 2011.   Zdravko Popović, Eva Feldman i Mima Juračak

Ksenobioetika: izvanzemaljski život u etičkoj perspektivi

 

 

Projekt se realizira u Centru za kulturu “Trešnjevka”, Park Stara Trešnjevka 1,

u vremenu od 20.00 do 21.30 sati. Sudjelovanje je besplatno.

 

Obavijesti i prijave za sudjelovanje:

(01) 3027 411, (01) 3024 247, www.cekate.hr, leutar@cekate.hr

Izjava CESI povodom fizičkog napada na studenticu FFZG-a

Fizički napad Dekana Filozofskog fakulteta Damira Borasa kojim je studentici tijekom studentske blokade Filozofskog fakulteta pokušao oteti fotoaparat, predstavlja sramotno i necivilizirano ponašanje kojemu dodatnu težinu daje činjenica da se radi o sveučilišnom nastavniku. Istodobno, ovim činom teško je narušen ugled Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ali i Sveučilišta u cjelini koje mora biti mjesto nulte tolerancije na nasilje.

CESI, kao organizacija nastala iz ženskih i mirovnih inicijativa te svojim djelovanjem promiče nenasilje, ravnopravnost, toleranciju, uvažavanja različitosti, solidarnost te jednake mogućnosti, pridružuje se zahtjevima za neopozivom ostavkom Damira Borasa na mjestu dekana Filozofskog fakulteta. Ostavka na mjesto Dekana pokazala bi minimum integriteta Damira Borasa te smanjila štetu po ugled Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Višnja Ljubičić nova Pravobraniteljica

Zadnji dan zasjedanja u ovome mandatu Hrvatski je sabor između ostalog razrješio dužnosti pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Gordanu Lukač Koritnik koja je tu dužnost obnašala posljednjih 8 godina, odnosno od osnivanja institucije pravobraniteljice te imenovao Višnju Ljubičić novom pravobraniteljicom. Višnja Ljubičić bila dugogodišnja službenica Ureda za ljudska prava Vlade RH, a podsjetimo da su preostali kandidati/kinje za tu funkciju bili dr. Ivana Radačić, znanstvenica u Institutu “Ivo Pilar”, dugogodišnja aktivistica te pravna savjetnica ženskih udruga, Sanja Sarnavka, voditeljica udruge Babe i jedna od javno najprepoznatljivijih borkinja za rodnu ravnopravnost i ženska prava, te Goran Selanec, aktualni savjetnik za pravna pitanja u Uredu pravobraniteljice za ravnopravnost. Višnja Ljubičić dužnost pravobraniteljice obnašati će do 1. srpnja 2012. godine kada bi silom zakona trebala postati zamjenica Pučkog pravobranitelja za ravnopravnost spolova.