Hala Alyan: Obroci

Nakon poezije Jehan Bseiso, Ghayatha Almadhouna i Dunye Mikhail, na Libeli smo lani predstavile još jednu pjesnikinju (porijeklom iz) arapskog svijeta, Halu Alyan. Tada smo objavile prijevod pjesme Sahar i njene sestre, objavljene u njenoj prvoj zbirci poezije Atrium

Alyan je američko-palestinska pjesnikinja, koja je većinu života provela u gradovima diljem Bliskog istoka i SAD-a. Za prvu zbirku pjesama Atrium osvojila je 2013. godine Arab American Book Award. Prošle je godine objavljena njena treća zbirka Hijra, u kojoj se bavi temama rata i migracija kroz prizmu ženskog iskustva i značaja bivanja ženom.

Donosimo vam prijevod još jedne njene pjesme, Obroci. Pjesma je nastala iz niza razgovora o kulturnom značenju hrane i objedovanja, iz promišljanja o načinu na koji je ono što i kako jedemo povezano s političkim krajolikom naših života – očajem, žudnjom, pohlepom. Za Libelu ju je prevela Ivana Perić.

 

I.

 

U početku smo jeli oceane,

Prozirne kamenice, riblja jaja, kristalne kugle

Zelenoga.

Naši prsti ljepljivi od rasoli,

Traže još.

 

ii.

 

Kasiopeja baca oči preko naše

Sušne gozbe

 

Od pijeska i mlječike. Izlazimo iz zore

Kao đinovi.

 

Uvoljavamo se u život.

 

III.

 

Punimo zdjele

Vjetrom

I kišom.

 

iv.

 

Tisuće praznih ruku.

 

Djeca grčevito grabe sve što raste, cvijeće, mrave, moljca

S hrskavim krilima.

 

Cuclaju prljavi led.

 

v.

 

Tanjur je crno oko, zimske bobice pokopane

U šalici pijeska.

 

Prvo smo pojeli jezik gazele.

 

Njezin nas jezik nadima: pašnjaci i nebo,

Grmovi gljiva

 

Cvjetaju u poljima pepela.

 

vi.

 

Muškarci kradu kunjke s tržnice.

 

Sjedimo oko stola

Jedemo slana tijela čitava.

 

Divljačka žudnja –

Naša se usta pune kičmama stvari

 

Dovoljno sporo da se uhvate.

Feminizam i kapitalizam – gdje smo danas?

U sklopu 11. Subversive Festivala u srijedu, 16. svibnja u 21 sat u prostoru Kina Europa održat će se predavanje Nine Power pod nazivom “Feminizam i kapitalizam – gdje smo danas?”.

‘Ovo će se predavanje baviti često prijepornim i kompleksnim odnosom feminizma (i nekih njegovih ideoloških manifestacija i praksi) te suvremenog globalnog kapitalizma. Pogledom na trenutne struje kritičke feminističke misli – tzv. ‘intersekcionalni feminizam’, feminizam socijalne reprodukcije, marksistički/socijalistički feminizam i radikalni feminizam, pokušat ću pružiti pregled trenutnog političkog i intelektualnog stanja feminizma u 2018. godini. Neću zanemariti tenzije i poteškoće, a u konačnici ću sugerirati da je dobar dio onoga što se danas naziva ‘feminizmom’ malo više od pokrića za visoko ideološke oblike individualizma. Uz to, tvrdim da nam nasušno treba feminizam prilagođen realitetima današnje eksploatacije i opresije, te da će to biti feminizam koji shvaća nacionalne razlike historijskih pozicija žena (u socijalističkim, autoritarnim i kapitalističkim zemljama), te feminizam koji integrira ovo razumijevanje s općom antikapitalističkom sintezom kritike i prakse’, objašnjava Power.

Predavanje će moderirati Ankica Čakardić.

Okrugli stol ‘Prava djece u duginim obiteljima’

Dugine obitelji pozivaju vas na okrugli stol o pravima djece u duginim obiteljima koji će se održati 17. svibnja od 10:30 do 13:00 u Hrvatskom saboru u dvorani Ivana Mažuranića. Okrugli stol održava se povodom Međunarodnog dana borbe protiv homofobije, bifobije i transfobije u organizaciji udruge Dugine obitelji, u partnerstvu s Veleposlanstvima Albanije, Australije, Čilea, Finske, Francuske, Irske, Kanade, Kraljevine Nizozemske, Njemačke, Sjedinjenih Američkih država, Slovenije, Španjolske, Švedske, Ujedinjenog Kraljevstva, a uz podršku Saborskog odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.

Sudionici/e okruglog stola su:

  • dr.sc. Marina Štambuk, psihologinja, koautorica knjige i istraživanja “Ja nisam gej mama, ja sam mama”
  • prof. dr. sc. Željka Kamenov, redovna profesorica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, katedra za psihologiju
  • Mr.sc. Maja Gabelica Šupljika, zamjenica pravobraniteljice za djecu
  • Ivo Šegota, koordinator udruge Dugine obitelji
  • Daniel Martinović, koordinator udruge Dugine obitelji

Tematiziranje duginih obitelji (LGBTIQ+ roditelja te njihove djece) često se usmjerava na različite rasprave o pravima LGBTIQ+ osoba, kvalitetnom roditeljstvu, različitim obiteljskim modelima, pitanjima vrijednosti i tradicije. Istovremeno, nehotično iz diskusije ispuštamo poziciju i prava djeteta: pravo na najbolju moguću obitelj, na zaštitu, ljubav i brigu. Okrugli stol “Prava djece u duginim obiteljima” je facilitirana rasprava različitih stručnjaka_inja koja se fokusira upravo na temu pozicije i prava djeteta u duginim obiteljima.

*Molimo Vas da svoj dolazak potvrdite do utorka 15. svibnja 2018. na

e-mail: info@dugineobitelji.com zbog reguliranog ulaska u Hrvatski sabor.

Fotografski projekt koji promovira balet među nebijelim djevojčicama

Prije nekoliko godina, fotografkinja Takiyah Wallace tražila je plesni studio u Dallasu za svoju trogodišnju kćer koja je izrazila zanimanje za balet. Tada je primijetila nešto neobično.

“Jedna od prvih stvari koju sam primijetila prilikom posjeta lokalnim plesnim studijima bilo je to da ondje nema lica poput njezinog”, kaže ona.

Nakon što je odabrao studio daleko od kuće, Wallace je započela fotografski projekt kako bi pronašla i dokumentirala nebijele balerine. 2014. godine taj se projekt razvio u neprofitnu organizaciju Brown Girls Do Ballet. Vijest se proširila brzinom svjetlosti te su o projektu izvijestili Huffington Post, BET i časopis Allure.

Kao autsajderica u svijetu baleta i drugih plesova, Wallace je ostala zapanjena brojem roditelja koji su iskusili slične nedoumice.

“Za mene je to bila osobna želja, potražiti nebijele plesačice, upravo zbog svega što sam vidjela u potrazi za školom plesa za svoju kćer”, izjavila je Wallace. “Nisam očekivala da postoje i drugi ljudi koji su u sličnoj potrazi”.

Nakon objavljivanja poziva za plesačice u Dallasu, Houstonu i Austinu, Wallace je putem Facebooka zatrpana odgovorima ljudi iz cijele zemlje.

“Nisam razumjela što znači izraz ‘viralno'”, rekla je, “no vrlo sam brzo sam naučila da to podrazumijeva da se nećete naspavati”.

Već idućeg vikenda, Wallace je fotografirala prvu grupu plesačica.

“Na prvim snimanjima, majke su mi kroz suze govorile koliko im je to važno”, prisjeća se.

Wallace je za svoj projekt nastavila fotografirati plesačice u Austinu i Houstonu. U početku je njezina misija bila jednostavno objaviti fotografije nebijelih balerina za inspiraciju mladim plesačicama. No s vremenom je odlučila pružiti podršku i pronaći resurse za balerine.

Brown Girls Do Ballet nudi djevojkama plesne stipendije za obuku i pristup mentorstvu kroz program ambasadora. Organizacija također pruža male potpore plesnim studijima koji služe “socioekonomski neprivilegiranim populacijama”.

Možda je najvažnija osoba koju je projekt Brown Girls Do Balet inspirirao, Wallaceina je kći, sada devetogodišnjakinja. Još uvijek pleše i i podržava majku u njezinu pothvatu.

“Ona odobrava svaku sitnicu, do logotipa i proizvoda koje prodajemo na božićnom sajmu. Ona je moj marketinški tim”, kaže Wallace. “Ozbiljno je angažirana u organizaciji”.

Organizacija Brown Girls Do Balet objavila je prošle godine kratki dokumentarni film “We Assemblé”, s ciljem da “nadahne gledatelje_ice, istovremeno u fokus stavljajući teme poput problema s percepcijom tijela, diskriminacije i jačanja samopouzdanja kroz ples”.

U filmu se pojavljuju nebijele profesionalne plesačice i amaterke, kao što su Layla Brent, Sierra Noelle Jones, Olivia Bell i Brooke Terry. Nadaju se da će film dosegnuti širu publiku i pomoći organizaciji u financiranju studentskih stipendija.

Brown Girls Do Balet se prošle godine proširio i na Brown Girls Do Gymnastics. Wallace kaže da do kraja 2018. godine planira razviti program mentorstva izvan baleta i gimnastike.

GONG: Građani/ke između političkih elita i nedemokratskih inicijativa

Priopćenje GONG-a prenosimo u cijelosti.

S obzirom na svoju misiju – unaprjeđenje demokratskih procesa, institucija i demokratske političke kulture te poticanje aktivnog i odgovornog sudjelovanja građana u političkim procesima – GONG izražava neslaganje s ustavotvornim referendumskim inicijativama Istina o Istanbulskoj i Narod odlučuje. Nevoljkost hrvatskih političkih elita da se bave važnim pitanjima obuhvatnog i koherentnog uređenja izbornog i referendumskog zakonodavstva opet nas je dovela u situaciju borbe za očuvanje osnovnih demokratskih i ustavnih vrednota Republike Hrvatske – ravnopravnosti i zaštite svih građana od diskriminacije.

S referendumskom inicijativom Istina o Istanbulskoj ne slažemo se jer smatramo da je ratifikacijom Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji nakon dugo vremena došlo do pozitivnog iskoraka u pogledu zaštite ljudskih prava u Hrvatskoj. Stoga bi njezino otkazivanje predstavljalo civilizacijski korak unazad koji, s obzirom na vrijednosti poštivanja ljudskih prava i zalaganja za ravnopravnost, ne možemo i ne želimo podržati.

S referendumskom inicijativom Narod odlučuje, koja je usmjerena na izmjene izbornog zakonodavstva, ne slažemo se jer se jednim od predloženih referendumskih pitanja namjerava ograničiti prava zastupnicima nacionalnih manjina, što ponovno predstavlja nasrtaj na prava manjinskih skupina u društvu. Takvo ograničavanje prava u suprotnosti je s temeljnim načelom parlamentarizma koje zahtijeva jednak status i prava svih parlamentarnih zastupnika.

S druge strane, ne poričući važnost i relevantnost prijeko potrebnog uređenja i demokratizacije izbornog sustava i političkih stranaka, smatramo da sadržaji referendumskog pitanja kojim se želi smanjiti Ustavom definiran broj saborskih zastupnika, smanjiti broj zastupnika nacionalnih manjina, uvesti tri preferencijska glasa bez pragova važenja, izmijeniti granice izbornih jedinica, smanjiti izborni prag pojedinih lista s 5% na 4% te uvesti dopisno i elektroničko glasanje ne trebaju biti regulirani Ustavom, nego cjelovitim, jedinstvenim izbornim zakonom. Neprimjerenost referendumskog načina izmjene izbornog zakonodavstva vidljiva je i u nepreciznosti i višeznačnosti predloženih rješenja: primjerice, nejasno je na što se odnosi predloženi izborni prag od 4% (izbornu jedinicu ili cijelu zemlju), a elektroničko glasanje nije jednoznačan pojam (razlikuje se elektroničko glasanje na biralištu od vrlo nepouzdanog glasanja putem interneta).

Ova, kao i druga pitanja koherentnog i konzistentnog uređenja izbornog zakonodavstva trebaju se što hitnije naći u širokoj stručnoj i javnoj raspravi kako bismo u Republici Hrvatskoj konačno dobili izborni sustav u formi jedinstvenog izbornog zakona koji omogućava djelotvornu i pravednu ravnotežu između predstavničke i direktne demokracije. Svoje prijedloge, izrađene u suradnji sa stručnjacima, temeljem ozbiljnih komparativnih analiza, GONG je nudio i HDZ-ovim i SDP-ovim Vladama proteklih godina, no unatoč deklarativnim najavama različitih premijera iz obiju stranaka o namjeri hvatanja u koštac s tim temama, naše analize i prijedlozi odbijale su se od čvrstog bedema obrane stranačkih sinekura i unutarstranačkih odnosa moći, za što najveću krivnju snose HDZ i SDP.

GONG se nada da će ova referendumska inicijativa prisiliti hrvatsku političku elitu da se ozbiljno primi posla uređenja izbornog i referendumskog zakonodavstva. Ne pristupe li političari ozbiljnim i sveobuhvatnim izmjenama, opetovano ćemo se suočavati s hirovitim ustavotvornim referendumskim inicijativama građana.

‘Feminizam, religija i teologija’

U organizaciji Sveučilišnog centra za protestantsku teologiju Matija Vlačić Ilirik rimokatolička teologinja Elisabeth Schüssler Fiorenza održat će u srijedu, 16. svibnja, u 18 sati u auli Sveučilišta u Zagrebu (Trg Republike Hrvatske 14), predavanje Feminism, Religion and Theology (Feminizam, religija i teologija)
 
Elisabeth Schüssler Fiorenza redovna je profesorica Harvard Divinity School harvardskog sveučilišta, predavala je na brojnim fakultetima i visokim školama te bila urednica, osnivačica i suradnica časopisa i publikacija posvećenih feminističkoj teologiji. Bila je i prva žena izabrana za predsjednicu utjecajnog Society of Biblical Literature. Njezine knjige prevedene su na tridesetak jezika i pripadaju samom vrhu svjetske feminističke teologije. Najpoznatiju od njih, Njoj na spomen: feministička teološka rekonstrukcija početaka kršćanstva, objavio je Teološki fakultet Matija Vlačić Ilirik 2011. u prijevodu Marine Schumann.
 
U knjigama u kojima se bavi ulogom žena u ranome kršćanstvu, Schüssler Fiorenza na temelju istraživanja često zanemarenih činjenica kršćanske povijesti, tvrdi da žene upravo u tom razdoblju imaju ključnu ulogu za daljnji tijek i razvoj kršćanstva. Bavi se i ulogom žena u Crkvi i njezinim strukturama te ukazuje da ona danas u mnogim kršćanskim sredinama ne odražava onaj  položaj i važnost koju su žene imale na samim počecima kršćanstva. Poznata je njezina rečenica: “Marginalizacija žena u kršćanstvu svoje korijene ima u patrijarhalnim počecima Crkve”. Lidija Matošević, teologinja i urednica hrvatskog izdanja knjige Njoj na spomen, o autorici kaže: “Fiorenza otvara pitanje o oblicima neravnopravnosti žene u samoj kršćanskoj Crkvi te time nedvosmisleno poručuje da Crkva ne može biti uvjerljiva navjestiteljica Isusove poruke o oslobođenju potlačenih i marginaliziranih ukoliko za samim svojim religijskim stolom još uvijek čuva i njeguje različite oblike nejednakopravnosti”. O istoj temi teologinja Anna-Maria Gruenfelder kaže: “Žene koje danas nisu zadovoljne svojim statusom u Crkvi, a ne usude se artikulirati svoje nezadovoljstvo, djelo Elisabeth Schüssler Fiorenze prihvatiti će kao vodič kroz povijest kršćanstva koji ujedno motivira na promišljanje i osmišljavanje novih puteva”.
 
Nakon suorganizacije gostovanja poznate časne sestre Terese Forcades i glasovitog svjetskog teologa Jürgena Moltmanna, Sveučilišni centar nastavlja ovaj niz organizacijom važnog događaja za feminističku teologiju u Hrvatskoj. Predavanje će se održati na engleskom jeziku, ulaz je besplatan.