sdadmin

Rode traže ilustratora/icu za knjigu!

Posted on by sdadmin

Za potrebe Erasmus projekta 3P+ Positive Pregnancy, Birth  and Postpartum, udruga Roda poziva na dostavu ponuda za izradu ilustracija za opremu knjige o trudnoći i porodu. Knjiga je namijenjena trudnicama, posebno onima koje su trudne prvi put, a pisat će se na engleskom jeziku te prevesti na hrvatski, slovenski i češki jezik.

Knjiga će se tiskati u jednoj boji ili dvije boje, formata A5, na 200 stranica, a svrha ilustracija će biti da dopune ideje prezentirane u tekstu. Neke primjere stila možete pronaći ovdje.

Predmet poziva: 

  • jedna zahtjevnija ilustracija za naslovnicu u boji i dizajn naslovnice, veličina A5
  • okvirno 20 ilustracija u jednoj ili dvije boje, veličine A5; moguće je odstupanje u broju ilustracija za +/- tri ilustracije
  • izrada okvirno 5 vinjeta za potrebe prijeloma (A5 ili manji format)
  • unos prijevoda na ilustracije koje sadržavaju tekst (prijevod osiguravaju projektni partneri i nisu odgovornost ponuditelja) na hrvatski, češki i slovenski jezik
  • digitalizacija ilustracija u formatu primjerenom za prijelom odnosno tisak

Dodatno, neobavezno:

  • usluga prijeloma knjige na sva 4 jezika (digitalna inačica (e-pub / PDF) i priprema za tisak), ako ponuditelj može isporučiti i ovu uslugu. Ovaj dio ponude neće biti obvezujući ukoliko se naručiteljica odluči za ponuditelja.

Napomene: 

Za izradu koncepta bit će potrebno naći se s timom autorica dva do tri puta tijekom izrade knjige (od travnja do prosinca 2018.). Ugovorom s odabranom autoricom/autorom uredit će se pravo udruge Roda na objavu ilustracija i u druge svrhe povezane s ciljevima projekta, kao što su objave na društvenim mrežama i u medijima, tisak na promo-materijalima i drugo.

Rokovi za dostavu ilustracija: 

  • prvi sastanak s voditeljicom projekta: travanj 2018.
  • prve skice (2-3 reprezentativne) i sastanak s projektnim timom: lipanj 2018.
  • dorade i gotove ilustracije (engleski + prijevodi) isporučene najkasnije do 15. prosinca 2018.

Rok za dostavu ponude: 

  • ponuda se mora dostaviti putem elektroničke pošte na adresu daniela@roda.hr najkasnije do 28. veljače 2018. u 16 sati;
  • ponuda mora sadržavati ukupni iznos troška za naručitelja (uključen PDV ili svi doprinosi, prirezi i porezi) i način isplate (virman, autorski ugovor i sl.) te dinamiku isplate sredstava;
  • ponuda mora sadržavati primjere ranijih radova ili poveznice na reference.

Kriterij za odabir: 

  • ponuda se uklapa u budžet projekta
  • ponuditelj je dokazao iskustvo prilaganjem referenci i mape
  • likovni senzibilitet ponuditelja poklapa se s vizijom autorica knjige

Roda će potvrditi primitak ponude u roku od 48 sata od primitka iste. Za sva pitanja možete se javiti na telefon 098 962 1799 ili na daniela@roda.hr, najkasnije do 23. veljače 2018.

Fembuvljak: Van iz ormara

Posted on by sdadmin

LGBTIQ+ inicijativa FFZG-a AUT u četvrtak, 01. ožujka, u novom prostoru K Zone na Ozaljskoj 16, od 17 do 22 sata organizira feministički veganski buvljak, te poručuju da je pravo vrijeme da tvoja odjeća (a možda i ti?) izađe iz ormara!

“Bliži nam se proljeće, odlazi siva zima, sve oko nas postaje šareno, a blizu nam je IDAHOT i Pride. U redu, možda smo malo ubrzale, ali sve ovo znači da je pravo vrijeme za okupljanje zajednice i saveznica. Želimo da AUT-ov Fembuvljak bude druženje koje uključuje razmjenu dobara, pronalazak dobrog crop topa za šetnju povorkom, čitanje natalnih karata, uživanje u veganskim slasticama, razmjenu kristala, ma sve što možete zamisliti”, poručuju organizatorice. 

Osim buvljaka, AUT poziva sve zainteresirane DIY i crafty ljude, ali i tvorce i tvorkinje veganskih delicija te astrostručnjakinje i sve part-time vještice da nam se pridruže sa svojim znanjima i vještinama prijavom na ovom linku. 

*Napomena: svi proizvodi koje prodajete/razmjenjujete moraju biti isključivo veganski. Jedna od AUTovih vrijednosti je nenasilje, što uključuje i protivljenje specizmu. 

*Predlažemo da koju kunu ubacite u škrabicu za donacije FAKTIV-u kako bi im omogućile/i sredstva za organiziranje Noćnog marša 8. marta. 

Goražde ne tolerira nasilje prema ženama!

Posted on by sdadmin

U srijedu se Goražde, druženjem uz muziku i ples na platou ispred gradske dvorane, priključilo svjetskoj kampanji “One billion rising”, čiji je cilj upozoriti na nasilje nad ženama i djevojčicama kao na jedan od najtežih oblika kršenja ljudskih prava u svijetu.

Nakon zajedničkog plesa uz pjesmu “Break the chain”, koja je svojevrsna himna i poziv na prekid lanca tišine koji prati nasilje nad ženama i djevojčicama širom svijeta, prisutnim su se obratile organizatorice događaja. “Niste same u borbi protiv nasilja, danas smo to pokazali ovdje, a naše udruženje je tu na raspolaganju uvijek kad je pomoć potrebna” poručila je okupljenima Emina Delahmet, suradnica za rad s djecom i mladima iz Udruženja žena “SEKA”.

“Jako je važno da se javno govori o ovom problemu, da edukujemo mlade o stigmi i diskriminaciji koje prate žene žrtve nasilja, našeg zajedničkog problema”, poručila je Delahmet.

Prema njenim riječima, na osnovu istraživanja koje je Udruženje “SEKA” provelo na području Bosansko-podrinjskog kantona, 36% slučajeva nasilja nad ženama bude otkriveno tek prilikom razvoda što pokazuje da su žrtve duže vrijeme trpjele nasilje i izbjegavale ga prijaviti. 

Kampanju ‘Milijarda ustaje’ Udruženje provodi već šest godina, a ove je godine kampanju organiziralo u suradnji je s osnovnim školama “Fahro Baščelija”, i “Husein ef. Đozo”,  te Kulturnim udruženjem mladih Goražde, Mrežom vijeća mladih Bosansko-podrinjskog kantona i Vijećem mladih Goražde. Događaj su podržali Populacijski fond Ujedinjenih nacija u BiH (UNFPA BiH)  i Grad Goražde.

“Nasilje se ne može tolerisati, to pokazujemo i danas, i opet pozivamo izvršnu i zakonodavnu vlast da posvete punu pažnju rješavanju ovog problema.”, istakao je Anel Čolo, mladi aktivist neformalne grupe mladih iz Goražda.

Kampanju je podržao i načelnik općine, Muhamed Ramović: “Vjerujem da će ova mladost, okupljena danas, donijeti brojne promjene nabolje u stvaranju svijeta bez nasilja nad ženama.” 

“Ponosni smo na inicijative koje su provele zajednice u Sanskom Mostu, Bijeljini i Goraždu za ublažavanje stigmatizacije osoba koje su preživjele seksualno nasilje u konfliktu. Današnji događaj u Goraždu, u sklopu globalne kampanje “Jedna milijarda ustaje”, je jedna od tih aktivnosti”, naglasila je dr. Doina Bologa, UNFPA predstavnica za BiH. “Nastavit ćemo sarađivati i dalje s lokalnim akterima u cijeloj BiH u suzbijanju različitih oblika nasilja nad ženama, posebno stigmatiziranim osobama koje su preživjele seksualno nasilje u konfliktu”, dodala je dr. Bologa.

Ove godine, u akciju su se uključili i učenici i učenice koji/e su danima uvježbavali/e koreografiju. “Kad su nam objasnili šta je cilj ove kampanje nisam se uopšte dvoumila oko učešća, a posebno mi se dopalo što je i dosta dječaka, inače stidljivih, bilo spremno dolaziti s nama na probe” rekla je učenica Adela Jusupović.

Kampanja “Jedna milijarda ustaje” pokrenuta je na Valentinovo 2012. kao inicijativa usmjerena na podizanje svijesti o uznemirujućoj statistici prema kojoj će svaka treća žena u svijetu tijekom svog života doživjeti silovanje, razne oblike seksualnog zlostavljanja ili fizičkog nasilja, što čini ukupnu brojku od milijardu žena i djevojčica.

Žene su češće žrtve seksualnog uznemiravanja i uhođenja na internetu

Posted on by sdadmin

Europski institut za ravnopravnost spolova (EIGE) u publikaciji “Nasilje nad ženama i djevojkama na internetu”  bavi se ovim rastućim globalnim problemom.

Istraživanja pokazuju da svaka treća žena doživi neki oblik nasilja tijekom svojeg života, a procjenjuje se da je svaka deseta žena već doživjela jedan oblik nasilja na internetu otkad je navršila 15 godina unatoč činjenici da je pove­zanost putem interneta relativno nova i tek rastuća pojava. Žene su nerazmjerno češće žrtve određenih oblika nasilja na internetu u odnosu na muškarce. Na primjer, istraživanje u kojemu je sudjelovalo više od 9 000 korisnika/ca interneta iz Njemačke u dobi od 10 do 50 godina pokazalo je da su žene značajno češće žrtve seksualnog uznemiravanja i uhođenja na internetu nego muškarci, a učinci tih oblika nasilja traumatičniji su za žrtve.

Stručnjaci upozoravaju da je pogrešno kon­ceptualizirati nasilje nad ženama i djevojkama na internetu kao zasebnu pojavu u odnosu na nasilje u “stvarnom svijetu”, već ih je ispravnije promatrati kao cjelinu. Podaci FRA-ina istraživanja iz 2014. pokazuju da je 77 % žena koje su doživjele uznemiravanje na internetu doživjelo i barem jedan oblik seksualnog i/ili fizičkog nasilja od intimnog partnera, a 7 od 10 žena (70 %) koje su doživjele uhođenje na internetu doživjelo je i barem jedan oblik fizičkog i/ili seksualnog nasilja od intimnog partnera .

Postoje razni oblici nasilja nad ženama i djevojkama na internetu, uključujući ali ne ograničavajući se na uhođenje na internetu, objavljivanje pornografskog sadržaja bez pri­stanka žrtve (tzv. osvetnička pornografija), rodno uvjetovano vrijeđanje i uznemiravanje, ponižavanje žena zbog njihove seksualnosti, prisiljavanje žrtve na gledanje pornografskog materijala, seksualne iznude, prijetnje silovanjem i smrću, objavljivanje privatnih podataka žrtve i trgovanje ljudima omogućeno upotrebom tehnologije .

Uhođenje na internetu

Uhođenjem na internetu smatra se uhođenje putem e-pošte, SMS poruka (ili poruka na internetu) ili na bilo koji način putem interneta. Uhođenje uključuje ponovljene incidente koji pojedinačno možda i jesu bezopasne radnje, ali zajedno potkopavaju osjećaj sigurnosti žrtve te uzrokuju napetost, strah ili uznemirenost.

Takve radnje uključuju:

  • slanje poruka e-pošte, tekstnih (SMS) ili instant poruka koje su uvredljive ili prijeteće,
  • objavljivanje uvredljivih komentara o žrtvi na internetu,
  • dijeljenje privatnih fotografija ili videozapisa žrtve putem interneta ili mobilnog telefona.

Da bi se slučaj smatrao uhođenjem na internetu, takve radnje moraju biti ponovljene i mora ih počiniti ista osoba.

Uznemiravanje na internetu

Uznemiravanje na internetu može imati mnoge oblike, ali za potrebe ove publikacije uključuje sljedeće:

  • neželjene seksualno eksplicitne poruke e-pošte, SMS poruke ili poruke na internetu,
  • neprimjerene ili uvredljive ponude na društvenim mrežama ili sobama za razgovor na internetu,
  • prijetnje tjelesnim i/ili seksualnim nasiljem putem poruka e-pošte, SMS poruka ili poruka na internetu,
  • govor mržnje, tj. komunikacija koja omalovažava, vrijeđa ili kritizira pojedinca ili mu prijeti na temelju njegova identiteta (roda) i drugih osobina (kao što su seksualna orijentacija ili invalidnost).

Objavljivanje pornografskog sadržaja bez pristanka žrtve

Poznatije kao seksualno iskorištavanje na internetu ili osvet­nička pornografija, objavljivanje pornografskog sadržaja bez pristanka žrtve uključuje objavljivanje seksualno eksplicitnih fotografija ili videozapisa bez pristanka pojedinca/ke koji/a se pojavljuje u tom sadržaju.

Počinitelj je često bivši partner koji je došao do slika ili videozapisa tijekom prethodne veze sa žrtvom, a cilj mu je javno osramotiti i poniziti žrtvu radi osvete za okončanje veze. Međutim, počinitelji nisu nužno partneri ili bivši partneri, a motiv im nije uvijek osveta. Slike se također mogu dobiti hakiranjem računala žrtava, njihovih računa na društvenim mrežama ili telefona, a cilj im može biti nanijeti stvarnu štetu u “stvarnom životu” žrtve (kao što je dobivanje otkaza).

U posljednjih nekoliko godina u državama članicama EU-a i SAD-u bilo je više slučajeva žrtava objavljivanja porno­grafskog sadržaja bez pristanka, većinom žena, zbog kojih su mnoge počinile samoubojstvo. Rezultati istraživanja upućuju na to da je do 90 % žrtava osvetničke pornografije ženskog spola i da se broj takvih slučajeva povećava. Povećava se i broj internetskih stranica posvećenih dijeljenju osvetničke pornografije na kojima korisnici i uz slike mogu objaviti i osobne podatke kao što su adresa žrtve, podaci o poslodavcu i poveznice na internetske profile žrtve.

Još je jedan povezani trend s jednako razornim posljedicama po žrtve prenošenje uživo incidenata seksualnog napasto­vanja i silovanja putem društvenih mreža. Dosad su u 2017. zabilježena dva istaknuta slučaja žrtava čije je silovanje prenošeno na internetu uživo putem funkcije “Facebook live”, jedan u Švedskoj, drugi u SAD-u.

Nema revolucije bez solidarnosti!

Posted on by sdadmin

Valentinovo se obilježava 14. veljače te se taj dan diljem svijeta provodi kampanja One Billion Rising. Ovogodišnji moto kampanje glasio je RISE! RESIST! UNITE!, a tema je bila “Solidarnost protiv eksploatacije žena” te se kroz pjesmu i ples ukazalo na problem nasilja prema ženama. Kampanja je pokrenuta 2012. godine, a svake godine provodi se u više od 200 zemalja te u nekoliko hrvatskih gradova, među kojima je već tri godine za redom i Rijeka, a organiziraju je udruge PaRiter i SOS Rijeka.

I ove godine organizatorice su naglasile važnost ratificiranja Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, odnosno Istanbulske konvencije. Okupljeni/e su poručili da će ratifikacija Konvencije donijeti samo dobro svim građankama Hrvatske i da je rok da se to učini već odavno prošao te da neće odustati od podsjećanja na ovu temu te će i dalje zahtijevati od Vlade Republike Hrvatske da učini ono što je odavno obećala učiniti. Kao i žene u Zagrebu, Splitu i ostalim gradovima u Hrvatskoj, i Riječanke su poručile – Ne pristajemo biti sluškinje!

Prije samog plesa, kojeg je predvodila plesna skupina Flame, predstavnice udruga pročitale su neke od izjava koje se moglo čuti odnosno pročitati tijekom prethodne godine, a za koje smatraju da zaslužuju javnu osudu. Podsjetile su da u Hrvatskoj svakih 15 minuta jedna žena doživi nasilje te da svaka treća u žena u Europi tijekom svog života doživi ekonomsko nasilje od strane svog partnera te da je potrebna hitna analiza uzroka porasta nasilja među bliskim osobama i hitne promjene u sustavu prevencije i suzbijanju nasilja prema ženama.

Na kraju, središnja poruka koju su organizatorice poslale je da nema revolucije bez solidarnosti!

Treba nam feminizam za 99%, zato marširamo za Osmi mart

Posted on by sdadmin

Na prošlogodišnji 8. mart mi, žene, smo prestale raditi, zauzele smo ulice i marširale u pedeset zemalja diljem svijeta. U SAD-u smo ostavile prljavo posuđe muškarcima, okupile se te marširale u svim većim i manjim gradovima u zemlji. Zatvorile smo tri školske oblasti kako bi pokazale svijetu da, uz to što uzdržavamo društvo, imamo i snagu da ga zaustavimo.

Ovogodišnji 8. mart se približava, a situacija u kojoj se žene nalaze se uvelike pogoršala. U prvoj godini Trumpove administracije građanke SAD-a izložene su verbalnom zlostavljanju i mizoginističkim prijetnjama prikrivenima u obliku službenih objava. Nadalje, Trumpov režim uveo je zakone koji će sustavno nastaviti takve napade. Poslovni i porezni rezovi ukidaju beneficije slabo plaćenoj radnoj snazi koju većinski čine žene. Planira se ukidanja Medicaid-a i Medicare-a, dvaju izuzetno važnih programa koji u okrutnom neoliberalnom okruženju pomažu starijima i siromašnima, bolesnima, invalidima, djeci te na indirektan način ženama jer su one primarne skrbnice u obitelji. Dok djeca useljenika nemaju pravo na zdravstvenu zaštitu, istovremeno se donose zakoni o obrazovnoj štednji za nerođenu djecu, odnosno odredbe koje uvode da nerođena djeca imaju svoja prava, čime se direktno napadaju naša temeljna prava da same odlučujemo o svojim tijelima, prenosi The Guardian.

U Hrvatskoj su žestoko napadnuta reproduktivna i seksualna prava, a konzervativci i klerikalci ulažu silne napore kako bi onemogućili ratificiranje Istanbulske konvencije. Nasilje prema ženama je u porastu, opravdava se kao ‘privatna stvar’ čak i od strane vladajući, a seksizam i mizoginija svakodnevno pune medijski prostor.

Ali to nije sve. Unatoč svim napadima usmjerenim prema nama, nismo se povukle. Uzvratile smo udarac. Prošle jeseni, poznate žene su odlučile prekinuti šutnju o zlostavljanju i seksualnom nasilju, čime je struja javnih optužbi preplavila internet. Pokreti poput #Metoo, #UsToo i #TimesUp učinili su vidljivim ono što je većina žena već znala: rodno uvjetovano nasilje skupa s različitim rasističkim utjecajima dio je svakodnevnog života žena, od njihovih radnih mjesta, kuće, ulice pa do zatvora. Uz to, postalo je jasno da šutnja javnosti o nečemu što smo oduvijek znale, trpjele i pružale otpor ne postoji zato što se bojimo ili sramimo govoriti o tome, nego zato jer nam je ta šutnja nametnuta. Ona je uvedena zakonima zbog kojih žene, ako se usude dati službenu optužbu, moraju prolaziti obvezna savjetovanja; pravnog sustava koji koristi sustavno nasilje i zastrašivanja kako bi odbacilo izjave zlostavljanih žena. Upravitelji sveučilišta pronalaze zakonske mjere kako bi zaštitili ugled sveučilišta i počinitelja, istovremeno ostavljajući žrtve na cjedilu. Istovremeno, rasističke osnove ovakvih praksi predstavljaju dodatni problem. Kampanje poput #Metoo, #UsToo i #TimesUp nisu samo razotkrile pojedine zlostavljače, nego i sustav koji omogućuje zlostavljanje.

Pokret protiv rasističkog i rodno uvjetovanog nasilje mora biti univerzalno proširen. Imperijalizam, militarizam i kolonijalizam potiču mizoginiju diljem svijeta. Nije slučajnost da je Harvey Weinstein, tijekom dugih godina teroriziranja i ušutkavanja žena, koristio zaštitarsku tvrtku Black Cube u kojoj rade bivši agenti izraelskih obavještajnih agencija. Ista država koja daje novac Izraelu za teroriziranje Palestinke Ahed Tamimi i njene obitelji istovremeno daje sredstva za zatvore u kojima crnkinje poput Sandre Bland svakodnevno umiru.

Dakle, 8. marta štrajkat ćemo protiv rodno uvjetovanog nasilja, zlostavljača i sustava koji ih štiti. Vjerujemo da nije slučajnost da su naše poznate sestre prve razotkrile nasilje za koje sve znamo. Njihov utjecaj, koji im je omogućio da to naprave, snažniji je od utjecaja naših siromašnih sestara, često drugih rasa, koje čiste sobe u glamuroznom hotelu ili rade na polju. Većina nas ne progovara o nasilju zato što nemamo kolektivnu moć na našim radnim mjestima te socijalnu podršku poput besplatne zdravstvene zaštite. Posao postaje stvar koju se bojimo izgubiti, unatoč dugom radnom vremenu, maloj plaći te šefu zlostavljaču, jer nam daje sredstva potrebna za uzdržavanje naših obitelji.

Nećemo šutjeti, iako smo često prisiljeni zbog kapitalizma. 8. marta govorit ćemo osobno protiv zlostavljača koji su pokušali uništiti naše živote, te kolektivno protiv ekonomske nesigurnosti koja nas sprječava da govorimo i djelujemo. Marširat ćemo jer želimo razotkriti naše zlostavljače te trebamo socijalnu skrb i poslove kako bi prehranili svoje obitelji. Borit ćemo se za pravo na sindikalno okupljanje, koji bi nam pomogli u slučajevima dobivanja otkaza zbog suprotstavljanja sustavu.

Dakle, 8. marta prosvjedovat ćemo protiv masovnih uhićenja, policijskog nasilja i zatvaranja granica, superiornosti bijele rase, imperijalističkih ratova, siromaštva i prikrivenog sustavnog nasilja koje zatvara naše škole i bolnice, truje našu vodu i hranu te nam brani reproduktivna prava. Marširat ćemo za radnička prava i jednaka prava za sve imigrante, za jednake plaće i kolektivnu obranu koja bi nas obranila od seksualnog nasilja.

8. mart bit će dan feminizma za preostale 99%: dan otpora crnkinja i mulatkinja, biseksualki, lezbijski, cis i trans radnica, siromašnih, slabo plaćenih i neplaćenih skrbnica, prostitutki i imigrantkinja.

8. marta #WeStrike.

Politika privatnosti

Copyright 2024. Libela.org