Prvi rezultati Libelinog istraživanja seksizma na domaćim news portalima

Da je Hrvatska i dalje izrazito patrijarhalno društvo, svjedoče možda najbolje upravo mediji. Ne samo kao odraz stvarnosti i svakodnevice, već i kao njezini sukreatori, mediji nose odgovornost za reproduciranje negativnih stereotipa o ženama i rodnim ulogama. Svojim odabirom riječi, senzacionalizmom i clickbait sadržajima često podilaze najnižim strastima koje nerijetko uključuju seksizam, seksualnu objektifikaciju i diskriminaciju žena, ali i ostalih marginaliziranih skupina. S obzirom na trenutnu političku situaciju u kojoj pratimo porast desnog ekstremizma i dovođenje u pitanje temeljnih ljudskih prava pa tako i rodne ravnopravnosti, tim Libelinih volonterki odlučio je samoinicijativno pokrenuti praćenje seksizma u domaćim medijima. Točnije, pokrenule su istraživanje svakodnevnih naslova, podnaslova i nadnaslova na nekima od najčitanijih news portala u Hrvatskoj: 24 sata, Jutarnji list, Večernji list, Dnevnik.hr i Index.hr. Istraživanje su provele volonterke Darja Galović, Irena Bohač, Nataša Vajagić, Jana Kujundžić i Ivan Tranfić.

Iako istraživanje nije provedeno u skladu sa striktno znanstvenim kriterijima, analiza medijskih sadržaja rađena je na sustavan i metodološki usklađen način. Samo u siječnju analizirano je 9.515 naslova, s pripadajućim nadnaslovima i podnaslovima, a uz detekciju seksizama bilježene su i rubrike u kojima se pojavljuju, kao i zastupljenost žena uopće. Istraživačice su seksizme svrstavale u jednu od šest kategorija: seksualna objektifikacija, rodni stereotip, kultura silovanja, mizoginija/govor mržnje, homofobija/transfobija i kategorija ‘drugo’. U nastavku vam predstavljamo rezultate istraživanja za siječanj 2017. godine.

Prednjače Index.hr i Dnevnik.hr

S čak 97 seksističkih naslova koji čine ukupno 9% svih naslova u promatranom periodu, Index.hr u siječnju odnosi titulu najseksističnijeg news portala u Hrvatskoj. Prilikom analize portala Index.hr nekoliko dana nije uključeno u analizu zbog istraživačkog propusta, no, kao što je vidljivo, čak ni to ovom portalu nije oduzelo titulu. Nakon toga slijedi Dnevnik.hr sa 144 seksistička članka, odnosno 6,7%. Treba napomenuti da čak 65 od ta 144 seksistička naslova pripada Dnevnikovom portalu Zadovoljna.hr koji je namijenjen upravo — ženama. Slijede Večernji.hr s 3.7% seksističkih članaka, 24 sata s 3.1% i Jutarnji list s najmanjim postotkom od 2.3% seksističkih članaka. 

{slika}

Čak 4.5% svih članaka na najčitanijim news portalima u Hrvatskoj sadrži seksizam u svojim naslovima, nadnaslovima i podnaslovima. Osim toga, u prosjeku, samo 18% članaka u svojim naslovima sadrži žene, što još jednom potvrđuje nedovoljnu zastupljenost žena, kako u medijima, tako i u politici i javnom životu općenito. Nastavak istraživanja u ožujku uključit će i praćenje broja muškaraca u naslovima kako bismo uspješnije mogli interpretirati rodnu (ne)ravnopravnost u medijima. Osim toga, analizirat će se i rubrike u kojima se o ženama najviše piše, budući da je ova analiza dala naznaku da je najčešće riječ o rubrikama poput showbiza, lifestyle-a i drugih vijesti iz popularne kulture.

 

Sveprisutnost seksualne objektifikacije žena

Od svih upisivanih kategorija, seksualna objektifikacija najčešći je pojavni oblik seksizma u naslovima news portala i iznosi gotovo 50% svih seksizama. Rodni stereotipi drugi su po učestalosti s 33%, a slijede mizoginija/govor mržnje s 15.2% i zatim ostale kategorije u znatno manjem postotku (ostalo – 2.1%, kultura silovanja – 1.5% i homofobija/transfobija 0.2%).

{slika}

Kako bismo vam uspješnije dočarali o kakvim je tekstovima riječ, donosimo naslove koji su se posebno istaknuli u osnovne četiri kategorije:

 

Seksualna objektifikacija

“I guza i grudi… ovako izgleda prava žena” – Index.hr

http://www.index.hr/Hot/clanak/i-guza-i-grudi-ovako-izgleda-prava-zena/945538.aspx

“Opasni dekolte zgodne mame koji bolje stoji ženama s malim grudima” – Dnevnik.hr

http://zadovoljna.dnevnik.hr/clanak/opasan-dekolte-koji-si-mogu-priustiti-samo-zene-s-malim-grudima—462945.html

{slika}

Svođenje žene na razinu seksualnog objekta nažalost je najrašireniji oblik seksizma. Ovakvim natpisima i tekstovima mediji nameću nemoguće standarde ljepote ženama i podsjećaju ih svakodnevno da je njihova uloga u društvu uvijek vezana uz tjelesnost, muški pogled i procjenjivanje. Na mnogima od analiziranih portala vulgarnost teksta i slika graniči s pornografskim sadržajima.

Rodni stereotip

“Imate problema s parkiranjem? Ne brinite, krivi su hormoni. Ako vam ni deset manevarskih poteza ne pomaže, možda su oni dani u mjesecu” – Jutarnji.hr

http://www.jutarnji.hr/life/znanost/imate-problema-s-parkiranjem-ne-brinite-krivi-su-hormoni-ako-vam-ni-deset-manevarskih-poteza-ne-pomaze-mozda-su-oni-dani-u-mjesecu/5497579/

“BOGATE UDAVAČE: Pošlo im za rukom i sada uživaju u raskoši i bogatstvu: “Drži me kao kraljicu” – Dnevnik.hr

http://dnevnik.hr/showbuzz/inmagazin/domace-ljepotice-koje-su-se-bogato-udale—463403.html

{slika}

Mediji svakodnevno reproduciraju stereotipne rodne uloge prikazujući žene kao pretjerano emotivne, opterećene hormonima i PMS-om, vezane uz kućanstvo i majčinstvo ili pak kao sponzoruše, starlete, osobe lakog morala i malo pameti. Žene su najčešće prikazane kao objekt neke radnje, kao nečija supruga ili majka, kao sporedni lik koji je tu da ga analiziramo, procjenjujemo, da mu se smijemo ili ogovaramo.

 

Mizoginija/govor mržnje

“Saznao da ga cura vara pa je ubacio u smeće” – Index.hr

http://www.index.hr/black/clanak/video-saznao-da-ga-cura-vara-pa-je-ubacio-u-smece/945572.aspx

“(+18) ŠOKIRALA FOTOGRAFIJOM: Vulgarno provociranje bez granica “Povratio sam doručak. Doslovno” – Dnevnik.hr

http://dnevnik.hr/showbuzz/omg/piers-morgan-napao-madonnu-zbog-fotografije—463484.html

{slika}

Neki članci prelaze granicu seksizma i zalaze u područje mržnje i mizoginije, gdje se banalizira nasilje prema ženama, naziva ih se pogrdnim imenima, vrijeđa, a sve ovo često završi u zabavnoj rubrici. Ovakvi naslovi i članci zaslužuju posebnu osudu, a u nekim slučajima i intervenciju institucija, budući da eksplicitno krše antidiskriminacijsko zakonodavstvo Hrvatske.

 

Kultura silovanja

“Željela je, dobila je – u 11 mjeseci rodila čak četvero djece” – Index.hr

 http://www.index.hr/tema/euro-2016/%C5%BEeljela-je-dobila-je-u-11-mjeseci-rodila-%C4%8Dak-%C4%8Detvero-djece-942544

“Tina o mučnim detaljima: ‘Ne sjećam se seksa s mladićima” – 24 sata 

http://www.24sata.hr/news/tina-o-mucnim-detaljima-ne-sjecam-se-seksa-s-mladicima-508782

{slika}

Kultura silovanja je skup društvenih običaja, normi i diskursa koji umanjuju strahote seksualnog nasilja i zlostavljanja žena, odgovornost prebacuju s počinitelja na žrtvu, banaliziraju ili senzacionaliziraju slučajeve nasilja. Riječ je o problemu koji nadilazi dimenziju govora i medijskog prikaza jer je dio institucionalnog nasilja prema ženama.

Istraživanje je potvrdilo značajnu prisutnost seksizma na hrvatskim news portalima. U najgorem slučaju Index.hr-a, gotovo polovica od ukupnog broja naslova u kojima su žene je seksistička. Posebno zabrinjavajuće jest što se čak preko 15% seksizama javlja u najgorem obliku govora mržnje i mizoginije, čime se otvara i pitanje nužnosti djelovanja nadležnih institucija radi provođenja mjera u skladu sa Zakonom o suzbijanju diskriminacije. U svakom slučaju, Libela će nastaviti pratiti seksizme i proširiti metodologiju kako bi zahvatila što više informacija o diskriminaciji žena i rodnoj neravnopravnosti u medijima.

Kakvi se sve seksizmi pojavljuju u hrvatskom medijskom prostoru, pratite na stranici Seksizam naš svagdašnji

*Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Kako Trumpove odluke ugrožavaju zdravlje milijuna žena u Indiji

Uz druge važne izvršne naloge izdane u ponedjeljak, Trump je ponovo uveo i “Mexico City Policy” kojom se onemogućuje nevladine organizacije financirane iz federalnih sredstava da izvršavaju pobačaj ili provode edukaciju žena o istome. Takva je odluka prvi put donesena za vrijeme Reaganovog mandata 1984. godine te sve do danas nastavlja biti kontroverznim problemom. Predsjednici republikanci podržali su odluku, dok su istu predsjednici demokrati poništavali kako bi nevladine organizacije nastavile biti u mogućnosti vršiti usluge pobačaja kao i pružiti ženama edukaciju glede reproduktivnog zdravlja. No, sada kada je odluka ponovo na snazi, što ona znači za milijune žena u zemljama trećeg svijeta koje ovise o nevladinim organizacijama financiranim federalnim sredstvima?

Prema Indian Expressu, ova će odluka imati ogroman efekt na dostupnost ženskih zdravstvenih usluga i kontracepcije u ruralnim dijelovima Indije koji su se oslanjali na 21 milijun dolara subvencije američke vlade. Gubitkom navedene subvencije, mnoge će žene ostati u potpunosti bez sredstava i bilo kakvih drugih opcija. Time se postavlja pitanje zavisnosti i neoliberalizacije tako zvane pomoći zemljama trećeg svijeta. Zašto zdravstvene usluge i resursi milijuna žena diljem svijeta ovise u potpunosti o savjesti američkih glasača/ica? Nadalje, može li mreža nevladinih organizacija uistinu pružiti pouzdano, dugotrajno rješenje problema ženskog zdravlja širom trećeg svijeta? 

Uloga nevladinih organizacija prvenstveno je bila popuniti prazninu socijalnih usluga koje obično pruža država, poput zdravstvene zaštite, pristupa čistoj vodi i osiguravanja smještaja. U eri neoliberalizma prisutan je dramatičan pomak s državno potpomognutih socijalnih usluga na privatne. Rezultat toga je da te nove privatne organizacije moraju funkcionirati kao ekonomski održive organizacije koje od nekud moraju crpiti sredstva pri čemu se često oslanjaju na filantropiju bogatih građana/ki ili, u ovom slučaju, imperijalističku vladu SAD-a. Neoliberalna era privatizacije, nevladinih organizacija i “slobodne trgovine” stvorila je još bezizlazniju situaciju u zemljama trećeg svijeta stavivši mnoge socijalne usluge o kojima ljudi ovise direktno u ruke imperijalističkih sponzora.

Navedeno je fundamentalno povezano s pitanjem nezavisnosti u trećem svijetu, pitanjem američkog parazitizma i neoliberalne takozvane pomoći. Činjenica da su žene u Indiji ovisne o nevladinim organizacijama kako bi došle do zdravstvenih usluga djelo je upravo SAD-a. U ovom trenutku, indijske žene prekriženih prstiju iščekuju svake izbore u nadi da im američka populacija neće izglasati prestanak pristupa navedenim uslugama. Ljudi trećeg svijeta ne mogu biti istinski slobodni sve dok ne uzmu žensku zdravstvenu skrb, kao i javno zdravstvo, u vlastite ruke i okončaju parazitsku vezu s imperijalističkim SAD-om.

To je jedan od glavnih razloga za ustanak Naxalita (polovicu kojih čine žene), Nove narodne vojske na Filipinima, kao i anti-imperijalističkih revolucionara/ki širom trećeg svijeta. Na mnogo se načina imperijalisti predstavljaju u isto vrijeme i kao glavna prepreka ekonomskoj nezavisnosti i samodostatnosti i kao jedini put do trećem svijetu nužnih usluga o kojima ovisi preživljavanje građana, a ponajviše žena. Kontradikcija koja se ističe stupanjem Mexico City Policyja na snagu samo naglašava mnogo dublji problem glede trenutne zavisnosti i potencijalnog ostvarivanja neovisnosti u zemljama trećeg svijeta. 

Ne smijemo legitimizirati američku dominaciju nad zemljama trećeg svijeta putem kontrole nad bitnim socijalnim uslugama. Naš odgovor ne smije biti peticija kojom Trumpa molimo da odustane od odluke, već podrška komunistima/kinjama i anti-imperijalistima/cama koji nude predavanje istinske moći u ruke građana/ki kao alternativu ovisnosti o neoliberalnim nevladinim organizacijama.

 Prevela i prilagodila Katarina Pavičić Ivelja

Učinimo Ameriku opet mizoginom: stare seksističke reklame i Trumpove izjave

Od predsjedničke kampanje do preuzimanja ureda, američki predsjednik Donald Trump jasno je cijelom svijetu dao do znanja što misli o ženama.

Sirijski umjetnik Saint Hoax iskoristio je njegove izjave i spojio ih s reklamama starima i pola stoljeća, pokazujući kamo Trump želi vratiti ženska prava. Make America Misogynistic Again projekt je koji je nastao na temelju ove poveznice: “Odlučio sam povezati vizuale koje sam našao istražujući za jedan drugi projekt s Trumpovim seksističkim izjavama i pokazati ih svojim prijateljima/icama bez da sam im objasnio otkuda izjave dolaze”, navodi umjetnik.

Uspoređujući postere s njegovim izjavama, jasno je u kojem se smjeru Amerika kreće, a to je – unazad. Ovo su neki od postera:

{slika}

{slika}

{slika}

Indija povećava porodiljni dopust više nego duplo

Indija će više nego duplo povećati porodiljni dopust, dopustiti rad od kuće i zahtijevati jaslice na radnom mjestu kako bi poboljšala zdravlje majki i djece te ojačala žensku radnu snagu koja je trenutno u padu.

Prijedlog zakona odobren prošlog četvrtka povećava u potpunosti plaćen porodiljni dopust na 26 tjedana (s dosadašnjih 12), omogućuje dopust posvojiteljicama na 12 tjedana, kao i opciju rada od kuće za dojilje. Također zahtijeva od organizacija koje imaju više od 50 zaposlenih da omoguće jaslice i dopuste majkama minimalno četiri posjeta dnevno kako bi se mogle brinuti i hraniti dijete.

“Porodiljni zakon povijesni je korak koji nas stavlja među zemlje koje brinu o ženama koje su tek postale majke”, rekla je ministrica za žene i djecu, Maneka Gandhi. “S 26 tjedana za brigu o novorođenčadi, i majka i dijete će biti zdraviji”, dodaje.

Iako Indija ima visoku stopu dječje pothranjenosti, svega 55 posto žena doji svoju djecu prvih šest mjeseci, dok je u susjednom Nepalu taj postotak oko 70, a na Šri Lanki 76 posto.

Ženska radna snaga u Indiji u posljednjih je nekoliko godina u padu, sa svega 22 posto žena koje rade u formalnoj ekonomiji, što je daleko ispod globalnog prosjeka od 47 posto, navode podaci UN Women. Produljenje porodiljnog dopusta potaknut će veći broj žena da se vrate na posao i tako pomognu u smanjivanju rodnog jaza na tržištu rada, budući da velik broj žena prestane raditi jer im je potrebno više vremena za skrb o novorođenoj djeci.

“Žene ne bi trebale birati između postajanja majkom i zadržavanja posla, a ovaj je zakon jedan korak u tom smjeru”, rekla je Poonam Muttreja, izvršna direktorica organizacije Population Foundation of India. Dok vlada tvrdi da će od ovog zakona imati koristi čak 1.8 milijuna žena u formalnom sektoru, aktivisti/kinje ističu kako čak 90 posto ženske radne snage u Indiji radi u neorganiziranim sektorima i ostaju potpuno nezaštićene i u riziku od iskorištavanja na radnom mjestu.

Zakon, koji bi trebao stupiti na snagu nakon što predsjednik da odobrenje, odnosit će se na sva radna mjesta s 10 ili više zaposlenika/ica.

Island je prva zemlja na svijetu koja će prisiliti kompanije da jednako plaćaju radnike i radnice

Na Međunarodni dan žena, 8. ožujka ove godine, Island je postao prva zemlja na svijetu koja će prisiliti kompanije da jednako plaćaju radnike/ce bez obzira na njihov rod, etnicitet, seksualnu orijentaciju ili nacionalnost.

Islandska Vlada je objavila Standard za jednake plaće koji će zahtijevati od svih poslodavaca koji imaju više od 25 zaposlenika da osiguraju jednaku plaću za jednaki rad svojih radnika/ca, te je u proceduru poslala prijedlog novog zakona koji će od kompanija zahtijevati certifikat kojim dokazuju jednakost u plaćama.

Island nije prva zemlja koja je uvela ovakvu proceduru – imaju je Švicarska i američka država Minnesota – no prva je zemlja koja će taj zahtjev zakonski regulirati kao obvezu.

Islandski ministar za jednakost i socijalna pitanja Thorsteinn Viglundsson, izjavio je povodom Međunarodnog dana žena kako je “pravo vrijeme za radikalne poteze po ovom pitanju”. “Pravo na ravnopravnost je ljudsko pravo. Moramo osigurati da muškarci i žene imaju jednake mogućnosti na radnom mjestu. Naša je odgovornost da poduzmemo svaku mjeru kojom možemo to postići”, rekao je.

Ovaj potez je dio islandskoga akcijskog plana u iskorijenjivanju rodnog platnog jaza do 2022. godine.

U listopadu su tisuće islandskih radnica napustile svoja radna mjesta točno u 14.38 sati kako bi protestirale zbog rodne nejednakosti u plaćama. Prema izračunu sindikata i organizacija za prava žena, kada se radi o tipičnom osmosatnom radnom danu, Islanđanke nakon 14. 38 sati zapravo rade besplatno.

Island je kao zemlja prethodnica uvođenja rodne jednakosti u plaćama već uveo minimalnu 40-postotnu kvotu za žene u odborima kompanija koje imaju više od 50 zaposlenih.

Svjetski ekonomski forum je unazad osam godina rangirao Island kao najbolju zemlju na svijetu što se tiče rodne ravnopravnosti, no unatoč tomu Islanđanke još uvijek zarađuju 14 do 18 centa manje od muškaraca.

Očekuje se da će novi zakon biti usvojen u parlamentu, a njegova potpuna implementacija se očekuje do 2020. godine.

Ministar Viglundsson je rekao kako se neki suprotstavljaju zakonu argumentirajući to nepotrebnom birokracijom.

“Kompanijama to naravno predstavlja teret, no mi cijelo vrijeme imamo slične zahtjeve prema kompanijama kroz godišnje financijske revizije. Treba se usuditi napraviti nove korake, biti hrabar i borbi protiv nepravde”.

Prevela i prilagodila Sanja Kovačević

Ja sam tu kučku učinio slavnom

U knjizi Donalda Trumpa objavljenoj 2011. Time to Get Tough: Making America #1 Again, budući predsjednik je dao zapanjujuću izjavu kako Lady Gaga vjerojatno treba zahvaliti na svojoj međunarodnoj slavi nikom drugom nego… Donaldu Trumpu. “Postala je velika zvijezda i možda je postala zvijezda zato što sam ju stavio u natjecanje za Miss Universe”, napisao je. “To je vrlo moguće, tko zna što bi se inače dogodilo, jer je bila senzacija“.

Naravno, ovaj problem seže daleko prije i onkraj Trumpa. Ženama, posebno ne-bijelim ženama, konstantno su se poricale zasluge za njihove ideje, kreativnost, genijalnost i uspjeh (da ne spominjem kako su plaćene manje od muškaraca). Stoga, u čast Mjeseca ženske povijesti (Women’s History Month), sastavila sam ovu tužno nepotpunu kronologiju oduzimanja zasluga ženama:

 

Paleolitik (Starije kameno doba)

Predeuropska spiljska umjetnost se do 2013. pripisivala lovcima (muškarcima), a tada su kraj tih slika i crteža na deset poznatih takvih lokacija antropolozi/ginje otkrile/i otiske ruku koji najvjerojatnije pripadaju ženama.

12. stoljeće

Znanstvenici su stoljećima pogrešno pretpostavljali kako je Trota iz Salerna, autorica ginekološkog priručnika “O patnjama žena” bila muškarac.

1806.

Na kraju ekspedicije Lewisa i Clarka, Sacagawea nije bila isplaćena za godinu i pol svoga prevoditeljskog i vodičkog rada. Njezin suprug, bijeli traper koji ju je oženio nakon što je bila zarobljena, dobio je 500 dolara.

1818.

Mary Shelley je objavila Frankensteina anonimno. Predgovor je potpisala pod imenom svoga supruga i svi su pretpostavljali da je on i pisac romana.

1843.

Matematičarka Ada Lovelace pokazuje kako analitički stroj Charlesa Babbagea (teoretički računalo) može izvoditi složene matematičke operacije. Njezin doprinos, koji se smatra prvim softverom, odbacili su brojni muški povjesničari: “Nije pretjerano reći da je je bila manično-depresivna s nevjerojatnim deluzijama”.

{slika}

1840-e

Sestre Brontë su pisale pod muškim pseudonimima. “Na spisateljice se gleda s predrasudama”, zapisala je Charlotte, autorica Jane Eyre. Mary Ann Evans je napisala Middlemarch kao George Eliot, vjerojatno kako bi izbjegla “tretman kakav su imale autorice”.

1859.

Nakon deset godina inženjerskog rada i izuma signalnih baklji, Martha Coston je na patentu bila navedena kao “administratorica”. Zasluge za izum pripale su njezinom suprugu, premda je bio već dugo mrtav.

1888.

Ellen Eglin je prodala svom agentu prava za korito za pranje veša koje je izumila. Taj izum je agentu donio “ogroman financijski uspjeh”, a njoj je platio 18 dolara.  “Da se znalo da je crna žena patwentirala ovaj izum, bjelkinje ga ne bi kupovala”, objasnila je.

1904.

Elizabeth Magie je stvorila The Landlord’s Game. Charles Darrow je kasnije patentitarao modificiranu verziju te igre: Monopoly.

 

{slika}

1905.

Nettie Stevens je objavila rad kojim postavlja teoriju kako kromosomi, a ne faktori okruženja ili prehrane, određuju spol organizama.  Iste godine, E.B. Wilson, njen slavniji kolega došao je do istog zaključka i prisvojio većinu zasluga za nj.

1908.

Henrietta Leavitt, “ljudsko računalo” u Opservatoriju na Harvard Collegeu, otkrila je vezu između lumioziteta i perioda cefeida (što je dulji period pulsiranja, to je zvijezda luminoznija/sjajnija). Njezin je rad ključan za izračun međuzvjezdanih udaljenosti, no muški astronomi su potpuno preuzeli zasluge – Leavitt je umrla potpuno nepoznata.

1917.

Rad “Fountain” (Pisoar) je bio prijavljen za izložbu u New Yorku. Likovni kritičari su kasnije navodili dokaze kako je ovo slavno djelo Marcelu Duchampu poslala “prijateljica” – to je vjerojatno bila baronesa Elsa von Freytag-Loringhoven – pod pseudonimom R. Mutt.

{slika}

1938.

Na temeljima promatranja svoga njemačkog kolege Otta Hahna, židovska fizičarka Lise Meitner stvorila je prvi model nuklearne fisije. Hahn je objavio rad i dobio Nobelovu nagradu, a Meitner je predstavljao kao svoju pomoćnicu. 60 godina kasnije po njoj je nazvan novi kemijski element – majtnerij (Meithnerium).

1939.

Tijekom Drugog svjetskog rata, britanska vlada je zaposlila Joan Clark kao kriptografkinju u timu Alana Turinga. Godinama poslije, na filmu ju je ovjekovječila Kiera Kinghtly – no, ostala je zapamećena uglavnom po nesretnoj vezi s Turingom.

1946.

Vlada i znanstvenici su organizirali svečenu večeru kako bi proslavili prvo elektroničko računalo, izvijestio je New York Times. Na tu večeru nije bila pozvana niti jedna zaslužna programerka.

1952.

R&B pjevačica Willie Mae “Big Mama” Thornton prva je snimila country blues pjesmu “Hound Dog”, napisanu posebno za nju. Daleko poznatiju verziju Elvisa Presley, Rock & Roll Hall of Fame kasnije je opisao kao “najilustrativniji primjer bijelog prisvajanja afro-američke glazbe.”

1953.

Otkriće strukture DNK Jamesa Watsona i Francisa Cricka temelji se na snimkama/studijama difrakcije X-zraka na uzorcima DNK koje je radila Rosalind Franklin, no bila je izostavljena iz tima koji je dobio Nobelovu nagradu. 1968. godine James Watson je objavio knjigu “Dvostruka uzvojnica” u kojoj je posprdno pisao o Rosalind Franklin nazivajući je Rosy, iako je tako nisu zvali ni najbolji prijatelji. “Rosy bi mogla biti prilično olaravajuća kada bi imalo pažnje obraćala na svoju odjeću”, napisao je Watson.

{slika}

1957.

Odbor za dodjelu Nobelove nagrade za fiziku “preskočio” je Chien-Shiung Wu – znanstvenicu koje je radila na Projektu Manhattan, koja je osmislila eksperiment koji je potvrdio takozvanu teoriju očuvanja struje vektora, odnosno “slabe interakcije”. Nagradu su dobila dvojica njenih kolega koji su ju angažirali.

1961.

Muški znanstvenicei iz NASA-e oslanjali su se na matematičku genijalku Katherine Johnson i njezine kolegice matematičarke (Hidden Figures) kako bi poslali ljude u svemir, dok u biltenu NASA patronizira svoje zaposlenice.

1970.

46 istražiteljskih novinarki tužilo je Newsweek zbog toga što su muški kolege i urednici sebui pripisivali zasluge za njihov rad.

{slika}

1986.

Margaret Keane tuži bivšeg supruga Waltera Keanea tvrdeći da je ona autorica slika s djecom velikih očiju i životinja po kojima se on proslavio. Njezin slučaj se povlačio na sudu godinama. Na kraju se Margaret odustala jer je Walter bio presiromašan da bi platio.

1993.

Povjesničarka Margaret Rossiter stvorila je frazu “Matilda efekt“, prema sufražetkinji Matildi Joslyn Gage za koju se smatra da je izumila stroj za čišćenje pamuka – patent koji je prisvojio inovator Eli Whitney. Taj pojam se, dakle, odnosi na potcjenjivanje doprinosa žena u znanosti.

2006.

Pismo Trumana Capotea u kojem hvali radnu verziju romana “Ubiti pticu rugalicu” svoje prijateljice iz djetinjstva Harper Lee, proizvelo je desetljeća spekuliranja o tome je li on pravi autor romana – što sam Capote nije nastojao otkloniti.

2007.

M.I.A. proziva novinare jer pišu kako je glavni tvorac njezinog prvog albuma njezin bivši muž, premda je autor tek nekoliko pjesama na albumu. “Jednostavno smatram uvredljivim mišljenje kako ne mogu imati vlastite ideje zato što sam žena.”

{slika}

2008.

Nakon što su dečki koji nemaju pojma pokušali “poučiti” esejisticu Rebeccu Solnit o temama u kojima je ona stručnjakinja, napisala je esej naslovljen “Men Explain Things to Me” (“Muškarci mi objašnjavaju”). Riječ “mansplain” je ušla u rječnike.

2014.

Whitney Wolfe je tužila Tinder tvrdeći da joj je bivši šef oduzeo titulu dopredsjednice rekavši joj pri tom kako “imati mladu žensku suosnivačicu izgleda kao vic”. Slučaj je okončan privatnom nagodbom.

2015.

U studiji o akademskom napredovanju na najpozatijim programima iz ekonomskih znanosti, studentica s Harvarda Heather Sarsons otkrila je kako izostaju zasluge žena za pisanje radova u kojemu su im koautori muškarci.

2016.

Kada je mađarska plivačica Katinka Hosszú oborila svjetski rekord na Olimpijskim igrama u Riu, NBC je za ovaj uspjeh proglasio zaslužnim njezinog supruga i trenera. “Za ovo je zaslužan muškarac!, uzviknuo je komentator.

{slika}

2016.

Kanye West repuje: “Mislim da bi se ja i Taylor [Swift] opet mogli seksati. Zašto? Pobogu, ja sam tu kučku učinio slavnom”.

 Prevela i prilagodila Sanja Kovačević