sdadmin

Dunavski kompas, platforma za migrante_kinje

Posted on by sdadmin

U Zagrebu je danas predstavljena platforma Dunavski kompas izrađena kako bi migrantima_kinjama olakšala ekonomsku i društvenu integraciju u društvo u koje su pristigli_e. Dunavski kompas pokriva sva važna životna područja: boravak, rad, učenje jezika, obrazovanje, svakodnevni život i zdravlje te nudi pregled svih važnih prava i mogućnosti ovisno o nacionalnom kontekstu zemalja koje sudjeluju u projektu. Hrvatska nije jedina zemlja koja nudi ovu platformu, već su tu i druge zemlje dunavske regije, pa je tako ista struktura poglavlja i informacija dostupna i za Sloveniju, Austriju, Njemačku, Češku, Slovačku, Mađarsku i Srbiju.

Informacije o pravima i obvezema ljudi koji žive ili dolaze živjeti u druge zemlje nalazile su se do sada na raznim mjestima i većinom nisu bile dostupne na stranim jezicima, pa su upravo ta saznanja potaknula na stvaranje ovog projekta. U prvim fazama projekta bilo je važno vidjeti koje su informacije potrebne, prikupiti ih i prevesti. Zbog toga su provedeni brojni intervjui, testiranja korisnosti s migrantima_kinjama, institucijama, organizacijama i volonterima_kama te sada projekt nudi platformu sa cjelovitim pregledom potrebnih informacija, kako bi integracija lakše tekla.

Vladin ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina koji sudjeluje u projektu ističe važnost integracije ljudi migrantskog podrijetla. Predstavnica Ureda Helena Bakić je na predstavljanju platforme Dunavski kompas istaknula kako je integracija dinamičan i dvosmjeran proces koji zahtjeva promjenu zemlje domaćina, ali i osoba koje u nju dolaze. Naglašava i kako je taj proces dugoročan jer traje sve do onda dok osoba migrantskog podrijetla postane član_ica društva i takvim se osjeća te multidimenzionalan jer uključuje ekonomsku, društvenu, kulturnu i građansku participaciju.

“Kroz Dunavski kompas želimo ponuditi centralno mjesto za sva integracijska pitanja, koje mogu koristiti migranti_kinje, ali i institucije i organizacije koje se u svakodnevnom radu susreću s njima. Dodatna važnost kompasa je promicanje europske mobilnosti. Naime, Kompas kao alat nije važan samo za strance_kinje koji dolaze u naše društvo, već je i velika pomoć onima koji trebaju informacije kako se vratiti Hrvatsku, kao i Hrvatima_cama koji se privremeno ili stalno nalaze u nekoj od partnerskih zemalja dunavske regije”, poručila je Sara Kekuš na predstavljanju platforme.

Hrvatska verzija Kompasa donosi sadržaj dostupan na hrvatskom i engleskom jeziku te jezicima najzastupljenijim među izbjegličkom populacijom koja se u svakodnevici susreće s jezičnim barijerama – arapskom, perzijskom i urduu.

Dunavski kompas izrađen je u sklopu projekta DRIM – Danube Region Information Platform for Economic Integration of Migrants, kojeg financira Interreg program Europske unije. Projekt kojeg vodi Znanstveno istraživački centar Slovenske akademije znanosti i umjetnosti, a u Hrvatskoj provodi Centar za mirovne studije sa strateškim partnerom Vladinim Uredom za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Centar za mirovne studije stoga poziva sve zainteresirane organizacije i institucije kojima bi ove informacije bile od pomoći da uključe kako bi zajedno stvarali platformu koja bi postala središnje mjesto za informiranje o pravima i obvezama migranata.

Umorna sam – godišnjica smrti Madine Hosseini

Posted on by sdadmin

Današnje jutro razlikovalo se od uobičajnog za sve posjetitelje/ice druge najveće knjižnice u Hrvatskoj. Naime, studentska inicijativa Studenti za izbjeglice je u ranojutarnjim satima izvela aktivističku intervenciju u prostoru Knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a u spomen Madine Hosseini – šestogodišnje djevojčice čiji je život tragično završio 21. studenog 2017. Riječi “Umorna sam” dočekale su 400 radnih mjesta, a nisu mogle proći neopaženo jer se dalo do znanja da su to mogle biti Madinine posljednje riječi.

Kao što su članovi inicijative poručili u tekstu s druge strane papira, smrt je bila tragična “jer su Madina i njezina obitelj u Republiku Hrvatsku ušli s nadom za bolji život, jer je Madinina smrt posljedica nezakonitog i nehumanog postupanja hrvatske granične policije i jer za smrt šestogodišnje djevojčice nitko nije odgovarao kako su potencijalno inkriminirajuće snimke termovizijske kamere spornog incidenta misteriozno nestale.“

Koordinatorica inicijative poručila je: “Nedavno je izašla nepravomoćna osuda volonteru udruge Are You Syrious, a MUP teško uvjerljivim razlozima pokušava udaljiti i Centar za mirovne studije od prihvatilišta Porin. Nadamo se ovim potezom proširiti svijest o tome da Trumpova Amerika nije jedino mjesto na svijetu gdje se krše ljudska prava migranata/kinja i izbjeglica.

Sljedeći utorak i srijedu, 27. i 28. studenog, u konferencijskoj dvorani Filozofskog fakulteta Studenti za izbjeglice i Klub studenata sociologije Diskrepancija organiziraju međunarodni simpozij “Krimigracija – kriminalizacija migracija i građanske solidarnosti”. Simpozij je oba dana otvoren za javnost i događajem želimo potaknuti stvaranje konstruktivnog dijaloga o migracijama, stoga se nadamo vidjeti što veći broj posjetitelja/ica.”

Europski parlament traži izuzeće od poreza za tampone i uloške

Posted on by sdadmin

Danas su Odbor za ravnopravnost spolova i Odbor za ekonomska pitanja Europskog parlamenta usvojili Izvješće o ravnopravnosti spolova i poreznoj politici EU. Usvojena je preporuka hrvatske europarlamentarke Biljane Borzan o ukidanju poreza na osnovne sanitarne potrepštine poput tampona i uložaka.

“U Europskoj uniji jedna od deset žena i djevojaka si ne može priuštiti osnovne higijenske proizvode poput tampona i uložaka. Često se događa da djevojčice izostaju s nastave zbog toga. Portal srednja.hr je proveo anketu među svojim čitateljima u kojoj se više od 85 posto čitatelja izjasnilo za besplatne higijenske potrepštine za učenice i studentice”, kaže Biljana Borzan.

Usvojeno izvješće predlaže da se države pozovu na izmijenjenu Direktivu o PDVu i spuste porez na nula posto za takve proizvode ili bar na pet posto. Pozivaju se države članice da u školama, sveučilištima te ustanovama za beskućnike i siromašne omoguće besplatne higijenske proizvode.

“Besplatne potrepštine su omogućene u školama i sveučilišnima u Škotskoj. Ukidanje poreza u Australiji najavili od 2019. godine, Velika Britanija planira isto učiniti 2022., a Kanada ima tu praksu još od 2015. Žalosno je da si danas u EU zbog siromaštva djevojčice ne mogu priuštiti osnovne potrepštine kako bi mogle ići u školu, također, takav trošak je najveći problem osobama s invaliditetom i naravno ženama slabijeg imovinskog stanja”, kaže Borzan.

Okreni se, H&M!

Posted on by sdadmin

Hrvatska koalicija međunarodne organizacije Clean Clothes Campaign(CCC) koju čine Novi Sindikat i Hrvatski centar za radničku solidarnost(HCRS) poziva vas na akciju unutar globalnog tjedna akcije u sklopu kampanje “Okreni se, H&M!”.

U Zagrebu će Novi sindikat i HCRS organizirati informiranje građana o uvjetima rada u H&M-ovom proizvodnom lancu. Postavit ćemo štand na Cvjetnom trgu (Trg Petra Preradovića) ispred H&M-ove trgovine 24. i 25. studenog od 9 do 17 sati. Dijelit ćemo letke, prikazivati informativne video priloge i prikupljati potpise za peticiju za isplatu dostojanstvenih plaća radnicima H&M-a.

DETALJNIJE O KAMPANJI:
Clean Clothes kampanja – međunarodna organizacija nevladinih udruga i sindikata koja se bori za prava radnika_ca u tekstilnoj industriji – pokrenula je 1. svibnja 2018. kampanju “Okreni se, H&M!” usmjerenu protiv jednog od najvećih svjetskih kapitalističkih trgovačkih lanaca, budući da H&M nije održao obećanje dano 2013. godine – da će do 2018. isplatiti dostojanstvene plaće radnicama_ima u svom proizvodnom lancu.

U studenom 2013. godine H&M je objavio strateški plan pod naslovom “Karta do dostojanstvenih plaća u tekstilnoj industriji” koji je trebao osigurati strukturu za isplatu dostojanstvenih plaća svim radnicama zaposlenim kod njegovih dobavljača. Radi se o 850.000 radnika koji su proizvodili 60 posto H&M-ovih proizvoda u pogonima “zlatnih” ili “platinastih” dobavljača. Pet godina poslije jasno je da je H&M otišao u krivom smjeru – daleko od osiguranja dostojanstvenih plaća za radnice, čak je sa svoje web stranice uklonio dokumente u kojima nedvosmisleno obećava isplatu. 

Aktivisti_kinje Clean Clothes kampanje izašli su na teren kako bi provjerili stanje u tvornicama dobavljača. Između ožujka i lipnja istraživači su razgovarali sa 62 radnice i radnika u Bugarskoj, Turskoj, Indiji i Kambodži. Rezultati su poražavajući – u sve četiri zemlje plaće su daleko ispod iznosa potrebnog za dostojanstven život, a najveći jaz postoji u Bugarskoj gdje radnici_e primaju svega 10 posto od procijenjene dostojanstvene plaće; mnogi intervjuirani radnici_e žive ispod linije siromaštva; broj odrađenih prekovremenih sati nerijetko prelazi zakonski maksimum, a sati se često ne plaćaju po zakonu ili se uopće ne plaćaju; rad nedjeljom je uobičajen među intervjuiranim radnicima_ama; radnice_i često ne znaju na koji način im se obračunavaju plaće; slučajevi onesviješćivanja događaju se na svakodnevnoj bazi u mnogim tvornicama; radnici_e u svim istraženim tvornicama boje se organizirati u sindikate, a u dvije od šest tvornica uprave su aktivno radile na suzbijanju sindikalnih aktivnosti. Sve to pokazuje način na koji se vrši akumulacija kapitala od strane vodećih multinacionalnih privatnih kompanija – brutalnom eksploatacijom radničke klase diljem svijeta. 

Stoga Clean Clothes Campaign od H&M-a zahtijeva:
1. isplatu dostojanstvene plaće za radnike koji proizvode H&M-ovu odjeću
2. transparentnost – neka H&M javno iznese podatke o tome koliko radnici_e zarađuju bez prekovremenih sati i bonusa, kako se računa cijena rada, kako H&M računa “pravednu dostojanstvenu plaću” i koliko ona iznosi za svaku državu
3. poštivanje zakona (po pitanju prekovremenih sati, minimalnih plaća itd.) 
4. osiguranje prava na sindikalno organiziranje i kolektivno pregovaranje 
5. osiguranje sigurnih radnih uvjeta i zaustavljanje prakse rada preko ugovora na određeno, kao i prakse tzv. rada na poziv (on-call work, oblik rada na veoma kratko vrijeme ili bez predvidivog trajanja odrade posla, pri kojemu poslodavac nema obavezu osigurati određeni broj sati rada).

Kako bi napravila snažan pritisak na H&M, Clean Clothes kampanja pokreće globalni tjedan akcije unutar kojega će aktivisti CCC-a iz raznih zemalja svijeta (Njemačka, Nizozemska, Italija, Indija, Kambodža…) različitim akcijama iznijeti zahtjeve prema H&M-u.

Dođite, informirajte se i potpišite peticiju koja ima već više od 130.000 potpisa.

Podižemo glasove u znak sjećanja na ubijene trans osobe

Posted on by sdadmin

Priopćenje Trans Mreže Balkan prenosimo u cijelosti. 

Danas, povodom Međunarodnog dana sjećanja na ubijene trans osobe, podižemo naše glasove u znak sjećanja na sve transrodne i rodno varijantne osobe širom svijeta u posljednjih godinu dana, koje su stradale isključivo zbog svog rodnog identiteta i rodnog izražavanja.
 
U posljednjih godinu dana, širom svijeta zabilježeno je 369 ubojstava transrodnih i rodno varijantih osoba, što je za 44 osobe više u odnosu na prethodnu godinu. I dalje, većina ubijenih trans osoba su seksualne_i radnice_i, migranti_kinje i trans osobe tamnije boje kože, odnosno svi_e oni_e koji_e su gurnuti na marginu društva od strane opresivnog sistema koji nam onemogućava pristup egzistencijalnim mogućnostima i resursima.

Kako širom svijeta, tako i u većini zemalja na Balkanu, mi – trans osobe, nemamo pristup dokumentima koja odgovaraju našem rodnom identitetu, te bivamo podvrgavani_e nečovječnim procesima sterilizacije kako bi naša oznaka pola u dokumentima bila promijenjena. I dalje, širom Balkana, nemamo pristup adekvatnim zdravstvenim uslugama i procesu prilagođavanja pola koji je vođen etičnim, poštujućim i humanim pristupom, i dalje doživljavamo nepoštujući tretman u mnogim institucijama, naročito zdravstvenim u kojima se otkrivaju naši lični podaci, sprovode intervencije bez našeg pristanka, donose odluke bez uvažavanja naših želja i zarađuje na račun naših tijela i identiteta koja su i dalje u službi svih onih koji_e su na pozicijama moći. I dalje, zbog svog rodnog izražavanja, mi bivamo pretučeni_e, silovani_e, izbačeni_e iz kuće, škole, posla. I dalje doživljavamo uvrede, dobacivanja, šamare, koja često ne prijavljujemo iz straha da ćemo biti suočeni_e sa još gorim tretmanom ili ismijani_e. Mnogi_e od nas koji_e su bili_e primorani_e da napuste svoje domove i na putu ka nekom boljem mjestu prođu kroz Balkan, bivaju brutalno pretučeni_e na granicama, pokradene_i i izbačeni_e van zemlje. U društvu koje nije lišeno rasizma, Romi_kinje među nama i ostale trans osobe tamne boje kože, nalaze se na krajnjoj margini, lišene_i svake mogućnosti za ostvarenje dostojanstvenog života.
 
Danas, žalimo članove_ice naše trans porodice, sjećamo ih se i u njihovu čast šaljemo snažnu poruku otpora, nas koji_e jesmo živi_e i koji_e se borimo protiv sistema koji stalno osporava naše postojanje i naša ljudska prava. Danas se sjećamo da smo snažni_e, prkosni_e, ponosni_e, da je naš identitet mjesto otpora isto koliko i bola! Podižemo naš glas i poručujemo – nećemo prestati da postojimo, onakve_i kakve_i jesmo, autentični_e, buntovni_e u svojoj različitosti! Nećemo spustiti glavu pred pritiscima društva da se vratimo u strah i skrivanje, nećemo prestati da zahtijevamo svoja prava. Ponosni_e smo na sebe i svoju zajednicu, ponosni_e smo na sve one koji_e su živote dali_e da žive iskreno i koji_e su nam inspiracija u ovoj borbi za društvo koje slavi različitosti, umjesto što ih kažnjava.

Uključite djecu izbjeglice bez pratnje u škole!

Posted on by sdadmin

GOOD inicijativa i inicijativa Dobrodošli uputile su zahtjev za uključenjem djece tražitelja azila i djece izbjeglica bez pratnje u odgojno-obrazovni sustav u što kraćem roku. Zahtjev je upućen povodom Međunarodnog dana djeteta i Tjedna globalnog obrazovanja, u sklopu Preporuka za uključivanje djece tražitelja azila i djece izbjeglica u odgojno obrazovni sustav.

U Republici Hrvatskoj se nalaze djeca tražitelji azila i djeca izbjeglice koji nisu uključeni u obrazovni sustav, iako prema zakonskoj obavezi djecu treba uključiti u škole najkasnije 30 dana od podnošenja zahtjeva za zaštitom. Saznanje o tom problemu u relevantnim institucijama postoji već nekoliko godina no pomaci u rješavanju su nedostatni. Djeca bez pratnje roditelja ili zakonskog skrbnika borave u domovima za odgoj djece i mladeži u gradovima u kojima postoji pristup školama drugoj djeci te ne postoji nikakvo opravdanje da se odgađa ili odbija uključivanje ove djece u škole.

Stoga, GOOD inicijativa s Inicijativom Dobrodošli poziva na što brže uključivanje sve djece u škole, jer uključivanje utječe na njihovu socijalizaciju, učenje hrvatskoga jezika te pomaže u nadilaženju traume i teškoća izbjegličkog iskustva. Treba imati na umu i kako djeca pomažu svojim roditeljima u savladavanju hrvatskoga jezika te često imaju važnu ulogu u integraciji roditelja u novo društvo.

 Uz to, sve škole trebaju, uz podršku jedinica lokalne i područne samouprave i Ministarstva obrazovanja i znanosti, provoditi redovitu pripremnu i dopunsku nastavu, odnosno, dodijeliti odgovarajući broj sati za učenje jezika i drugih nastavnih predmeta s obzirom na individualne potrebe djeteta. Naravno, svi udžbenici bi za djecu trebali biti besplatni i dostupni tijekom cijele školske godine, ovisno o tome kada se djeca uključe. Predlaže se i izrada i primjena posebnog udžbenika za pripremnu nastavu hrvatskog jezika prilagođenog potrebama djece učenika hrvatskog kao stranog jezika.

Također, inicijative Dobrodošli i GOOD pozivaju škole, lokalne vlasti te ministarstva da učine više kako bi se djeci tražiteljima azila i izbjeglicama omogućio besplatan produženi boravak u školama, kao i prijevoz ako se radi o školama koje su udaljene od njihova mjesta stanovanja. Potrebno je razviti i sustav praćenja i procjene djece koja se uključuju u nastavni proces. Nužno je da taj sustav bude dovoljno  fleksibilan te uvažava porijeklo, životna iskustva, prethodno obrazovanje, znanja, vještine te druge karakteristike djeteta koje se procjenjuje kako bi ga što bolje uključili u nastavu. Podrška roditelja djetetu koje se obrazuje je ključna, stoga inicijative predlažu i da se učini više kako bi se uključilo i upoznalo roditelje s obrazovnim sustavom. Uz roditeljsku, ključna je i podrška školskog kolektiva odnosno nastavnika i stručnih suradnika, a kako bi to mogli uspješno raditi nužno je da imaju stručnu, materijalnu i logističku podršku u svom radu, kako škole tako i Ministarstva znanosti i obrazovanja te Agencije za odgoj i obrazovanje.

GOOD inicijativa nastavlja pratiti problematiku vezanu uz dostupnost obrazovanja i prava djece te upozoravati i apelirati na institucije da svoje prakse usklade s pravima djece te omoguće ostvarivanje ljudskih prava djece kako bismo se pružila prilika za integraciju u društvo u kojem žive.

Sve preporuke dostupne su ovdje. 

Politika privatnosti

Copyright 2024. Libela.org