‘Ne zaustavljajte proces usvajanja Nacionalne strategije za razvoj civilnog društva 2017. – 2021.

Organizacije civilnog društva u otvorenom su pismu ministru rada poručile da je vrijeme da se njegovo ministarstvo končano očituje o Prijedlogu Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva od 2017. do 2021. godine i tako prestane zaustavljati donošenje ovog temeljnog strateškog dokumenta za budućnost civilnog društva u Hrvatskoj.

Uoči 10. sjednice Savjeta za razvoj civilnoga društva koja će se održati u utorak, 6. studenog, organizacije su podsjetile da je Strategijom, bez koje civilno društvo djeluje već skoro 2 godine, Vlada RH trebala jačati djelovanje organizacija civilnog društva (OCD-a) na financijskoj, institucionalnoj i pravnoj razini.

Prenosimo priopćenje:

Organizacije civilnog društva u otvorenom su pismu ministru rada Marku Paviću poručile da je vrijeme da se njegovo ministarstvo končano očituje o Prijedlogu Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva od 2017. do 2021. godine i tako prestane zaustavljati donošenje ovog temeljnog strateškog dokumenta za budućnost civilnog društva u Hrvatskoj.

Uoči 10. sjednice Savjeta za razvoj civilnoga društva koja će se održati u utorak, 6. studenog, organizacije su podsjetile da je Strategijom, bez koje civilno društvo djeluje već skoro dvije godine, Vlada RH trebala jačati djelovanje organizacija civilnog društva (OCD-a) na financijskoj, institucionalnoj i pravnoj razini. Štoviše, Strategija je bitna za proces planiranja i programiranja natječaja Europskog socijalnog fonda u vrijednosti od 100 milijuna eura.

Participativni proces izrade i donošenja Nacionalne strategije zastao je nakon zaključenja javnog savjetovanja o Nacrtu Nacionalne strategije u rujnu 2017. godine. Do tog je zastoja došlo zato što se, prema navodima Ureda za udruge RH, Ministarstvo rada do danas nije očitovalo o konačnom prijedlogu Nacionalne strategije, a time je onemogućeno slanje Strategije u daljnju proceduru.

Zbog nepostojanja Nacionalne strategije, istaknuto je u otvorenom pismu, proces stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva i dalje stagnira, a dodjela financijskih sredstava organizacijama civilnog društva postaje sve problematičnija jer od početka 2017. godine ne postoji dokument koji bi odredio strateške ciljeve Hrvatske kad je djelovanje OCD-a u pitanju. Stoga su organizacije civilnoga društva pismom i naglasile nužnost sprječavanja daljnjeg urušavanja civilnog društva te upozorile da je krajnje vrijeme da Ministarstvo rada prestane zaustavljati proces donošenja Nacionalne strategije tako da Uredu za udruge Vlade RH konačno pošalje svoje očitovanje na prijedlog Strategije i odgovarajući obrazac o procjeni fiskalnog učinka o provedbenim aktivnostima.

Uz to, organizacije su napomenule da su sva ostala nadležna tijela Uredu poslala svoja očitovanja i pripadajuće PFU obrasce u razumnom roku te da stoga šutnja Ministarstva rada ima izravne posljedice za sve aktere uključene u proces donošenja Nacionalne strategije.

Pismo potpisuju:

GONG

Centar za mirovne studije

Centar za ženske studije

SOLIDARNA – Zaklada za ljudska prava i solidarnost

Mreža mladih Hrvatske

Dugine obitelji

WWF Adria

Info zona

Brodsko ekološko društvo-BED

Institut za kulturu i etiku

Udruga za nezavisnu medijsku kulturu

Udruga HOMO

Rehabilitacijski centar za stres i traumu

Udruga Žmergo

Udruga Biom

Eko-Zadar

Projekt Građanskih Prava Sisak

Forum za slobodu odgoja

Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR)

DEŠA – Dubrovnik

‘Stvaramo zajednicu u kojoj djevojčice svoje uzore vide u mladim ženama’

IT Girls je zanimljiva inicijativa iz Bosne i Hercegovine, koja u svom fokusu ima programiranje i djevojke. Naime, ne bave se segregacijama i tko je čije dijete, nude edukacije, osnažuju djevojke i dokaz su da se može kada se hoće i – nađe se prava podrška. Razgovarale smo s Aleksandrom Kuljanin, jednom od inicijatorica ovog programa. Pokrenule su i crowdfunding kampanju, što je, osim očite pomoći u vidu financijskih sredstava, povećalo i vidljivost samog programa.

Prikupile ste već poprilično sredstava od zadanog cilja, a kampanja je tako reći tek počele. Kada je pokrenuta kampanja i kako ste došle do tako velike podrške, uplaćuju li više domaći ljudi ili stranci? 

Kampanja je pokrenuta u utorak, 30. oktobra i za četiri dana smo uspjele prikupiti skoro 90% sredstava potrebnih za održavanje 6 Arduino radionica u 6 škola, čime planiramo obuhvatiti 120 djevojčica. Podršku smo uglavnom dobili od naših radnih kolegica i kolega, te ljudi iz Bosne i Hercegovine, ali smo imale i dosta uplata iz inostranstva, te dijaspore. Također, kampanju podržavaju i IT kompanije iz BiH, neke uplatom, neke dijeljenjem informacija.

Koliko je teško angažirati zajednicu da prepozna potrebu za dodatnim edukacijama za mlade žene?

U skoro tri godine rada, otkako IT Girls, djeluje mi smo zaista dobile jako puno podrške od zajednice – kako od aktivistkinja i aktivista, tako i od kompanija. Najvažnije nam je da roditelji prepoznaju potrebu dodatne edukacije za djevojčice, ali isto tako da mlade žene, studentice i one koje su tek završile studij, prepoznaju IT Girls kao motivaciju da traže dodatne prilike. Mi smo kroz treninge  za djevojčice osnažile i studentice koje su bile angažovane kao trenerice, i na taj način stvarale zajednicu u kojoj djevojčice svoje uzore vide u mladim ženama. Vodi nas moto “ne možeš biti ono što ne vidiš”, i zaista je tako. Ponosne smo što i mediji, ali kompanije u IKT sektoru prepoznaju važnost inicijative kao što je IT Girls.

Kako je pokrenut IT Girls? Na koji način se financirte, jeste li same krenule kao grassroot pokret ili ste pod patronažom neke druge organizacije?

IT Girls je inicijativa koja je nastala kao ideja mladih zaposlenica i zaposlenika Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini za interni izazov, UNder30 Challenge, koji je pokrenut sa ciljem da mladima koji rade u UN-u omogući da prepoznaju probleme u zajednici i predlože rješenje. Mi smo bili/e inspirisani/e IKT-om kao najbrže rastućim sektorom, a u kojem je u BiH, kao i u Evropi, vrlo malo žena. Ideja je pobijedila na takmičenju, UN nas je podržao sa 5,000$ da održimo jednu radionicu iz osnova web programiranja i napravimo web stranicu www.itgirls.ba, kao i da uradimo malo istraživanje o stavovima mladih prema programiranju. Kada se pokazalo da i dječaci i djevojčice podjednako imaju interes za IT i tehnologiju, ali da se djevojčice rjeđe odlučuju da se time bave, shvatili/e smo da postoji potreba za dodatnom edukacijom djevojčica. Učesnice našeg prvog treninga iz osnova HTML-a i CSS-a za web stranice su na naše pitanje “da li da u radionice uključimo i dječake”, odlučno rekle “ne, oni će sve preuzeti”. Nama je to bila dodatna motivacija da radimo treninge i nastavimo sa osnaživanjem djevojčica, ali i mladih žena kroz isticanje IT Super Girls, uspješnih žena u IKT sektoru. Dobile smo dalju podršku od Ujedinjenih nacija (UNDP, UN Women i UNICEF u BiH), te je jedan dio sredstava obezbijedila i Švedska razvojna agencija, Sida. Većina nas, uključujući i trenerice, volontira u inicijativi. Do sada smo, osim osnova programiranja, radile treninge o razvoju mobilnih aplikacija i korištenja Arduina. Međutim, kako bismo nastavile raditi treninge, konkretno za korištenje Arduina, potrebna su nam dodatna sredstva za nabavku elektroničkih setova (Arduino) i organizaciju radionica.

Aktivno radite sa mladim djevojkama. Kako dolazite do njih, surađuju li škole s vama, imate li nekakve statistike o tome tko su djevojke koje su vaše korisnice u smislu etničke pripadnosti?

Na različite načine – kroz škole, lokalne nevladine organizacije, putem društvenih mreža (djevojčice se same prijavljuju na treninge). Do sada smo radile sa djevojčicama iz Sarajeva, Zenice, Drvara, Srebrenice, Mostara, Bijeljine, Doboja, Prijedora, Banja Luke, Visokog, Busovače, Bugojna, Tuzle, Tešnja, Živinica… Ne vodimo evidenciju o etničkoj pripadnosti, pružamo mogućnosti za sve. Naše radionice su prilika za djevojčice da se upoznaju i druže, razmjenjuju ideje i kreiraju svoje projekte.

Jeste li se u radu susrele sa nekim preprekama?

Do sada nismo. Za planirane Arduino radionice kontaktirale smo ministarstva obrazovanja da nominiraju škole u kojima bismo radili, i pojedina ministarstva su to i učinila (u BiH imamo 14 ministarstava obrazovanja – kantonalnih i entitetskih). Nas najviše rastužuje kada djevojčice kažu da im informatika u školama nije zanimljiva jer smatramo da je informatička pismenost nešto što oblikuje sadašnjost i što će u budućnosti biti važno za bilo koji posao, ne mora to biti u IKT sektoru. Danas se djeca “rađaju” sa tehnologijom i smatramo bi škole trebale da koriste interaktivne metode kako djeca pravilno koristila tehnologiju i učila kako na dobar način iskoristiti sve ono što nam tržište plasira.

Imate odlično razrađenu stranicu s jasnim informacijama o tome na koji način se netko može uključiti a da nije direktno involvirana u vaš program. Kako ste došle na ideju? I opet – znate li tko su korisnice, iz kojih zemalja?

Našu stranicu uglavnom posjećuju djevojke iz BiH, koriste resurse, pišu nam. Ideja o stranici se rodila iz potrebe da imamo jedno mjesto za resurse o IKT-u, koje će biti zanimljivo, zabavno i motivirajuće za dalje istraživanje. Trudimo se objavljivati zanimljive članke i intervjue, te različite logičke izazove i resurse za učenje programiranja.

Surađujete li s drugim udrugama u regiji? 

Otvorene smo za svaki vid saradnje i u kontaktu smo sa mnogim inicijativama i udruženjima, iz regije, ali i drugih zemalja Evrope.

Saradnju smo ostvarile sa International Center for New Media iz Austrije sredinom ove godine kada smo učestvovali na European Youth Awards, evropsko takmičenje mladih koje želi da motivira mlade ljude, društvene poduzetnike i startupe da predlože digitalna rješenja koji mogu ili imaju uticaj na naše društvo. #Tehnomašta takmičenje koje smo organizovali u aprilu je bilo povod da se naše IT Girls sa svojim digitalnim proizvodima prijave i na European Youth Awards.

Zreli za umjetnost

K-ZONA i VESTIGIUM pozivaju Vas na kavicu, upoznavanje sa voditeljima i predstavljanje projekta Zreli za umjetnost! 

U sklopu projekta sudionicima:
– bit će omogućen posjet kulturno-umjetničkim događanjima po želji (kazališnim predstavama, koncertima i slično), 
– održat će se 20 glazbenih radionica i 24 filmske radionice (scenarij, snimanje, montaža) kao i 
– 8 tribina o kulturno-umjetničkom sadržaju,
– izradit će se mozaik mural u javnom prostoru, a 
– finalni rezultati bit će predstavljeni na jesen 2019. kroz 4 kratka filma, izložbu i knjigu koji dokumentiraju projektne aktivnosti i život na Trešnjevci nekad i sad. 

Sve aktivnosti su besplatne i namijenjene osobama starijim od 55 godina. 

Prve aktivnosti su radionica pjevanja i glasa koja počinje 12.11. i održavat će se ponedjeljkom i srijedom od 10:00-11.30, dok filmska radionica počinje 13.11. i održavat će se utorkom i četvrtkom od 10:00-11:30. 

Radionice održavaju se u Društveno-kulturnom centru Šesnaestica (Ozaljska 16, 2. kat). 

Projekt “Trešnjevački seniori: zreli za umjetnost” sufinancira Europska unija u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali iz Europskog socijalnog fonda.

IT Girls dolaze u vaše škole!

IT Girls tim je inicijativa nastala iz želje da djevojčice, djevojke i žene postanu vidljivije u IKT svijetu. “Dosadili su nam stereotipi, predrasude i rečenica ‘Ostavi to, to je za dječake’, jer smo se susrele sa brojnim preprekama koje se postavljaju pred djevojčice – od stereotipa kako trebaju izgledati do odabira zanimanja”, poručuju iz inicijative.

Nedavno su udružile snage Bit Alijansom i pokrenule crowdfunding kampanju koja om bi se omogućilo da u BIH škole dovedu Arduino platformu koja omogućava djevojkama programiranje na zanimljiv i praktičan način. Sudjelovanjem u kampanji pomažete u dosezanju cilja koji bi IT Girls omogućio održavanje najmanje šest Arduino radionica u šest različitih osnovnih škola kako bi 120 djevojčica prošlo obuku za rad s Arduinom. Arduino setovi zatim ostaju u školama, a djevojčice koje su završile radionicu dobivaju zadatak da prenose stečeno znanje svojim vršnjacima i vršnjakinjama. Nastavnici i nastavnice dobivaju sredstvo za interaktivnu nastavu, a satovi informatike poprimaju zabavan karakter. 

Istraživanja i rad na terenu su pokazali da dječaci i djevojčice imaju jednak pristup tehnologiji – koriste računalo, mobitele i sl. Međutim, evidentno je da se djevojčice rjeđe odlučuju da studiraju IT fakultete i da se bave tim zanimanjem. Također, globalna praksa je pokazala da kada se organiziraju mješoviti tečajevi programiranja (za dječake i djevojčice), djevojčice se rjeđe prijavljuju jer smatraju da je to za dječake. 

Činjenica da naše društvo postaje sve više digitalizirano, otvara nova zanimanja i mogućnosti u kojima su žene još uvijek podzastupljene. Prema posljednjim istraživanjima, u Europi ima četiri puta više muškaraca nego žena s diplomom u IT zanimanjima. Udio muškaraca koji rade u digitalnoj industriji je 3,1 puta veći od udjela žena.

Stoga IT Girls smatraju da informatika mora postati interaktivnija i pristupačnija djevojčicama. “Ako im damo platforme i naučimo ih kako da ih koriste, one će prvo praviti svoje projekte, a onda učiti druge djevojčice i dječake kako da programiraju, a pritom se sjajno zabaviti i družiti”, poručuju iz inicijative. 

Cijena jedne Arduino radionice je 2,500 $. To uključuje nabavku 60 setova, honorar za trenerice i logističke troškove. Dio sredstava je osiguran, a kako bi projekt u potpunosti zaživio treba osigurati još 9,125$.

U kampanji je do sad skupljeno 89% sredstava, a više o kampanji i kako se uključiti pročitajte ovdje

Promocija: Arhiv radničkih borbi

Portal Radnička prava pozivaju vas na tribinu ‘Arhiv radničkih borbi’ koja će se održati 07. studenog od 14:00 do 16:00 sati u Knjižnici Filozofskog fakulteta u Zagrebu. 

U javnom prostoru devedesete su postale jedno od ključnih referentnih polja različitog spektra rasprava. Dominantna optika devedesetih je u velikoj mjeri definirana državotvornim narativom čiji fokus rijetko kada izlazi van etničkih sukoba. Devedesete tako postaju sakralno mjesto realizacije nacionalne države pri čemu svi drugi društveni procesi zauzimaju tek periferno mjesto. Na taj način ostajemo zakinuti za veliki dio povijesti koji bi nam mogao ponuditi cjelovitiju i kompleksniju sliku tog perioda. Povodom objavljivanja “Arhiva radničkih borbi” razgovarat ćemo o temama koje nisu u primarnom fokusu rasprava o devedesetima. Razgovarat ćemo o različitim društvenim procesima koji su obilježili devedesete i naše suvremeno shvaćanje devedesetih te o izazovima i dometima dosadašnjih istraživanja na tu temu. Tribinu će moderirati Jelena Ostojić, sociologinja i članica Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju. 

“Arhiv radničkih borbi” je dugogodišnji BRID-ov projekt koncipiran kao suvremeni istraživački alat koji će pomoći u istraživanju tranzicijskog perioda u Hrvatskoj. U sakupljanju arhivskog materijala sudjelovali su članice i članovi Brid-a; Nikolina Rajković, Katarina Jaklin, Josip Jagić i Igor Livada.

Arhiv objedinjuje novinske članke (Novi list, Feral Tribune, Večernji list, itd…) koji donose informacije o različitim oblicima radničkog organiziranja i otpora tijekom tranzicije. Arhivu radničkih borbi moguće je pristupiti ovdje, a radničke akcije i članke o njima objedinjene unutar arhiva moguće je pretraživati prema ključnim kategorijama putem digitalne tražilice. 

Sudionici_ice tribine:
1. dr. sc. Dragan Bagić, izvanredni profesor na odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 
2. Katarina Jaklin, sociologinja i članica istraživačkog tima okupljenog oko projekta “Arhiv radničkih borbi”. 
3. dr. sc. Hrvoje Klasić, izvanredni profesor na odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Arhiv radničkih borbi razvijen je uz podršku Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe.

Meaza Ashenafi je prva predsjednica vrhovnog suda u Etiopiji

Etiopija je u zadnjih mjesec dana napravila značajne korake ka rodnoj jednakosti u zemlji. Naime, 16. listopada premijer Abiy Ahmed na ministarske je pozicije imenovao 10 žena i 10 muškaraca, a prošli je tjedan Sahle-Work Zewde postala prva predsjednica Etiopije. Ovaj tjedan, u četvrtak, Meaza Ashenafi postala je prva predsjednica Vrhovnog suda u povijesti te zemlje. 

Prema Reutersu, premijer Ahmed kazao je da je nominirao Ashenafi jer vjeruje da ona ima sposobnosti potrebne za tu poziciju te posjeduje veliko internacionalno iskustvo. Prije nego li je postala predsjednica Vrhovnog suda, Ashenafi je bila sutkinja višeg suda te je jedna od najpoznatijih pravnica u zemlji i aktivistkinja za ženska prava. 

Također, 1995. godine osnovala je udruženje pravnica Etiopije. Uz to, radila je i kao savjetnica za rodnu ravnopravnost i ženska prava pri komisiji za Afriku Ujedinjenih naroda te se borila protiv dječjih brakova u ruralnim područjima Etiopije. Njeno je zalaganje ekranizirano i u filmu ‘Hrabra djevojka’ koji je dobio posebno priznanje Zagreb film festivala 2014. godine. 

Uzimajući u obzir svo njeno zalaganje i iskustvo očekuje se da će njen rad donijeti progres po pitanju zakona o rodnoj jednakosti te se očekuje da će se učiniti pomaci po pitanju zaštite žena i borbe protiv nasilja nad ženama.