Nove boje Trans Hangouta

Mi smo novu 2017. zamislilie kao zabavnu, punu novih iskustava i znanja pa smo u tom tonu obojali_e i Trans Hangout! 🙂

Nadamo se da i ti tako zamišljaš novu godinu i da nećeš propustiti nove boje Trans Hangout-a koji će se ove godine organizirati jednom mjesečno.

U utorak, 17. siječnja, igramo društvene igre, Nintendo Wii i radioničarimo Veeeliki Čovječe ne ljuti se!

Gdje? LGBT Centar Zagreb

Kada? Od 18 do 20h.

Trans Hangout je neformalno druženje za trans i trans-friendly osobe. Ne moraš se najaviti ni predbilježiti – samo dođi.

Tangerine is the New Black

LGBTIQ+ inicijativa Filozofskog fakulteta pri KSFF-u AUT 17. siječnja u prostorima KSFF-a predstavlja edukativno-zabavnu filmsku večer pod imenom ‘TANGERINE IS THE NEW BLACK’. Događaj, koji je ime dobio spajajući ime projiciranog filma ‘Tangerine’ i internacionalno popularne i priznate LGBTIQ+ Netflixove serije ‘Orange is the New Black’, organiziran je kako bismo kolektivno javnost uputile/i na bitnost inkluzivnosti i potreba trans osoba u mainstream LGBTIQ+ pokretu. U tu svrhu večer obilježavamo projekcijom nagrađivanog filma trans tematike ‘Tangerine’ redatelja Seana S. Bakera kojoj prethodi kratko izlaganje uske članice AUT-a i aktivistkinje Viktorije Ćurlin o stremljenjima trans osoba i suvremenim strujanjima u LGBTIQ+ pokretu te zašto je bitno ugurati trans pitanja u javni diskurs.

Nakon projekcije bit će otvorena diskusija o filmu uz pozadinsku glazbu, hranu i piće iz KSFF-a. Pozivamo sve da minglaju, stječu nova poznanstva i da se opuste u dobroj atmosferi uz aktivističke i neaktivističke teme.

RASPORED DOGAĐAJA
19.00 – 19.30 – Kratko izlaganje o suvremenim trans pitanjima (Viktorija Ćurlin)
19.30 – 21.00 – Projekcija filma ‘Tangerine’
21.00 – 23.00 – Minglanje uz hranu i piće te glazbu

Mirna reintegracija iz perspektive žena i mladih

Zaklada Friedrich-Ebert-Stiftung Zagreb‎ u Kinu Europa 16. siječnja od 12 do 17 sati organizira konferenciju pod nazivom “Mirna reintegracija iz perspektive žena i mladih

Mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja uspješan je mirovni proces međunarodne zajednice, koji je osigurao završetak Domovinskog rata mirnim putem. Mirna reintegracija od iznimnog je značenja za stanovnike i stanovnice Slavonije, Baranje i Srijema, građane i građanke Vukovara, ali i cijele Hrvatske.

“Na ovogodišnjoj konferenciji naglasak stavljamo na glasove koji su tijekom godina bili manje čujni, možda zatomljeni, a to je populacija žena i mladih”, poručuju iz Zaklade. 

Upoznajte ilustratorice koje preuzimaju Instagram

Internetski memovi nisu poznati zbog svoje ljepote. Obično se sastoje od grubo fotošopiranih slika i teksta, a zanimljivi su zato što su smiješni i jer se s njima možemo poistovjetiti.

No pored tradicionalnih memova, pri pretraživanju Instagrama može se primijetiti mnoštvo novih umjetnica koje iznova osvajaju taj medij.

Rad ovih umjetnica uglavnom se odnosi na crtež, što ga čini nemjerljivo osobnijim. To je osobito važno kada se u obzir uzmu teme koje obrađuju. Neke od tih tema su feminizam, seksualno nasilje, gubitci, mentalno zdravlje, invaliditet, te što znači identificirati se kao žena u 2016. godini.

Mashable je s nekoliko umjetnica razgovarao o njihovu radu i prihvaćenosti na Instagramu.

1. Mari Andrew (@bymariandrew)

“Počela sam ilustrirati kako bih stekla kontrolu nad dijelovima svog života koji nisu tako sjajni”, napisala je u e-mailu Mari Andrew, umjetnica iz Washingtona

U dvije godine, otkako je otvorila Instagram profil, Andrew je prikupila više od 200.000 sljedbenika/ca. Počela je crtati tek kao dvadesetdevetogodišnjakinja, bez ikakve formalne edukacije.

“Ljudi me ponekad pitaju kako postati ‘umjetnicom’. To mi je pitanje smiješno jer se uopće ne osjećam kao umjetnica. Jednostavno radim ono što volim i to objavljujem na društvenoj mreži”, rekla je.

Iako joj to nije bila prvobitna namjera, mnoge od njezinih šarenih objava odnose se na seksizam.

“Ta mi tema dolazi prirodno jer ga, kao i svaka žena, doživljavam svakodnevno”, izjavila je Andrew.

Summer Affective Disorder 💦

A photo posted by Mari Andrew (@bymariandrew) on Aug 12, 2016 at 2:58am PDT

Njezini postovi na brutalno iskren način pokazuju kako u stvarnosti izgleda svakodnevica suvremene žene. Radi se o duhovitim prikazima dobro poznatih, pomalo depresivnih, istina.

“Shvatila sam da je ljudima osvježenje vidjeti stvarno sirov posao”, govori.

Njezini nježni likovi i razigrani, svježi tekstovi prenose jedno jednostavno obećanje, koje glasi – “niste same”.

2. BIG SIS (@bigsis666)

Rad ove 26-godišnje umjetnice iz Toronta istovremeno izazivaju smijeh i bolnu grimasu.

Anonimna umjetnica BIG SIS predstavlja se isključivo na Instagramu i bavi se najdubljim dijelovima ženskog iskustva – temama poput ljubomore, nemogućih standarda ljepote koje društvo nameće, masturbacije i snalaženja u kompliciranim ljubavnim odnosima u svijetu Tindera i sličnih aplikacija.

the hands are hers please believe me

A photo posted by BIG SIS (@bigsis666) on Jul 24, 2016 at 8:46pm PDT

U kratkim stripovima koji se uglavnom sastoje od jednog kadra, bez trunke srama prikazuje nesigurnosti koje mnoge žene teško priznaju i sebi samima.

Čak i kada nisu fotorealistične, njezine likinje imaju tijela s kojima se stvarne žene mogu poistovjetiti. BIG SIS oko svojih likinja stvara kompleksan svijet i ne nudi brza i jednostavna rješenja teških problema.

Umjesto toga, prikazuje ženska iskustva onakvima kakva doista jesu. Politički komentar u njezinu radu suptilan je i neizrečen, ali prisutan. Njezini stripovi služe nam i kao podsjetnik, istovremeno utješan i zastrašujuć, da su mnogi od apsurdnih izazova kojima su žene izložene – u stvari posve uobičajeni.

thanks to my pal for letting me exploit us joking about his sex life for this one

A photo posted by BIG SIS (@bigsis666) on Jun 9, 2016 at 8:05pm PDT

“Uvijek sam se zapravo rado vraćala na temu srama, nastojeći ga raskrinkati. Nadam se da postaje sve slabiji što više govorimo o njemu. Čini mi se da je upravo sram osnova osjećaja koji me paraliziraju, no znam da u tome nisam sama “, izjavila je BIG SIS za Mashable.

Ova je umjetnica također izradila internetski dućan u kojem možete ubosti značke, našivke i stripove s njezinim radovima.

3. Frances Cannon (@frances_cannon)

Frances Cannon umjetnica je iz Melbournea (Australija), koja nam poručuje da je savršeno u redu voljeti svoje tijelo.

Njezini crteži prikazuju žene, često nage, ali prikazane na neseksualiziran način. Umjesto toga, naglasak je na njihovoj jedinstvenoj ljepoti. Njezina vas djela pozivaju da preispitate ideju o tome kako žensko tijelo treba izgledati, osobito u umjetnosti.

“Mnoga nacrtana tijela temelje se na mome vlastitom. Gorivo za moj rad moji su intimni osjećaji”, rekla je Cannon za Mashable.

Misija je ove umjetnice kroz svoj rad slaviti svaku ženu, a odnedavno stvara crteže koji prikazuju žene s invaliditetom: “Nikada prije nisam crtala kolica (zato mi oprostite neke netočnosti) – ali u tome je zapravo problem! Pred par mi je dana rečeno da ne crtam dovoljno raznovrsne ljude, i pomislila sam ‘O, sranje, posve si u pravu!’, stoga evo prvoga od, nadam se, mnogih. Nadam se da ću više surađivati s osobama s invaliditetom i više crtati! Bez obzira na to kako tvoje tijelo izgleda ili što sve može učiniti, ti si vrijedna i lijepa! Osobe s invaliditetom zaslužuju više zastupljenost u medijima. Iako osobno nemam invaliditet, ne želim da se na ovoj stranici itko osjeća nevidljivo. Volim vas sve”.

Uz svoja umjetnička djela, Cannon često posta slike na kojima je i sama, potičući žena da slave vlastiti identitet.

“Dugo mi je trebalo da upoznam svoje tijelo i zaljubim se u njega. Moj rad bilježi taj dugi put”, naglasila je Cannon.

Brojne su se žene toliko poistovjetile s Francesinom umjetnosti, da su si tetovirale njezine crteže. Ova umjetnica također ima online dućan gdje možete kupiti printeve i druge predmete s njezinim radovima.

4. Tara Booth (@tarabooth)

Tara Booth crtačica je stripa iz Philadelphije koja trenutno boravi u Portlandu, Oregon. Vješto prikazuje svakodnevne trenutke onakvima kakvi doista jesu: zajednička iskustva koja svi doživljavamo, poput sparivanja rasparenih čarapa.

Sa ženama koje stvara lako se je poistovjetiti, a njezin rad nastoji zaobilaziti teme uobičajene za strip.

“Iznoseći svoj rad u javnost, pridonosim ženskoj perspektivi unutar umjetnosti kojom dominiraju muškarci Prikazivanje žena u stripu besramno je seksistički i iskrivljeno. Važno mi je povratiti sliku vlastita tijela”, napisala je u e-mailu za Mashable.

Booth je na Instagramu završila slučajno, vidjevši ga neplanirano kao ispušni ventil nakon niza nemilih događaja.

“Dok sam vozila kroz San Francisco, provalili su mi u automobil i ukrali računalo. Bez računala ili skenera morala sam se osloniti na telefon kako bih zabilježila nove radove. Instagram je izvanredno izravan i pristupačan”, rekla je.

Društvena se platforma pokazala osobito učinkovitim kanalom za njezinu umjetnost.

“Šokirana sam pozitivnim reakcijama na crteže. Najvažnije povratne informacije dobivala sam od mladih žena koje su mi se zahvaljivale što sam im pomogla da prebrode teške trenutke”, istaknula je.

black socks only 🏴

A photo posted by tarabooth (@tarabooth) on Oct 25, 2016 at 10:27pm PDT

Printevi iz ograničene serije mogu se kupiti online.

5. Hilary Fitzgerald Campbell (@cartoonsbyhilary)

Hilary Fitzgerald Campbell umjetnica je iz New Yorka. Inspiriraju je likovi iz stripa Peanuts i Charlie Brown. Svoj je rad započela stvarajući dokumentarne filmove.

“Nastojala sam pronaći svoj glas”, izjavila je za Mashable.

Ono što povezuje njezine filmove i stripove činjenica je da oba medija prikazuju stvarni život. Na Instagramu je počela objavljivati kratke crtane filmove koji prikazuju prekide veza svojih prijateljica i prijatelja. “Ako se tome nasmijemo, možda ćemo se osjećati bolje”, mislila je.

“Znati da i drugi ljudi pate čini nas malo manje usamljenima,” rekla je Campbell.

Uspješnom kampanjom na Kickstarter platformi Campbell je objavila svoju prvu knjigu “Breaking Up Is Hard to Do, But You Could’ve Done Better”. U knjizi su ispripovijedane stvarne, anonimne priče na temu prekida veze, a Campbell ih je ilustrirala.

Kaže da rad na Instagram može predstavljati izazov.

“Ondje sam bila prisiljena ‘uštimati” vlastiti izraz’, rekla je, objašnjavajući da je to samo kronološki prikaz umjetničkog rada. Pronalaženje stila bez ograničenja težak je zadatak.

You have no new messages. Toast & Such, every Saturday morning on @actualpants

A photo posted by Hilary Fitzgerald Campbell (@cartoonsbyhilary) on Dec 3, 2016 at 7:43am PST

“Ne bismo smjeli objavljivali umjetnost samo za lajkove”, izjavljuje ova umjetnica.

Hilaryin je rad često jednostavan, ali je živahan i s njim se može poistovjetiti. Njezini su kratki stripovi pošteni i pretaču složene osjećaje u probavljive zalogaje. Umjetnost koju ona stvara moguće je mobitelom poslati prijateljicama u svim onim situacijama kada svoje osjećaje ne možete opisati riječima.

Njezin profil ne prikazuje isključivo ženska iskustva, ali za Campbell, u tome je i poanta.

“Nije sve što radim feminizam. Ali to upravo i jest feminizam – jednostavno radim ono što želim, ali sam sasvim slučajno i žena”, rekla je.

Campbell je u suradnji s drugim umjetnicama ilustrirala Feminist Fight Club, vodič za borbu protiv seksizma na radnom mjestu.

#hungovergirl #lazysunday #debt

A photo posted by Hilary Fitzgerald Campbell (@cartoonsbyhilary) on Oct 30, 2016 at 9:

7am PDT

Prevela i prilagodila Silvija Jakovljević

Rusija želi dekriminalizirati neke oblike obiteljskog nasilja

Nasilje u obitelji razlog je smrti oko 14 tisuća žena u Rusiji, prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova. Također, samo dva posto žrtava nasilja prijavljuje ga policiji.

Unatoč tome, zemlja želi neke oblike nasilja dekriminalizirati što će žrtve nasilja učiniti još ranjivijima. Zakon, poznat kao “Slapping law” prošao je prvo čitanje parlamenta, a njime se želi dekriminalizirati nasilna djela koja su se dogodila prvi put i dijela koja se događaju “samo jednom godišnje” i žene i/ili djeca nisu ozbiljno ozlijeđeni/e. Najveća zagovornica zakona je senatorica Yelena Mizulina koja smatra da je sadašnji zakon anti – obiteljski i neutemeljeno intervenira u obiteljske stvari. 

Osim nje, i Ruska pravoslavna crkva velik je zagovornik zakona koji je u skladu s patrijarhalnim viđenjima čelnika crkve u kojem su žena i djeca podložni/a mužu. Autori/ice zakona kažu da se on odnosi samo na dijela koja ne uzrokuju ozlijede zbog kojih bi žrtva zatražila bolničko liječenje ili bi morala izostati s posla. Prema njemu će se prvo nasilno ponašanje ili ono koje se dogodi jednom godišnje rješavati opomenom ili radom za opće dobro.

Aktivisti/kinje za prava žena smatraju da ovakav zakon otvara sezonu nasilja nad ženom i djecom. Aktivistkinja Alena Popova pokrenula je i peticiju kojom traži donošenje novog zakona protiv nasilja u obitelji i već je dosegnula gotovo 180,000 potpisa. Novinarka Olga Bobrova rekla je da iako neki nasilni događaji ne zahtijevaju hospitalizaciju i ne ostavljaju fizičke tragove, oni svejedno “transformiraju živote u pakao”. Napomenula je i da je nasilje normalan način života u Rusiji. 

RIA Novosti donosi podatak da je procijenjeno da 36 tisuća žena dnevno u Rusiji bivaju pretučene od strane supruga, a prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova čak dvije trećine ubojstava u 2008. mogu se pripisati nasilju u obitelji.

Kontroverzni zakon u prvom je glasanju podržan s 368 glasova za i jednim protiv te jednim suzdržanim. Još se čeka drugo i treće čitanje. 

The Yes Men: Pobuna!

Novu dokumentarnu godinu Restart documentary otvara pretpremijerom filma “The Yes Men: Pobuna!” koja će se održati 18. siječnja u prostoru Zelene akcije / FoE Croatia , a film će vam otkriti zabavnu stranu aktivizma zbog koje ćete novogodišnjoj listi odluka definitivno dodati borbu za okoliš!

Aktivisti skupine The Yes Men Mike Bonanno i Andy Bichlbaum posvetili su život osvještavanju letargične javnosti o toksičnim djelovanjima velikih korporacija poput Shella i Gazproma, i to humorističnim gerilskim pothvatima, nevinim prijevarama te sumanutim javnim istupima. U svojem trećem filmu The Yes Men Are Revolting obratili su pažnju na fenomen globalnog zatopljenja, kombinirajući snimke vlastitih akcija kojima ismijavaju establišment s jednostavnim, simpatičnim animiranim klipovima koji će svakom laiku objasniti pozadinu ekoloških problema.

Održavajući lažne konferencije za novinare te glumeći glasnogovornike velikih organizacija, The Yes Men već godinama ukazuju na prijeteću opasnost megalomanskih projekata naftnih kompanija koje osim energenata crpe moć i novac, ugrožavajući prirodu i naše zdravlje. Njihove sarkastične predstave u jeftinim odijelima i s perikama bockaju vrlo moćne “košnice”, ali prestaju biti zabavne čim shvatimo da većina ljudi ipak ne razumije istinsku bit cijelog performansa. Iza kulisa aktivizma, film krije i osobnu priču protagonista. Kako se društveno djelovanje odražava na njihove obitelji, ljubavne veze, ali i obrnuto, kako one utječu na vrlo jaku, gotovo bratsku, povezanost Mikea i Andyja, dvojca nepokolebljivog u svojoj želji da promijeni svijet.

Nakon film, održat će se i panel rasprava “Metode Aktivizma: Primjeri uspješnih javnih akcija u Hrvatskoj” na kojem će sudjelovati Tomislav Domes iz Prava na grad i Bernard Ivčić iz Zelene akcije / FoE Croatia. Nakon pretpremijere, film možete pogledati u Dokukinu Kic u sljedećim terminima: 

  • 19.1. 21:30h
  • 20.1. 19:00h
  • 21.1. 21:00h
  • 22.1. 19:00h