Kampanja “Što Ti možeš učiniti za mir?”

VCZ i ove godine organizira kampanju ‘Što Ti možeš učiniti za mir?’ povodom Međunarodnog dana mira koja će trajati od 11. do 22. rujna 2010., u sklopu koje ćemo organizirati i međunarodni volonterski kamp na kojemu će sudjelovati 10 međunarodnih volontera.

Tijekom kampanje organizirat ćemo tri skupine aktivnosti:
• Postavljanje 1500 plakata koje nose poruke mira na najprometnije lokacije u gradu Zagrebu
• Uklanjanje natpisa mržnje i oslikavanje poruka mira na 15-ak zidova na zgradama, školama i fakultetima
• Organizacija završnog događanja – predstavljenje rezultata kampanje, predavanje o miru i ljudskim pravima, projekcija filmova te koncert na Zrinjevcu na kojem će nastupiti muzičari različitih nacija i kultura.

 Ovim prilikom Vas pozivamo da podržite kampanju i aktivno se uključite u organizaciju aktivnosti

Kako?
Ukoliko na zidovima Vaše zgrade postoje natpisi ili grafiti koji predstavljaju govor mržnje (uvredljive poruke protiv pojedinaca ili određene skupine, manjina i sl.) molimo Vas da nam se javite kako bismo ih zajednički uklonili i uljepšali Vaše životno okruženje.

Oslikavanje pozitivnih poruka koje zajednički osmislimo, (poput ‘Mir počinje osmijehom’ i sl.) radili bi ulični umjetnici/e – volonteri/ke.

Ukoliko ste zainteresirani za sudjelovanje, kontaktirajte nas na ivs@vcz.hr ili na telefone 01 301 3058, 098 373 672

Mirni, srdačni, volonterski i umjetnički pozdravi

Vaš VCZ Tim!

Italija protjerala Nigerijku osuđenu na smrt

Faith Aiworo ima 23 godine. Napustila je Nigeriju prije pet godina bježeći od smrtne presude, jer je ubila poslodavca koji ju je u više navrata napastovao i pokušao silovati.

Izašla je na slobodu, jer je netko platio jamčevinu i tada je pobjegla. Stigla je u Italiju, ali tamo su je opet dočekali teški problemi.

Faith je ponovno doživjela pokušaj silovanja, ovoga puta u Bolonji. Susjedi, čuvši vriske par puta, nazvali su policiju. Napadač je pobjegao, a Faith uhićena, jer nije imala uredne papire.

Odvedena je u pritvor za strance ilegalce i ekspresno vraćena avionom u Lagos (Nigerija). Njezin odvjetnik Alessandro Vitale pokušava je spasiti od smrti, jer je u Nigeriji čekaju da je objese, ali ništa ne zna o njoj.

Vitale upozorava da je Italija počinila strašan propust.

To pojašnjava i Shucry Said, koordinatorica stranice za prava migranata migrare.eu koja kaže da je slučaj u potpunosti suprotan duhu talijanskog ustava, međunarodnih konvencija i članku 19. Deklaracije osnovnih prava ljudi EU-a, u kojoj piše da nitko ne smije biti izbačen iz neke države ako postoji ozbiljna opasnost da će biti ubijen, mučen ili nehumano tretiran.

Mnoge organizacije dižu glas za spas Faith, ali se talijanska vlast na sve oglušuje.

Aktivisti i aktivistice blokirali kamione, 22 uhićenih

Policija je danas oko 12:30 privela nekolicinu aktivista koji su tijelima zaustavili promet na križanju Gundulićeve i Varšavske.

Novi je prosvjed počeo tako što je desetak građana ponovo blokiralo radove na Horvatinčićevu projektu Cvjetni prolaz. Nekoliko minuta prije podneva sjeli su na križanje Gundulićeve i Varšavske ulice te zapriječili prolaz kamionima.

Na mjestu dosadašnjih prosvjeda nalazili su se pripadnici policije i nekoliko ‘marica’ koji su prosvjednike okružili te ih molili da se maknu uz prijetnju privođenja. Kako su građani to odbili učiniti policija je počela s privođenjima. Među uhićenima je Tomislav Tomašević iz Zelene akcije.

– Suprotno nekim navodima medija, prema kojima mjesec dana nećemo raditi ništa, priča ide dalje. Iskopava se rupa koja ne vodi nigdje jer investitor nema sve potrebne dozvole. Postoji šansa da usred pješačke zone ostane samo iskopana rupa. Zgranuti smo što se radovi izvode po hitnom postupku i to tijekom ljeta. Gradonačelnik Bandić nije poslušao zaključke koje je donijela Grad skupština o prekidu radova – rekao je Tomašević prije uhićenja.

S njime se složio i njegov aktivistički kolega Teodor Celakoski iz udruge Pravo na grad.

– Ovo pokazuje kako je vlast u Zagrebu i na državnoj razini spremna kontinuirano vršiti teror nad građanima. Čak i ako rupa bude otkopana pozvat ćemo građane da je zatrpaju – zaključio je Celakoski te dodao kako već imaju plan kako će rupu zatrpati napomenuvši da je to i više nego jasna poruka ‘političkoj eliti’.

Pravo na vodu postalo temeljno ljudsko pravo

Opća skupština Ujedinjenih naroda je u rezoluciji od srijede objavila globalno pravo na vodu i sustav kanalizacije, ali se 40 zemalja suzdržalo rekavši da takvo pravo još nije postojalo u međunarodnom pravu.

Oko 884 milijuna ljudi nema pristup zdravoj pitkoj vodi, više od 2,6 milijardi nema osnovni kanalizacijski sustav a oko 1,5 milijun djece mlađe od pet godina svake godine umire od bolesti uzrokovanih neodgovarajućim sustavom opskrbe vodom ili kanalizacije, rekli su zagovaratelji rezolucije.

Neobvezujuća odredba, koju je skupštini predložila Bolivija, kaže da je pravo na sigurnu i čistu pitku vodu i kanalizaciju “ljudsko pravo koje je temeljno za potpuni život i sva ljudska prava” i pozvala je države i međunarodne organizacije da “pojačaju napore” na osiguravanju vode i kanalizacije za sve.

Rezolucija je prihvaćena sa 122 glasova za, niti jednim protiv i 40 suzdržanih. Suzdržane su uglavnom bile razvijene zemlje, no članice EU-a Njemačka i Španjolska su glasovale za rezoluciju.

Suzdržane zemlje su tvrdile da neovisni stručnjak, portugalska odvjetnica Catarina de Albuquerque, treba iduće godine UN-ovo Vijeće za ljudska prava izvijestiti o obvezama zemalja glede vode i kanalizacije. One su zagovaratelje rezolucije optužile da nastoje preduhitriti njene zaključke.

Ženski glasovi bivše Jugoslavije

U izdanju talijanske biblioteke Akkuaria objavljena je zbirka poezije suvremenih hrvatskih i srpskih pjesnikinja Voci di donne della ex Jugoslavia.

U zbirku su uvrštene pjesme Dorte Jagić, Ane Brnardić, Antonije Novaković, Marije Andrijašević, Darije Žilić, Radmile Lazić i Dubravke Đurić. Pjesme je na talijanski prevela Bojana Bratić koja potpisuje i predgovor zbirci.

Poezija pjesnikinja s prostora bivše Jugoslavije uvrštenih u zbirku najvećim je dijelom nastala u razdoblju od 1990. do 2009. Njihovu poeziju odlikuje lirizam unutar okrutne stvarnosti u kojoj pjesnikinje žive. U njoj nestaju granice između literarnog i govorenog, a fragmenti razasute prošlosti prepliću se sa svakodnevnim kaosom. Mlade hrvatske pjesnikinje, koje se nalaze na početku svoje karijere, unose dah svježeg zraka na književnu scenu, dok su beogradske pjesnikinje veteranke, obuzete političkim vremenom kako na feminističkom tako i na književnom polju.

Ivan Đikić u Cenzuri

Slovi za jedno od najuglednijih imena na području molekularne medicine,a društveni angažman shvaća kao svoju dužnost neovisnog intelektualca.

Došao je u sukob sa službenom hrvatskom politikom jer je otvoreno kritizirao odnos prema znanosti.

Do sada je živio i radio u tri zemlje i u svakoj naučio nešto: “U SAD-u koliko je važna sloboda govora, u Švedskoj koliko su važni sami ljudi, a u Njemačkoj da je sustav nešto čemu se može vjerovati”. 

Što je naučio u Hrvatskoj, u Cenzuri, razgovaramo sa Ivanom Đikićem hrvatskim znanstvenikom priznatim u svjetskim razmjerima.

Emisija se realizira u produkciji Udruge za promicanje ljudskih prava i medijskih sloboda “CENZURA PLUS” uz potporu Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, a emitira se u petak u 21:00h (reprizno u subotu), na TV Jadranu i na YouTube Chanel: CenzuraPlusTV. Emisiju Cenzura možete pratiti i na Max TV-u i B Net-u, a idućeg tjedna na internet televiziji Smart TV, www.smarttv.com. te na drugim lokalnim televizijama u Hrvatskoj.