Poljski parlament ograničio pristup piluli za dan poslije

Unatoč žestokom protivljenju organizacija za prava žena, donji dom parlamenta u Poljskoj, u četvrtak je izglasao da će pristup piluli za dan poslije biti ograničen. Iako je prethodna vlada omogućila kupnju pilule EllaOne bez recepta za sve osobe starije od 15 godina, ona će opet biti dostupna samo uz recept. 

Za novu restrikciju u zemlji koja ima jedne od najrestriktivnijih zakona po pitanju reproduktivnih prava u Europi, glasalo je 242 zastupnika/ica, 188 je bilo protiv te je 9 suzdržano. Očekuje se da će prijedlog biti poduprt i od strane gornjeg doma, te da će ga predsjednik Andrzej Duda, naklonjen vladajućoj stranci Pravo i pravda, potpisati. Primjena zakona očekuje se u kolovozu.

Konzervativna vlada, koja je odlučila da će pilula biti dostupna samo uz recept, tvrdi da će na taj način doktori/ice moći provjeriti zdravstveno stanje pacijentice prije nego li prepišu pilulu. S tim se ne slažu organizacije za prava žena. One tvrde da je pilula sigurna, koristi se diljem EU te da se ovom restrikcijom želi smanjiti mogućnosti za žene koje se suoče s neplaniranom trudnoćom. Posebice jer je pilula najefektivnija u prva 24 sata. Dodatnim pregledima njena će se efektivnost smanjiti jer će se uzimati kasnije. 

Europska medicinska agencija (EMA) 2014. preporučila je da najpoznatija pilula EllaOne bude dostupna bez recepta jer je dovoljno sigurna.  

Ministar zdravstva Konstanty Radziwiłł i ostali čelnici/e “Prava i pravde” tvrde da žene koriste pilulu kako bi potakle rane pobačaje. Ministar je dodao da ova pilula mora biti regulirana kao i drugi kontraceptivi u zemlji. 

“Limitiranim pristupom piluli doći će do povećanja ilegalnih i opasnih pobačaja što će dovesti do opasnosti po život i životni standard mnogih žena u Poljskoj”, smatra Natalia Jakacka, doktorica i aktivistkinja za ženska prava.

Bivši ministar zdravstva, Bartosz Arłukowicz, smatra da će ograničen pristup piluli najviše utjecati na siromašnije građanke. “Odluka da pilula za dan poslije bude dostupna samo putem recepta znači da ona neće biti dostupna za žene koje žive izvan velikih gradova, kao ni za one koje nisu u mogućnosti platiti privatnog ginekologa/icu”, dodao je Arłukowicz 

Čekajući tramvaj zvan obrazovna reforma!

U organizaciji inicijativa Hrvatska može bolje i Građanski odgoj i obrazovanje 1. lipnja, od 18 do 19:30 sati će se održati prosvjedna akcija “Čekajući tramvaj zvan obrazovna reforma!”. Akcija će započeti na Trgu bana Jelačića gdje ćemo se zajedno prisjetiti zahtjeva upućenih vlasti 1.lipnja prošle godine, te nakon toga uputiti se prema Glavnom kolodvoru u Zagrebu.

Prije godinu dana, 1.6.2016. godine, 50 000 ljudi izašlo je na ulice za obrazovanje pod motom “Hrvatska može bolje“. “To nije bila “fešta”, to nije bilo “čekanje tramvaja”. Bilo je to zalaganje za reformu obrazovanja. Svatko tko razmišlja dulje od četiri godine unaprijed zna da vrijedi ulagati u obrazovanje. Kvalitetno obrazovanje izgrađuje ljude koji iniciraju promjene, pokreću poslove, grade demokratsko i solidarno društvo”, poručuju organizatori/ice.

Neispunjavanjem zahtjeva za obrazovnom reformom utemeljenoj na stručnosti nije izgubljena samo jedna godina nego i jedna generacija učenica i učenika. 

“Akcija će završiti na Glavnom kolodvoru u Zagrebu kako bismo se podsjetili da zbog primata političkih interesa i privatnih interesa moćnika koji ne odgovaraju na potrebe ljudi i ne slušaju konstruktivne prijedloge struke za bolje obrazovanje i bolji život, mnogo mladih ljudi svakodnevno odlazi iz Hrvatske”, dodaju organizatori/ice. 

Ministre, što se čeka? Prijeđite s riječi na djela!

“Stručno osposobljavanje je, smatram, krizna mjera i trebalo bi opet reafirmirati pripravnički sustav”, izjavio je ministar rada i mirovinskoga sustava Tomislav Ćorić 23. svibnja na predstavljanju indeksa slobodnih radnih mjesta koji su razvili Ekonomski institut Zagreb i portal MojPosao.

Ministar je, ovoga puta, zaista u pravu. Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa (SOR) izvorno i jest bilo zamišljeno kao privremena mjera, koja bi u vremenu krize olakšala mladima ulazak u svijet rada, omogućujući im da steknu praktična znanja koja još uvijek nedostaju u obrazovnim programima. S vremenom je, međutim, opseg mjere toliko proširen da je velikom dijelu mladih ona postala jedini mogući način ulaska na tržište rada, jer koji bi poslodavac uzeo pripravnika, kad mu država besplatno daje SOR-ovca. Istovremeno, iako je od uvođenja ove mjere prošlo više od šest godina, još uvijek nisu poduzeti ozbiljniji napori da se isprave nedostaci u obrazovnom sustavu koji su uopće doveli do potrebe postojanja SOR-a, odnosno da se praktična znanja integriraju u srednješkolsko i fakultetsko obrazovanje.

Sindikati i udruge mladih već godinama upozoravaju na brojne probleme s provedbom ove mjere, kao i na njezin štetan učinak na cjelokupno tržište rada, a posebno na zapošljavanje mladih. Danas je u Hrvatskoj teško pronaći oglas za radno mjesto koje ne zahtijeva prethodno radno iskustvo, a nije SOR. Uz naknadu od 2.620 kuna, koja mladoj osobi nije dovoljna za samostalan život, mnogi si SOR, međutim, jednostavno ne mogu priuštiti. Umjesto da se mjerama ciljaju teže zapošljive osobe, širenjem SOR-a od svih je mladih napravljena nova ranjiva skupina na tržištu rada, koja nema izbora nego raditi za naknadu u razini minimalne plaće, te pritom još i bez zasnivanja radnog odnosa i bez radnih prava koja iz njega proizlaze.

Inicijativa Vrijedim više, koju su pokrenuli Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Matica hrvatskih sindikata i Mreža mladih Hrvatske, pozdravlja izjave koje u posljednje vrijeme dolaze iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava o potrebi postupnog smanjivanja opsega SOR-a, te uvođenja poticaja za vraćanje pripravništva. No ministra rada pozivamo da umjesto općenitog kritiziranja mjere koju su provodile prethodne tri Vlade, a zasad nastavlja i ova trenutna, prijeđe s riječi na djela. Kao prvi korak, pozivamo ministra da oformi radnu skupinu koja će uključivati predstavnike socijalnih partnera i organizacija mladih, te koja će odmah pristupiti redefiniranju mjera aktivne politike zapošljavanja, s ciljem ukidanja stručnog osposobljavanja, te vraćanja pripravništva kao standardnog modela ulaska u svijet rada. Ministre, što se čeka?

Ko će vodit zapisnik?

FEMATIK, feministički kružok studentica Centra za ženske studije (generacija 15/16), poziva vas na tribinu Ko će vodit zapisnik? ili o političkoj participaciji žena” koja će se održati 01.06. u 18,00 sati u Multimedijalnom institutu MaMa. Tribinu organiziramo s ciljem propitivanje emancipatornog potencijala liberalnog feminizma, odnosno repozicioniranja pitanja političke participacije žena u antikapitalističko područje borbe.

U sklopu tribine problematizirat će se historijski dominantno čitanje ove teme koje prvenstveno referira na argumentacijsku liniju sufražetskog pokreta tijekom borbe za pravo žena na sudjelovanje u javnom životu te skrenuti pažnju na marksističko i anarhofeminističkog problematiziranje dosega na taj način formuliranog zahtjeva.

Uz okviru materijalističke kritike dominantne liberalne interpretacije političke participacije žena dotaknut ćemo se pitanja tzv. kvota, no naglasak ćemo staviti na strukturne probleme u okviru (neostvarene) socijalne države koji ženama otežavaju participiranje u političkom djelovanju te problematizirati dosege doprinosa participijentica u političkoj areni na život klasno deprivilegiranih članica i članova društva.

Razgovarat ćemo i o načinu na koji se danas programski promišlja pitanje političke participacije žena u okviru tradicionalnih stranaka i novih inicijativa (s osvrtom na političke opcije koje se smještaju i u lijevi i u desni dio političkog spektra), te otvoriti raspravu o perspektivama organiziranja feminističke fronte unutar (kapitalističke) patrijarhalne političke strukture.

Na tribini će sudjelovati:

Branka Vierda, članica feminističkog kružoka FEMATIK, članica i aktivistkinja SDP-a i Socijaldemokratskog foruma žena SDP-a

Danijela Dolenec, docentica na Odsjeku za komparativnu politiku Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu,  predsjednica uprave Instituta za političku ekologiju, članica i aktivistkinja političke platforme “Zagreb je NAŠ!”

Karolina Leaković, članica i aktivistkinja SDP-a,  vršiteljica dužnosti predsjednice Socijaldemokratskog foruma žena SDP-a, sindikalna povjerenica Novog sindikata

Andreja Gregorina, koordinatorica ženskosudijskog obrazovnog programa Centra za ženske studije, voditeljica feminističkog kružoka FEMATIK i članica feminističkog kolektiva fAKTIV

 

Moderatorica: Zorana Unković

Radionica ‘Interspolnost 1:60’

Zagreb Pride i Trans Aid, u okviru Mjeseca ponosa 2017. , programa koji prethodi Povorci ponosa, u četvrtak 25.05., organiziraju radionicu “Interspolnost 1:60”. Radionica će se održati u Multimedijalnom institutu MAMA od 17 do 19 sati. 

Znate li da je do 1,7 posto svjetske populacije rođeno s interspolnim karakteristikama? Vjerojatno ne znate jer se o inter temama ne govori dovoljno iako je prema ovim UN-ovim procjenama jedna od 60 osoba interspolna. Vjerovao_la ili ne, toliko je otprilike u svijetu i riđokosih osoba. 

U strogo rodno binarnom društvu na interspolnu se djecu gleda kao na drugačiju, onu koju treba ‘popraviti’ da bi im se tjelesne karakteristike u potpunosti uklopile u medicinske i društvene norme ženskih ili muških tijela. Uobičajena je praksa da se interspolnu djecu podvrgava nepotrebnim operacijama koje je UN okarakterizirao kao čisto kršenje ljudskih prava. Svejedno, o tom se kršenju ljudskih prava, ali i o ostalim temama bitnim za interspolne osobe, i dalje malo zna. 

Kako bi saznao_la kako žive i s čime se suočavaju interspolne osobe, ima li interspolnost veze sa seksualnom orijentacijom i rodnim identitetom, koja je ispravna terminologija kad pričamo o inter temama, koja su ključna pitanja aktivizma za prava interspolnih osoba i još puno toga, dođite 25. svibnja od 17 do 19 sati u Klub MAMA (Preradovićeva 18) na Trans Aidovu radionicu ‘Interspolnost 1:60’. 

“Učit ćemo kroz gledanje kratkih video materijala i kroz rad u grupama pod vodstvom Petre Tomašić i Ariana Kajtezovića iz Trans Aida. Radionica je napravljena prije svega za trans, inter i rodno varijantne (TIRV) osobe; LGBQ osobe te LGBTIQ-friendly osobe koje će pohoditi Mjesec ponosa 2017. “, poručuju organizatori/ice. 

Markić traži ukidanje pravobraniteljica

Nakon što je u ožujku Ustavni sud zbog formalnih razloga ukinuo Zakon o pravobranitelju za djecu, ovih je dana krenulo javno savjetovanje o prijedlogu novog Zakona kako bi on bio donesen do 1. kolovoza kada prestaje važiti aktualni propis. Na web platformi e-Savjetovanje sa svojim kritikama i prijedlozima do sada se u raspravu uključila samo jedna organizacija, ali ona najmotiviranija – U ime obitelji Željke Markić, piše Forum.tm.

Suprotno svojem deklariranom poslanju i ocjeni da su u Hrvatskoj najugroženije žene i obitelji s djecom, u udruzi U ime obitelji sada traže ukidanje upravo institucija specijaliziranih za zaštitu tih ranjivih skupina.

U komentaru na novi prijedlog zakona, U ime obitelji se založilo za hitno razrješenje pravobraniteljice za djecu Ivane Milas Klarić te za ukidanje njezinog pravobraniteljstva, kao i institucije pravobraniteljstva za ravnopravnost spolova i onog za osobe s invaliditetom.

Aktivisti/kinje Željke Markić podsjećaju da Sabor lani nije prihvatio godišnji izvještaj Milas Klarić te da je to – po još važećem zakonu – razlog za njezino razrješenje. Kritiziraju Sabor i Vladu što to nisu učinili te ih prozivaju za “urušavanje vladavine prava i stvaranje nepovjerenja građana u državne institucije”. Predlažu zakonska rješenja koja bi  ubuduće “onemogućila nestručnost, zloupotrebu ovlasti i sukob interesa” što je sve, po tvrdnjama ‘obiteljaša’, obilježilo dosadašnji mandat Ivane Milas Klarić.

Najviše ih brine navodna nedovoljna kontrola njezinog rada, ali i nadzor nad radom ostala dva pravobraniteljstva, za ravnopravnost spolova i osobe s invalditetom. Stoga predlažu da se umjesto novog Zakona o pravobranitelju za djecu izmjeni Zakon o pučkom pravobranitelju, da se sva tri specijalizirana pravobraniteljstva stave pod kapu i kontrolu pučkog pravobranitelja, kao njegovi zamjenici.

Prijedlog ‘obiteljaša’ suprotan je intenciji Ustavnog suda u kojem ističu da su institucije pravobranitelja za djecu, pa time i ostala dva pravobraniteljstva, ravnopravna s pučkim pravobraniteljem, a ne njemu podređena. Da su jednako samostalna i neovisna u svojem radu te da posebna pravobraniteljstva ne mogu doći u pitanje.

Inicijativa za spajanjem pravobraniteljstava nije nova. Vlada Jadranke Kosor išla je s takvim prijedlogom 2011. godine kada je u tadašnji Zakon o pučkom pravobranitelju predvidjela spajanja institucija, ali je taj zakon godinu kasnije – također zbog proceduralnih razloga – pao na Ustavnom sudu i nikada nije stupio na snagu. U međuvremenu, promijenila se vlast, došla je Vlada Zorana Milanovića, bilo je velikih pritisaka javnosti i u novom Zakonu o pučkom pravobranitelju izbačena je odredba o spajanju insituticija.

Protiv utapanja pravobraniteljstava ustale su tada mnoge nevladine organizacije smatrajući da se time pitanje prava žena, djece i osoba s invaliditetom marginalizira, da bi bile neodovoljno zaštićene osobe koje trpe diskriminaciju zbog seksulane orijentacije, a da bi i zlostavljanje djece bilo minorizirano.

Javno savjetovanje o novom Zakonu o pravobranitelju za djecu traje do 2. lipnja.