Što znači suradnja između HKS-a i Klinike Fran Mihaljević?

Klinika za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” i Hrvatsko katoličko sveučilište potpisali su nedavno sporazum o suradnji, bez iznošenja detalja što ona podrazumijeva. U klinici je također održano misno slavlje. Na stanicama Klinike osvanula je tek kratka obavijest:

“Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” prof. dr. sc. Alemka Markotić i rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić potpisali su Sporazum o suradnji kojim su sporazumne strane suglasne da će surađivati u području znanstveno-istraživačke i stručne djelatnosti te u provođenju preddiplomske, diplomske i poslijediplomske nastave i edukacije studenata u Klinici kao nastavnoj bazi HKS-a kao i ostalim oblicima suradnje.”

N1 očekuje odgovor obje institucije o značenju ovog sporazuma te njegovim financijskim posljedicama, s obzirom na turbulencije koje je tijekom čitave prošle godine izazvao pokušaj guranja sporazuma između Katoličkog bogoslovnog fakulteta i Filozofskog fakulteta. Također, na stranicama Klinike objavljeno je i da je zagrebački pomoćni biskup mons. Ivan Šaško predvodio u četvrtak, 29. prosinca 2016. godine euharistijsko slavlje u prostorijama Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” u Zagrebu.

“Prvo je to euharistijsko slavlje održano u Klinici od njezina osnutka 1893. godine. U uvodu slavlja, na kojem je sudjelovalo oko 50 članova medicinskog osoblja Klinike predvođeni ravnateljicom Klinike prof.dr.sc. Alemkom Markotić i njezinim zamjenikom doc.dr.sc. Rokom Čivljakom, biskup Šaško izrazio je zahvalnost Gospodinu za providnost i za ljude koji su omogućili ovaj početak, ovo prvo euharistijsko slavlje u prostoru kapelice”, objavljeno je u obavijesti, koja je uslijedila nakon one o potpisivanju sporazuma.

Zanimljivo je i da je Hrvatsko katoličko sveučilište (HKS) u akademskoj godini 2015./2016. pokrenulo prvi preddiplomski te diplomski studij iz područja biomedicine i zdravstva, uz dosadašnje studije teologije, sociologije, psihologije i slično. Diplomski studij sestrinstva pružit će studentima/icama nastavak edukacije na području sestrinstva, s naglaskom na unapređenju stručnih i znanstvenih kompetencija koje će im omogućiti prakticiranje medicine utemeljene na dokazima, ističe se, među ostalim.

“Kako se oba studija odvijaju u sklopu katolički integriranog sveučilišta, studenti će dobiti jedinstvenu priliku stjecanja biomedicinskih znanja ne samo kroz prizmu sestrinstva kao zdravstvene struke, već i društvene discipline koja se skrbi za čovjeka, i to onog najranjivijeg – bolesnog čovjeka. Stoga će kolegiji iz područja teologije, filozofije i etike u sestrinstvu, kao i zdravstvene psihologije i mentalnog zdravlja, s osobitim naglaskom na palijativnoj medicini, omogućiti nešto drukčije profiliranje sestrinstva od onoga kakvo se do sada nudilo u hrvatskom obrazovnom sustavu”, navela je na stranicama HKS-a Marta Čivljak, Pročelnica Odjela za sestrinstvo.

Iskustva iz inozemstva s vjerskim bolnicama i može li se to preslikati na javne bolnice u RH

Američko, ali i njemačko iskustvo pacijenata/ica bolnica u vlasništvu crkve govore o nizu problematičnih situacija. U Njemačkoj je, primjerice, zabilježeno odbijanje silovanih pacijentica koje, nakon pregleda i prijave policiji, zatraže “pilulu za dan poslije”, a abortus ne dolazi u obzir. Više od milijun zaposlenika/ica Katoličke i Protestantske crkve u ovim javnim djelatnostima riskira otkaze u slučaju razvoda, podvrgavanja medicinski potpomognutoj oplodnji, izražavanju simpatija prema seksualnim manjinama, ali i ako se odaju porocima o čijoj ozbiljnosti poslodavac arbitrarno odlučuje.

No, ono što je potencijalno opasnije u hrvatskom slučaju jest činjenica da je Fran Mihaljević javna bolnica, a ne bolnica u vlasništvu Crkve.

Ugovor je sklopljen između javne bolnice, koja je plaćana novcem poreznih obveznika/ica, i religijske organizacije, te bi zato morao izaći u javnost. Klinika je, naime, nastavna baza Medicinskog fakulteta, a po ovom sporazumu postala je i nastavna baza KBS. 

Zato je iznimno važno da javnost zna na koji će način te institucije surađivati na stručnom planu, koji obuhvaća prevenciju, dijagnostiku, liječenje i rehabilitaciju. U Klinici je centar za AIDS, a poznato je da Katolička crkva ne dozvoljava upotrebu prezervativa. Među pacijentima/icama ima sigurno i članova LBGT zajednice, a poznati su diskriminatorni stavovi Crkva prema njima. Nužno je sagledati što suradnja znači na znanstveno-istraživačkom planu, kao i na edukaciji studenata/ica i postdiplomaca/ki.

No, možda najvažnije je pitanje osigurava li njihov sporazum da će se u Klinici medicina obavljati po znanstvenim principima ili temeljem katoličkih naučavanja.

Trans* grupe podrške

TRANSavjetovanje i Trans Aid započinju zimski ciklus grupa podrške koji će se održati 10. siječnja od 18 do 21 sat. 

Grupe podrške kontinuiran su program koji je osmišljen kao program u kojemu trans, inter i rodno varijantne osobe izmjenjuju iskustva, međusobno se podržavaju i druže. Grupe su pod vodstvom psihologinje, a trenutna grupa broji 10 osoba. 

“Želja nam je na Grupama stvoriti povjerljivu atmosferu gdje se ljudi poznaju, zbližavaju, a time i gdje im je ugodno raditi skupa i dijeliti iskustva. Zbog ovoga su dolasci na grupe obvezni”, poručuju organizatori/ice.

Svi/e koji/e su zainteresirani/e za sudjelovanje te se slažu s konceptom i osnovnim pravilima grupe mogu se prijaviti do 9. siječnja do 16 sati na e – mail adresu: transavjetovanje@transaid.hr. Također, na istu se adresu možete javiti ako imate dodatnih pitanja ili se pak želite naručiti na individualno savjetovanje. 

Finska eksperimentalno uvodi temeljni dohodak

Finska će se upustiti u eksperiment ostvarivanja temeljnog prihoda građanima i građankama tako da će se grupi nezaposlenih osoba omogućiti primanje neoporezivog dohodak bez obaveza.

Od početka ove godine odabrana skupina nezaposlenih u Finskoj će primati plaću od 560 eura i s tom plaćom nisu povezani nikakvi uvjeti, prenosi Deutsche Welle. Naime, Finska tako postaje prva zemlja na svijetu koja se doista upušta u eksperiment kako će primanje temeljnog prihoda na ponašanje građana.

“Mislimo da bi to mogao biti odličan poticaj da ljudi prihvate barem male i poslove na određeno vrijeme”, pojasnila je Marjukka Turunen koja je na čelu pravnog odjela Kele, finske službe za socijalnu skrb.

Naime, dosad su i nezaposleni vrlo nerado prihvaćali takve poslove jer su se bojali da će tako biti gurnuti na dno ljestvice ako se pojavi “pravi” posao, a onda je tu bio i problem poreza. Jer ako se taj prihod zbroji s pomoći koju primaju, ponekad je ispadalo da im je u džepu ostajalo manje nego da uopće ne rade.

U ovom konceptu je to drugačije: na taj temeljni prihod se ne plaća porez, čak i ako nađu posao i zarade nešto povrh toga.

“To će im dati financijsku sigurnost. Mogu računati s tim da će im taj novac stići na vrijeme. Što će učiniti s njim, to je njihova stvar”, objašnjava pravnica socijalne službe.

Kako prenosi DW, sudionici/e ovog eksperimenta će biti izabrani/e slučajnim postupkom među svim osobama između 25 i 58 godina koji su u Finskoj još u studenom 2016. primali pomoć za nezaposlene. Predviđeno je da eksperiment traje dvije godine i u Finskoj se nadaju da će ga proširiti na još više sudionika/ca. U prvoj ‘rundi’, temeljni prihod primat će oko 2.000 ljudi. Čeka se još odobrenje tamošnje vlasti.

Otvoreno Savjetovalište za žene žrtve nasilja Krapinsko-zagorske županije

SOS telefon za žene žrtve nasilja Krapinsko-zagorske županije u utorak, 3. siječnja otvorio je Savjetovalište za žene žrtve nasilja Krapinsko-zagorske županije.

Savjetovalište je namijenjeno ženama žrtvama nasilja, ženama koje trebaju informacije vezane uz obiteljsko nasilje, partnersko nasilje kao i sve ostale oblike nasilja. Budućim korisnicama, savjetovalište nudi usluge informiranja, savjetovanja, psihosocijalne pomoći i pravnog savjetovanja.

Radno vrijeme Savjetovališta je utorkom i četvrtkom od 10:00 do 12:00 sati te u drugim terminima prema prethodnom telefonskom dogovoru, na adresi Trg hrvatske kraljice Jelene 6.

“Pozivamo sve žene kojima su potrebne informacije, savjetovanje ili drugi oblici psihosocijalne pomoći i podrške vezano uz njihovo iskustvo nasilja da nam se obrate osobno dolaskom u novo otvoreno Savjetovalište utorkom i četvrtkom od 10:00 do 12:00 sati ili telefonski na broj telefona 049/ 639 281 (utorkom i četvrtkom od 12:00 do 18:00 sati) i 091/ 639 2810 (ponedjeljkom, srijedom i petkom od 9:00 do 15:00 sati)”, poručuju iz SOS telefona. 

Istraživanje: sadržaji ženske/rodne tematike u kurikulumima fakulteta

Centar za ženske studije provodi istraživanje s ciljem mapiranja zastupljenosti i vrste sadržaja vezanih za ženske/rodne teme u kurikulumima na visokoškolskim institucijama nekih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na uzorku koji čine nekoliko društveno-humanističkih fakulteta te Akademija dramske umjetnosti i Medicinski fakultet.

Tražimo volonterke i volontere koji bi sudjelovali u provedbi istraživanja pomoću metode analize sadržaja. Za odabir volontera bitan je interes za ženske/rodne teme, teorijsko predznanje o provedbi istraživanja, status studenta ili završen fakultet unatrag tri godine. Prije početka istraživanja, odabrani volonteri su obvezni polaziti instruktažu u trajanju 90 min uz vodstvo stručnih osoba.

Naziv projekta: Istraživanje zastupljenosti ženskih/rodnih sadržaja u sveučilišnim kurikulumima (u okviru projekta Za aktivnog građana/građanku – obrazovanje mladih o rodnoj ravnopravnosti)

Vrsta posla: provedba jedne od  faze istraživanja – prikupljanje podataka u trajanju 20 sati

Organizator: Centar za ženske studije

Kontakt osoba: Andreja Gregorina, andreja.gregorina@zenstud.hr

Lokacija projekta: Dolac 8/I, Zagreb, Grada Zagreb

Ciljana skupina:  studentska populacija/ili osobe koje su završile studij unutar tri godine

Ciljani broj volontera: 7

Datum početka volontiranja  7. veljače 2017.

Datum završetka:  3.  travanj 2017.

Broj sati : 20

Od  do: nije određeno

Trajanje: Kratkotrajno

Područje: Grad Zagreb

Potrebna znanja i vještine:  studentski status/ili završen studij unatrag tri godine, teorijsko  predznanje o provedbi istraživanja, interes za ženske/rodne teme

Web stranica: 0

Pokriveni troškovi: 0

  1. Očekivani rezultati za organizaciju i korisnike: Utvrditi zastupljenost žensko/rodnih tema na razini studijskih programa, na razini kolegija te  na razini nastavne jedinice.

  2.  Očekivani rezultati za volontere:  stjecanje iskustva u  provedbi  istraživanja, upoznavanje s metodom analize sadržaja, proširenje komunikacijskih vještina, proširenje informacija  o ženskim/rodnim temama.

Molimo da svoje prijave pošaljete na adresu andreja.gregorina@zenstud.hr

Nasilje prema ženama problem je (i) muškaraca

Da, umoran sam od nasilja muškaraca prema ženama. I da, muškarci su odgovorni jer trenutno pripadaju kulturi maskuliniteta koja to dopušta- kultura u kojoj muškarci ne smiju pokazati strah, ne smiju biti u krivu i imaju pravo premoći nad drugima, posebice ženama.

Kultura u kojoj se muškarci ne smiju bojati je kultura koja negira našu ljudskost kao muškarca. Ako ne smijemo biti ljudi, onda postajemo nešto drugo. Konstrukcija maskuliniteta- što znači biti muško- igra ključnu ulogu u oblikovanju nasilja nad ženama. To je istina na osobnoj razini, u obiteljima, u vezama, u zajednicama, i u društvu općenito.

Ali kultura je u krivu i ako ne učinimo nešto da to promijenimo žene će i dalje stradavati. Muško nasilje nad ženama je obilno- i samo se pogoršava. Trebamo novu, uključujuću formu maskuliniteta kako bismo ga eliminirali.

Što točno možemo učiniti da povećamo broj muškaraca koji su uključeni u prevenciju rodno uvjetovanog nasilja? Koje specifične strategije mogu motivirati značajan broj muškaraca da se pridruže pokretu?

Kao prvo, muškarci moraju glasno prozivati nasilje drugih muškaraca. I moraju raditi na tome da podrivaju društvene i kulturalne postavke koje podupiru nasilje nad ženama vidljive u svim društvima diljem svijeta- seksističke i nasilne norme, neosjetljivo ponašanje, rodne nejednakosti koje omogućuju nasilje nad ženama. Prozivanjem muškog konformizma možemo staviti teret sprječavanja nasilja nad ženama tamo gdje pripada- na muškarce koji ga perpetuiraju.

Više načina na koje možemo reducirati nasilje nad ženama i djevojkama:

1. Pristupite rodno uvjetovanom nasilju kao muškom problemu koji uključuje muškarce svih dobi i različitih socioekonomskih, rasnih i etničkih pozadina. Promatrajte muškarce ne samo kao počinitelje ili potencijalne počinitelje nasilja nego kao osnažene promatrače koji se mogu suočiti sa svojim nasilnim vršnjacima.

2. Ako vaš brat, prijatelj, kolega ili suigrač zlostavlja svoju partnericu- ili se ponaša nasilno i bez poštovanja prema ženama općenito- nemojte okrenuti glavu. Ako vam situacija to dopušta, razgovarajte s njim o tome. Potaknite ga da potraži pomoć. Ili ako ne znate što učiniti, potražite savjet od prijatelja/ice, roditelja, profesora/ice i savjetnika/ice.  Obratite se nacionalnoj mreži za sprječavanje seksualnog nasilja. Nemojte šutjeti.

3. Imajte hrabrosti pogledati u sebe. Preispitujte vlastite stavove. Ne budite defenzivni kada svojim ponašanjem ili riječima povrijedite nekoga. Potrudite se razumijete vlastite stavove i ponašanja koja nenamjerno perpetuiraju seksizam i nasilje i radite na tome da ih promijenite.

4. Ako sumnjate da je neka žena bliska vama zlostavljana ili da je bila seksualno napadnuta, oprezno upitajte možete li joj pomoći.

5. Ako ste emotivno, psihološki, fizički ili seksualno nasilni prema ženama ili ste to bili u prošlosti, zatražite profesionalnu pomoć sada.

6. Budite saveznik ženama koje rade na tome da ukinu sve oblike rodno uvjetovanog nasilja. Novčano pomognite centrima i skloništima za žene žrtve nasilja. Ako pripadate sportskog ekipi, bratstvu ili nekoj drugoj studentskoj grupi, organizirajte dobrotvornu akciju.

7. Prepoznajte i progovorite protiv homofobije i nasilja nad LGBT osoba. Diskriminacija i nasilje nad LGBT populacijom je pogrešno i direktno povezano sa seksizmom (npr. seksualna orijentacija muškaraca koji progovaraju protiv seksizma je često dovedena u pitanje kao svjesna ili nesvjesna strategija da ih se ušutka. To je jedan od glavnih razloga zašto muškarci ne progovaraju o seksizmu).

8. Pohađajte programe, tečajeve, gledajte filmove o ženama i čitajte knjige i članke o multikulturnim maskulinitetima, rodnoj neravnopravnosti i korijenu uzroka rodno uvjetovanog nasilja. Educirajte sebe i druge o tome kako veće društvene sile utječu na konflikte između pojedinih muškaraca i žena.

9. Nemojte financirati seksizam. Odbijte kupiti bilo koji časopis, video, pretplatiti se na bilo koju web stranicu, ili kupiti bilo kakav glazbeni album koji seksualno ponižava žene ili se nasilno odnosi prema njima. Protestirajte protiv seksizma u medijima.

10. Budite mentor i učite mlade dječake kako da budu muškarci na način koji ne uključuje ponižavanje ili zlostavljanje djevojčica i žena. Volontirajte u programima prevencije rodno uvjetovanog nasilja uključujući programe za muškarce protiv seksizma. Budite primjer drugima. 

Nasilje nad ženama nije samo stvar nepravde ili nejednakosti nego je i stvar zdravlja. Nasilje ima značajan učinak na zdravlje i dobrobit žena- ne samo u smislu povrede i preuranjene smrti, nego i u smislu psihičkih problema kao što su pokušaj samoubojstva i samoranjavanja, depresije, tjeskobe, PTSP-a, zlouporaba droge i lijekove i lošeg reproduktivnog zdravlja. To je zaista užasno žalosno.

Naravno, ne zlostavljaju svi muškarci žene. Ali svi muškarci moraju osuditi nasilje. Dokle god muškarci šute dok drugi muškarci zlostavljaju žene, oni možda nisu počinitelji ali oni perpetuiraju to nasilje, dopuštajući mu da se nastavi. Napore da se spriječi nasilje nad ženama moraju poduzeti upravo muškarci jer su muškarci većinom oni koji perpetuiraju to nasilje.

Nasilje nad ženama je problem (i) muškaraca. To nasilje uništava žene i djevojke koje muškarci vole, ocrnjuje sve muškarce, počinjeno je od strane muškaraca koje drugi muškarci poznaju i prestati će tek onda kada većina muškaraca pomogne napraviti društvo u kojem je takvo nasilje nezamislivo.

Pokrenimo pokret– pokret muškaraca koji se ne boje zaustaviti nasilje nad ženama.

Uključivanje muškaraca u pokret kao što je Real Women Real Stories jedini je način kako postići dugotrajnu društvenu promjenu. 

Prevela i prilagodila: Jana Kujundžić