“Strašne žene” prikupile više od 170.000 kuna

Kampanja za društvenu igru ‘Strašne žene’, prvi proizvod te vrste u Hrvatskoj koji slavi doprinos žena društvu, uspješno je završena s preko 170 tisuća kuna prikupljenih sredstava.

Prenosimo cijelo priopćenje:

Kampanju je uoči 8. marta pokrenula udruga Prostor rodne i medijske kulture K-zona, s ciljem tiska i distribucije prvih 1000 primjeraka. Igra ‘Strašne žene’ tako će uskoro zabavljati i educirati sve one koji žele naučiti više o ženama koje su dale izniman doprinos društvu na području kulture, politike, znanosti, ljudskih prava, umjetnosti i feminizma.

Prvi primjerci igre, osim u Hrvatskoj i zemljama regije, naći će se tako u rukama igrača i igračica iz Češke, Belgije, Švedske pa sve do daleke Australije, Jamajke, SAD-a i drugih zemalja. Međutim, s uspješnim završetkom kampanje priča za ‘Strašne žene’ ne završava. Ona će i dalje će biti dostupna za narudžbu putem Indiegogo platforme za sve zainteresirane.

Dodatno, K-zona će se u narednih šest mjeseci baviti razvojem i nadogradnjom igre, razvojem dodatnih proizvoda koji zagovaraju rodnu ravnopravnost te razvojem mobilne aplikacije. Rad na ovom aspektu omogućen je potporom ACT Grupe “Pokreni nešto svoje”, na čijem su natječaju ‘Strašne žene’ početkom ožujka odabrane uz šest drugih odličnih projekata od ukupno 312 prijavljenih. ‘Strašne žene’ time postaju prvi proizvod budućeg društvenog poduzeća koje će u suradnji s umjetnicama, aktivistkinjama, teoretičarkama i znanstvenicama, kao i inicijativama iz cijelog svijeta, razvijati nove proizvode koje osvještavaju društvo o rodnoj ravnopravnosti istovremeno potičući kulturno-umjetničku produkciju i poduzetništvo žena.

“Zahvaljujem svima koji su novčano ili širenjem informacija o kampanji doprinijeli njenom uspjehu i svojevrsnom oživljavanju ‘Strašnih žena’, čija su postignuća kroz povijest često nepravedno ignorirana. Veseli nas količina podrške i sve redom pozitivne reakcije na društvenu igru ‘Strašne žene’ tijekom intenzivna tri tjedna kampanje koje nam daju vjetar u leđa za daljnji rad na nadogradnji igre i razvoju novih proizvoda, kako bi cijeli svijet, a posebice nove generacije zaigrale na kartu ravnopravnosti”, izjavila je po završetku kampanje izvršna direktorica K-zone i idejna pokretačica projekta Gabrijela Ivanov.

Udruga K-zona koja je osmislila igru u javnosti je najpoznatija po nezavisnom mediju VoxFeminae.net i Vox Feminae festivalu, kroz koje već 12 godina sudjeluje u promicanju ideja i postignuća pojedinki, pojedinaca i inicijativa na poljima rodne ravnopravnosti, društvene pravednosti i nezavisne kulture. Igra je dobila ime po jednoj od najčitanijih rubrika na VoxFeminae.net portalu – Strašne žene – u kojoj se na njihove rođendane objavljuju biografski tekstovi o ženama koje su svojim postignućima dale važan doprinos društvu.

Iako je kampanja službeno završena, radi velikog interesa u narednih nekoliko mjeseci društvena igra”Strašne žene” bit će dostupna putem opcije ‘u potražnji’ Indiegogo platforme, te svi koji nisu stigli osigurati svoj primjerak to i dalje mogu učiniti na istoj adresi: 

Ljudska prava u Hrvatskoj: pregled stanja za 2017. godinu

Kuća ljudskih prava Zagreb objavila je izvještaj: Ljudska prava u Hrvatskoj: pregled stanja za 2017. godinu koji pruža uvid u najvažnija kršenja i sistemske probleme, izazove i prijepore vezane za zaštitu, poštovanje i promicanje ljudskih prava u prošloj godini. 

Prenosimo njihovo priopćenje:

Ljudska prava u Hrvatskoj: pregled stanja za 2017. godinu pruža uvid u najvažnija kršenja i sistemske probleme, izazove i prijepore vezane za zaštitu, poštovanje i promicanje ljudskih prava u prošloj godini. Ovaj godišnji izvještaj Kuće ljudskih prava Zagreb nastao je na temelju cjelogodišnjeg monitoringa i provedenih 60 intervjua s pojedincima/kama iz 46 organizacija civilnog društva te članova/ica akademske zajednice. Iako opsežan, ovaj izvještaj nema pretenziju tvrditi da obuhvaća sva kršenja i probleme ljudskih prava u 2017. godini.

Iako je zaustavljena rapidna regresija standarda ljudskih prava kojoj smo svjedočili za vrijeme iliberalne vladavine Domoljubne koalicije, u 2017. godini nije došlo do značajnijeg napretka koji bi preokrenuo negativan trend društvene relativizacije i političke marginalizacije ljudskih prava.

Dugogodišnja opterećenost gospodarstva brojnim strukturnim problemima i stagnacija socio-ekonomskih prilika otežavaju ostvarivanje socijalnih i ekonomskih prava svih građana. Posebno su pogođeni mladi i ranjive skupine. Takve društvene prilike predstavljaju olakotnu okolnost za jačanje onih društvenih skupina koje pozivaju na povratak tradicionalnim vrijednostima te sustavno iskrivljuju i zloupotrebljavaju jezik i standarde zaštite ljudskih prava kako bi ograničili prava drugih i drugačijih. Politički su odnosi također opterećeni sukobom konzervativnih i liberalnih vrijednosti. Zbog tog sukoba unutar parlamentarne većine de facto je paralizirano formuliranje i provođenje javnih politika usmjerenih na zaštitu i promicanje ljudskih prava.

Navedene društvene, ekonomske i političke tendencije, s naglaskom na nisku razinu političke motivacije za rješavanjem nagomilanih problema, relativiziranje ljudskih prava te nisku razinu građanskih kompetencija predstavljaju dugoročan izazov održivom demokratskom razvoju hrvatskog društva temeljenom na poštovanju, zaštiti i promociji ljudskih prava.

I.        MEĐUNARODNI INSTRUMENTI, ZAKONI, JAVNE POLITIKE I INSTITUCIJE

Hrvatska nije ratificirala Međunarodnu konvenciju za zaštitu svih osoba od prisilnih nestanaka, Europsku socijalnu povelju (revidiranu) i Konvenciju Vijeća Europe o prevenciji i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija). Posebno zabrinjava što se ni u 2017. godini nije započelo s procesom izrade novog Nacionalnog programa zaštite i promicanja ljudskih prava i Nacionalne politike za ravnopravnost spolova. Aktivnosti Hrvatske u Vijeću UN-a za ljudska prava nisu vidljive ni prepoznate u domaćoj javnosti, a izostaje i uključivanje organizacija za ljudska prava u program hrvatskog mandata.

II. PRAVO NA PARTICIPACIJU, BRANITELJI/CE LJUDSKIH PRAVA I CIVILNO DRUŠTVO

Nastavljeno je sužavanje prostora građanske participacije, negativan trend društvene delegitimizacije i demonizacije branitelja ljudskih prava i organizacija civilnog društva te njihovog rada za opće dobro. Zabilježeni su problemi u sustavu financiranja organizacija civilnog društva iz javnih izvora, nisu napravljeni koraci za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj privatne i poduzetničke filantropije, a posebno zabrinjavaju dodatni pritisci političara, visokih dužnosnika i privatnih investitora na branitelje ljudskih prava i slobodu izražavanja.

III. VJERSKA PRAVA I SLOBODE

I dalje je prisutna diskriminacija i getoizacija manjinskih vjerskih zajednica jer nije riješen problem njihove registracije, pitanje vjeronauka u osnovnim školama, odnosno alternativa za djecu koja ga ne pohađaju, kao ni podzastupljenost manjinskih vjerskih zajednica u programskom sadržaju HRT-a.

IV. MEDIJSKE SLOBODE

I u 2017. nastavlja se sužavanje medijskih sloboda. Zabilježeni su slučajevi prijetnji smrću, napada i zastrašivanja novinara/KI, a njihov rad dodatno otežavaju i tužbe za klevetu, uvredu i sramoćenje. Navedeno kao posljedicu ima cenzuru, autocenzuru i ugrožavanje slobode medija. Također, posebno zabrinjava politizirano upravljanje HRT-om i ugrožavanje rada neprofitnih medija.

V. SIGURNOST I LJUDSKA PRAVA

Zbog inertnosti institucija, ni u 2017. godini u Hrvatskoj nije funkcionirao građanski nadzor nad sigurnosno-represivnim aparatom, a ostvarivanje prava na priziv savjesti bilo je otežano. Hrvatska ima deficite u strateškom upravljanju krizama i koordinaciji djelovanja te je shodno tome 2017. godine sustav domovinske sigurnosti gotovo u potpunosti zakazao, posebice u kontekstu požara u neposrednoj blizini Splita. Ljudsku sigurnost ugrožava i preko 400 četvornih metara minski sumnjivog područja u blizini škola, kuća i poljoprivrednih površina.

VI. PRAVOSUĐE I LJUDSKA PRAVA

Kršenje prava na suđenje u razumnom roku, provođenje efektivnih istraga i pristup sustavu besplatne pravne pomoći ostaju temeljni problemi hrvatskog pravosuđa. Izražen je problem kršenja prava na privatnost nedovoljno obrazloženim nalozima za tajni nadzor i snimanje telefonskih razgovora građana. Osobama slabijeg imovinskog stanja otežan je pristup pravu na obranu u kaznenim procesima iz nadležnosti općinskih sudova. Žrtve kaznenih djela suočavaju se s mnogobrojnim teškoćama u pristupu svojim pravima, od ostvarivanja prava na savjetnika do prava na financijsku kompenzaciju. Uvjeti u zatvorima generalno su poboljšani, ali i dalje ostaje problem vrlo loših uvjeta u policijskim pritvorima.

VII. TRANZICIJSKA PRAVDA I SUOČAVANJE S PROŠLOŠĆU

Proces suočavanja s prošlošću u Hrvatskoj i dalje je opterećen relativizacijom zločina koje su tijekom Domovinskog rata počinili pripadnici hrvatskih vojnih i redarstvenih snaga te revizionističkim tendencijama u vezi ustaških zločina počinjenih tijekom Drugog svjetskog rata. Nastavljen je trend smanjenja intenziteta procesuiranja ratnih zločina koji je prisutan od ulaska Hrvatske u EU. Žrtve ratnih zločina suočavaju se s mnogim problemima, prije svega u pristupu pravu na materijalnu odštetu. Problem nestalih osoba još uvijek se ne rješava dovoljno ekspeditivno.

VIII. PRAVO NA ADEKVATAN ŽIVOTNI STANDARD

Ovršna praksa u Hrvatskoj krši pravo dužnika na ljudsko dostojanstvo i onemogućuje im pravo na uživanje vlastite imovine te ugrožava pravo vjerovnika na raspolaganje svojom imovinom. Neuređenost sustava financijskog kreditiranja negativno utječe na pristup građana/ki sudu i pravo na povrat i raspolaganje svojom financijskim imovinom u procesima povrata preplaćenih kamata. Atipični oblici zapošljavanja, kao i mjere aktivne politike za zapošljavanja mladih izvor su brojnih zloupotreba koje poslodavci koriste kako bi ojačali svoju konkurentnost na tržištu.

IX. LJUDSKA PRAVA I OKOLIŠ

Gospodarenje otpadom predstavlja značajan problem te dovodi do ugroze kvalitete života, zdravlja i sigurnosti stanovništva. Pristup kvalitetnoj pitkoj vodi posebno je problematičan na obali i otocima, a nastavljen je i negativan trend utjecaja turizma na okoliš i kvalitetu života lokalnog stanovništva. Percepcija korupcije u javnom sektoru se pogoršava, posebno u pružanju komunalnih usluga. Ni u 2017. godini nisu učinjeni ozbiljni koraci u rješavanju problema procjene utjecaja zahvata na okoliš.

X. OBRAZOVANJE I LJUDSKA PRAVA

U sustavu obrazovanja primjetno je sve veće socijalno raslojavanje, što utječe na daljnje životne šanse osoba. Značajna je regionalna neujednačenost u dostupnosti i kvaliteti ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, a u mnogim ruralnim dijelovima nema dovoljnog broja vrtića. Usvajanje Cjelovite kurikularne reforme i dalje je obilježeno netransparentnošću i političkim sukobima. Prijepor u sustavu obrazovanja također predstavljaju zdravstveni odgoj koji se promatra kao ideološki obojena tema te građanski odgoj i obrazovanje koji se u školama provodi međupredmetno. Takva provedba rezultira niskom razinom političkih i demokratskih kompetencija učenika te nemogućnošću kreiranja kritičkog mišljenja.

XI. ZDRAVSTVO I LJUDSKA PRAVA

I u 2017. godini glavni problemi pacijenata u zdravstvenom sustavu su nedostupnost i neujednačena kvaliteta primarne zdravstvene zaštite – relativno je nizak broj liječnika obiteljske medicine, a zabrinjava i nedostatak određenih zdravstvenih stručnjaka. Kvaliteta komunikacije zdravstvenih djelatnika i pacijenata na vrlo je niskoj razini zbog čega dolazi do nedovoljne informiranosti pacijenata, nemogućnosti suodlučivanja o vlastitom liječenju i njihove pasivne uloge u cijelom procesu. Dodatan problem zabilježen je u manjkavosti sustava u liječenju zloćudnih, rijetkih i autoimunih bolesti te zanemarivanju i otežavanju pristupa sustavu zaštite mentalnog zdravlja.

XII. PRAVA ŽENA

I 2017. godinu obilježilo je jačanje diskursa ultrakonzervativnih grupa čiji su društveni i politički pritisci usmjereni ponajprije protiv ratifikacije Istanbulske konvencije i prava na siguran i legalan pobačaj. Značajan problem u planiranju trudnoće i majčinstva te brige o reproduktivnom zdravlju žena predstavlja nejednaka pokrivenost i dostupnost ginekoloških medicinskih usluga, pogotovo u ruralnim i dislociranim krajevima. U slučajevima nasilja nad ženama cjelokupni proces, od prijave do donošenja sudske odluke teče iznimno sporo. Također, problematično je pitanje skrbništva u slučajevima nasilja u obitelji. Zatvorenice su angažirane na rodno uvjetovanim poslovima što ih ograničava u stjecanju šireg opsega kvalifikacija. I dalje je prisutna izražena nejednakost u visini primanja između muškaraca i žena. Seksualne radnice u Hrvatskoj izložene su kršenju niza ljudskih prava tijekom pravosudnog postupka

XIII. PRAVA DJECE

Neovisnost rada Pravobraniteljice za djecu dovedena je u pitanje novim Zakonom o pravobranitelju koji je čini podložnom volji parlamentarne većine i političkim pritiscima. Problemi u osiguravanju najboljeg interesa djeteta javljaju se u sustavu udomiteljstva i posvajanja te sustavu socijalne i zdravstvene skrbi, a najčešće su uzrokovani dihotomijom selo-grad, odnosno neujednačenošću dostupnosti i kvalitete usluga koje ti sustavi podrazumijevaju. Istaknut je problem nasilja nad djecom i njegova prevencija, posebice elektroničkog nasilja čije je kontroliranje i obuzdavanje problematično, a djeca su mu izložena od sve ranije dobi.

XIV. PRAVA OSOBA S INVALIDITETOM

Glavne prepreke u ostvarivanju prava osoba s invaliditetom su otežana pristupačnost i kvaliteta dostupnih zdravstvenih i socijalnih usluga, nedovoljna informiranost i nepreglednost propisa kojima su regulirana njihova prava, postojanje mnogih fizičkih barijera i neprilagođenost vozila u javnom prijevozu, problemi u pristupu obrazovanju i tržištu rada, nedjelotvornost sustava u sprečavanju institucionalizacije te neprilagođeno okruženje i vrlo niska razina svijesti o potrebi stvaranja inkluzivnog okruženja za sve građane, neovisno o njihovim mogućnostima.

XV. PRAVA LGBTIQ OSOBA

Plasiranje dezinformacija o rodu, spolu i seksualnoj orijentaciji u kontekstu ratifikacije Istanbulske konvencije negativno je utjecalo na ostvarivanje ljudskih prava LGBTIQ osoba. Nastavljeno je s politikom isključivanja LGBTIQ osoba iz zakonodavnih i policy inicijativa. Postojeća procedura promjene spola nije temeljena na principu samoodređenja osobe, već se isključivo temelji na medicinskoj patologizaciji čime se krši tjelesna autonomija i ljudsko dostojanstvo transrodnih osoba.

XVI. PRAVA BESKUĆNIKA

Beskućnici u Hrvatskoj i dalje nisu prepoznati kao ranjiva skupina što uz neriješena statusna pitanja negativno utječe na dostupnost i kvalitetu usluga zdravstvene i socijalne skrbi. U Hrvatskoj i dalje nedostaje prihvatilišta za beskućnike, kao i smještajnih kapaciteta unutar onih postojećih.

XVII. PRAVA IZBJEGLICA

Nezakonita protjerivanja izbjeglica, nasilje na granicama i onemogućavanje osoba u traženju međunarodne zaštite dodatno su se pogoršali u 2017. godini. Takva praksa u skladu je s restriktivnom politikom odobravanja azila koju provodi Hrvatska, a potvrđuje je statistika MUP-a koja govori da je tek svaki 10. zahtjev riješen pozitivno. Velik broj zahtjeva riješen je negativno zbog SOA-inog mišljenja o izbjeglicama kao prijetnjama nacionalnoj sigurnosti. SOA-ino mišljenje nije popraćeno obrazloženjem što onemogućuje tražitelje da u postupku opovrgnu te zaključke. Osobe kojima je nakon dugog čekanja odobrena međunarodna zaštita nailaze na brojne probleme u procesu integracije, velikim dijelom zato što službenici u institucijama nisu upoznati s njihovim pravima i Zakonom o međunarodnoj zaštiti te ga stoga otežano i provode. Integracija izbjeglica tako počiva na organizacijama civilnog društva, umjesto državi koja se na to Zakonom obvezala.

XVIII. PRAVA NACIONALNIH MANJINA

Prava manjina krše se u segmentu prava na prednost u zapošljavanju pod jednakim uvjetima pripadnika nacionalnih manjina i uporabu jezika i pisma nacionalnih manjina. Diskriminacija prema Romima najviše je izražena pri zapošljavanju te pristupu uslugama. Za srpsku nacionalnu manjinu karakteristični su problemi čiji su uzrok posljedice rata – neprocesuirani ratni zločini, diskriminacija tijekom suđenja, nestale osobe, sporost i tajnost procesa ekshumacije posmrtnih ostataka, problem povratka izbjeglica, neulaganje u područja posebne državne skrbi, stambeno zbrinjavanje, neobnovljena kulturna i vjerska baština. U kontinuiranom porastu su slučajevi vrijeđanja i prijetnji upućenih Srbima i srpskim institucijama u Hrvatskoj, javne akcije s obilježjima netrpeljivosti, etničke netrpeljivosti i historijskog revizionizma u izjavama i postupcima javnih osoba te govor mržnje i etnička netrpeljivost u medijima.

Cijeli izvještaj pronađite OVDJE.

Masovni prosvjedi u Poljskoj zbog novih zabrana pobačaja

Deseci tisuća ljudi jučer su prosvjedovali/e diljem Varšave i drugih poljskih gradova zbog posljednjih pokušaja konzervativne vlade da potpuno zabrani pobačaj u Poljskoj, zemlji koja već sada ima jedan od najrestriktivnijih zakona o pobačaju u Europi. 

Pobačaj je bio moguć samo u tri slučaja: kada su zdravlje i/ili život  žene ugroženi, kada je do začeća došlo silovanjem ili incestom, i u slučaju malformacije fetusa. U ponedjeljak je i ovo zadnje zabranjeno čime je Poljska došla na korak do potpune zabrane pobačaja. 

Prosvjednici/e su jučerašnji dan nazvali/e ‘Crni petak’ te su odjeveni/e u crno nosili/e transparente na kojima je pisalo “Slobodan izbor”, “Žene su ljudska bića”, “Neću roditi mrtvo dijete” i sl. U Varšavi su se prosvjednici/e okupili ispred sjedišta Katoličke biskupije koja je jedan od glavnih zagovaratelja zabrane pobačaja, marširali su do zgrade parlamenta i na kraju došli/e do sjedišta vladajuće stranke Pravo i pravda. 

“Ja sam protiv tretiranja žene kao ljudskog bića druge kategorije. Podržavam pravo žene da sama odluči o svom tijelu i životu”, kazala je Malgorzata, psihologinja i jedna od prosvjednica. 

Povjerenik za ljudska prava Vijeća Europe Nils Muižnieks u petak je upozorio da je nova restrikcija protivna dužnostima Poljske po pitanju ljudskih prava. 

“Kao bude usvojen, nacrt zakon će ukloniti mogućnost prekida trudnoće u slučaju teških oštećenja fetusa, uključujući slučajeve u kojima je takvo oštećenje kobno. Takav korak bio bi u suprotnosti s obvezama Poljske prema međunarodnim aktima o ljudskim pravima”, kazao je Muižnieks.  

Uklonite interpretativnu izjavu i usvojite tekst Konvencije kakav je i potpisan!

Zagreb Pride osuđuje Vladu Republike Hrvatske i Hrvatsku demokratsku zajednicu što je u najvažniji dokument koji štiti žene i druge osobe od rodno uvjetovanog nasilja, Konvenciju Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, podlo ugurala interpretativnu izjavu koja za cilj ima onemogućiti njezino provođenje u praksi te simbolički potvrditi transfobne ciljeve klerikalne desnice.

Zagreb Pride se snažno zalaže za borbu protiv nasilja nad gej osobama, lezbijkama, biseksualnim, transrodnim, interspolnim i queer osobama. Ta borba između ostalog uključuje zalaganje za poboljšanje postojeće procedure zakonskog priznanja roda tako da se ona temelji isključivo na principu samoodređenja, zalaganje protiv transfobije i homofobije u sustavu obrazovanja te zalaganje za potpunu jednakost životnih partnerica i partnera s bračnim drugovima i drugaricama. U vezi iskustava nasilja, posebno ranjivu skupinu čine transrodne osobe, a napose trans žene koje su izložene višestrukom nasilju i opresiji i kao žene i kao transrodne osobe.

Dosadašnje kampanje klerikalne desnice protiv Istanbulske konvencije izričito su napadale upravo najranjivije i nasilju najizloženije osobe, a u obrani Konvencije nerijetko se sveprisutnu transfobiju podvlačilo pod tepih u ime trenutnog cilja ratifikacije Konvencije. Ne samo da izrazito osuđujemo širenje transfobne histerije od strane klerikalne desnice, nego odbacujemo i bilo kakvo marginaliziranje pitanja prava transrodnih osoba pod zastavom borbe za prava žena, neovisno o tome što o pravima trans osoba kaže Konvencija. Bilo kakva borba za prava žena koja trans žene ostavlja na margini ne može se smatrati postignućem za sve žene niti pravim savezništvom s LGBTIQ osobama. Zaštititi transrodne osobe od nasilja treba nam svima biti prioritet.

Vlada i HDZ “istanbulskom krpicom” legitimiraju i u pravni sustav uvode potpuno izmišljen, nepostojeći pojam takozvane “rodne ideologije” čime otvaraju mogućnost aktivistima_kinjama klerikalne desnice da svaki pokušaj promicanja promjena u društvenim i kulturnim obrascima ponašanja žena i muškaraca s ciljem iskorjenjivanja predrasuda, običaja, tradicija i nasilja protiv svih  žena (članak 12. Konvencije) nazivaju “rodnom ideologijom”. To znači da će klerikalna desnica učiniti sve da Hrvatska ne zaštiti od nasilja i žene koje ne žive u braku, trans žene ili žene koje su napustile svoje nasilne partnere i partnerice. Već smo i ranije imale_i prilike čuti da za njih obitelj koju čini žena s djecom bez muškog partnera nije “prirodno okruženje” (Željka Markić u emisiji  Veto na Jabuci TV, 12.11.2013.).

Ova interpretativna izjava vodi Hrvatsku u istom smjeru kršenja ljudskih prava žena kakvo se događa u Poljskoj, a čija interpretativna izjava navodi da će se Konvencija provoditi u skladu s Poljskim ustavom. Kakva je trenutna situacija u Poljskoj u kontekstu zaštite žena od rodno uvjetovanog nasilja? Klerikalna desnica traži povlačenje ratifikacije Konvencije, dok poljska vlada Konvenciju uopće ne provodi i upravo uvodi zakone koji krše ženska ljudska prava i de facto se nalazi u izolaciji unutar Europske Unije i Vijeća Europe. Hrvatska je s ovakvom izjavom na istom tom putu i o tome ćemo obavijestiti međunarodnu javnost i Vijeće Europe.

Od zastupnica i zastupnika Hrvatskog sabora tražimo da uklone interpretativnu izjavu u članku 4. Zakona o ratifikaciji i usvoje tekst Konvencije kakav je i potpisan.

 

Uz Istanbulsku konvenciju servirana nam je transfobija i homofobija!

Nakon što je Vlada Republike Hrvatske usvojila Istanbulsku konvenciju, s interpretativnom izjavom, Zagreb Pride poziva da se ona ukloni te da se tekst Konvencije usvoji kakav je i potpisan.

Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti: 

Zagreb Pride osuđuje Vladu Republike Hrvatske i Hrvatsku demokratsku zajednicu što je u najvažniji dokument koji štiti žene i druge osobe od rodno uvjetovanog nasilja, Konvenciju Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, podlo ugurala interpretativnu izjavu koja za cilj ima onemogućiti njezino provođenje u praksi te simbolički potvrditi transfobne ciljeve klerikalne desnice.

Zagreb Pride se snažno zalaže za borbu protiv nasilja nad gej osobama, lezbijkama, biseksualnim, transrodnim, interspolnim i queer osobama. Ta borba između ostalog uključuje zalaganje za poboljšanje postojeće procedure zakonskog priznanja roda tako da se ona temelji isključivo na principu samoodređenja, zalaganje protiv transfobije i homofobije u sustavu obrazovanja te zalaganje za potpunu jednakost životnih partnerica i partnera s bračnim drugovima i drugaricama. U vezi iskustava nasilja, posebno ranjivu skupinu čine transrodne osobe, a napose trans žene koje su izložene višestrukom nasilju i opresiji i kao žene i kao transrodne osobe.

Dosadašnje kampanje klerikalne desnice protiv Istanbulske konvencije izričito su napadale upravo najranjivije i nasilju najizloženije osobe, a u obrani Konvencije nerijetko se sveprisutnu transfobiju podvlačilo pod tepih u ime trenutnog cilja ratifikacije Konvencije. Ne samo da izrazito osuđujemo širenje transfobne histerije od strane klerikalne desnice, nego odbacujemo i bilo kakvo marginaliziranje pitanja prava transrodnih osoba pod zastavom borbe za prava žena, neovisno o tome što o pravima trans osoba kaže Konvencija. Bilo kakva borba za prava žena koja trans žene ostavlja na margini ne može se smatrati postignućem za sve žene niti pravim savezništvom s LGBTIQ osobama. Zaštititi transrodne osobe od nasilja treba nam svima biti prioritet.

Vlada i HDZ “istanbulskom krpicom” legitimiraju i u pravni sustav uvode potpuno izmišljen, nepostojeći pojam takozvane “rodne ideologije” čime otvaraju mogućnost aktivistima/kinjama klerikalne desnice da svaki pokušaj promicanja promjena u društvenim i kulturnim obrascima ponašanja žena i muškaraca s ciljem iskorjenjivanja predrasuda, običaja, tradicija i nasilja protiv svih  žena (članak 12. Konvencije) nazivaju “rodnom ideologijom”. To znači da će klerikalna desnica učiniti sve da Hrvatska ne zaštiti od nasilja i žene koje ne žive u braku, trans žene ili žene koje su napustile svoje nasilne partnere i partnerice. Već smo i ranije imale_i prilike čuti da za njih obitelj koju čini žena s djecom bez muškog partnera nije “prirodno okruženje” (Željka Markić u emisiji  Veto na Jabuci TV, 12.11.2013.).

Ova interpretativna izjava vodi Hrvatsku u istom smjeru kršenja ljudskih prava žena kakvo se događa u Poljskoj, a čija interpretativna izjava navodi da će se Konvencija provoditi u skladu s Poljskim ustavom. Kakva je trenutna situacija u Poljskoj u kontekstu zaštite žena od rodno uvjetovanog nasilja? Klerikalna desnica traži povlačenje ratifikacije Konvencije, dok poljska vlada Konvenciju uopće ne provodi i upravo uvodi zakone koji krše ženska ljudska prava i de facto se nalazi u izolaciji unutar Europske Unije i Vijeća Europe. Hrvatska je s ovakvom izjavom na istom tom putu i o tome ćemo obavijestiti međunarodnu javnost i Vijeće Europe.

Od zastupnica i zastupnika Hrvatskog sabora tražimo da uklone interpretativnu izjavu u članku 4. Zakona o ratifikaciji i usvoje tekst Konvencije kakav je i potpisan.

Ženska recentna domaća animacija

U prostorijama ASIFA, u mjesecu žena, 28. ožujka od 19:00 do 21:00 sat održat će se Večer animacije posvećena je ženskoj animaciji u Hrvatskoj. Nakon projekcije filmova moći ćete i razgovarati s autoricama o procesu nastanka kratkih animiranih filmova. Na događanju ćemo saznati koji su aspekti produkcije animiranog filma najteži, koji najljepši, što im zadaje probleme, a što ih veseli u radu i na kojim projektima trenutno rade.

Gledamo i slušamo:
Aktivacije, Martina Ukić
Dota, Petra Zlonoga
Mutne vode, Ana-Marija Vidaković
A i majmuni umiru, Anja Sušanj
Sanjala si, Ana Kolega
Jače od tebe, Petra Balekić
Petrova šuma, Martina Meštrović
Crvenkapica, još jedna, Ana Horvat

(projekcija traje oko 45 minuta)

Program organizira ASIFA Hrvatske uz podršku Hrvatskog filmskog saveza, kina Tuškanac i Hrvatskog audiovizualnog centra. Ulaz na projekcije je besplatan.