Danska želi zatvoriti granicu za izbjeglice

Danska Vlada predložila je glasanje o zakonu koji će omogućiti zatvaranje granica za izbjeglice ako bude rastao broj azilanata/kinja koji/e žele ući u Dansku, prenosi abrasmedia.info. “Moramo se nositi s pritiskom. To je razlog što uvodimo hitne kočnice da bismo bili u mogućnosti vratiti azilante na granicu”, rekla je ministrica za strance i integraciju Inger Støjberg.

Mjera je inspirirana zakonom usvojenim u lipnju u Norveškoj, koja dozvoljava policiji da vraća osobe koje dođu na granicu tražiti azil, bilo da su one u “kriznoj situaciji”, ili dolaze iz neke druge nordijske zemlje. Danska je prihvatila 4.700 zahtjeva za azil od početka godine i predviđa ih oko 10.000 godišnje.

Izvršna vlast želi ograničiti pravo na socijalnu naknadu za azilante/kinje, pokrenuti mjere sigurnosti za centre u kojima su oni smješteni, olakšati protjerivanje onih čiji su zahtjevi odbijeni.

“Oko 10.000 podnosioca/ica zahtjeva, to je previše”, rekla je Støjberg, poznata po antiizbjegličkoj retorici.

Danska je šokirala mnoge branitelje/ice ljudskih prava, usvojivši u veljači zakon koji omogućuje konfiskaciju novca od azilanata/kinja i vrijednih stvari da bi financirali svoj boravak.

733 umjetnice se okupile kako bi pokazale kako izgleda solidarnost

Umjetnica Kim Schoenstadt željela je doprijeti do svojih kolegica umjetnica u zajednici kako bi povezale, i to, kako je sama rekla, iz sasvim sebičnih razloga. “Dugo nisam bila prisutna u umjetničkom svijetu, pa sam željela ponovno osjetiti kako je biti dio zajednice”, rekla je. Odaziv je bio veći nego što je uopće mogla zamisliti – u nedjelju ujutro, umjetnice su se okupile u galeriji Hauser Wirth & Schimmel u Los Angelesu kako bi se susrele i povezale, dale podršku jedna drugoj i ukazale na svoje postojanje u umjetničkom svijetu koji ih prečesto zanemaruje. Schoenstadt je kasnije ovaj događaj nazvala Now Be Here.

Projekt je djelomično inspiriran turnejom trenutne izložbe ove galerije, Revolution in the Makin: Abstract Sculpture by Women, 1947.-2016. Umjetnica navodi kako ju je na organizaciju potaknula izjava Jenni Sorkin, kustosice i feminističke teoretičarke: “Rekla je kako za svaku umjetnicu na izložbi, postoji još mnogo više onih koje su mogle biti izabrane. Na to sam pomislila, pa, idemo se okupiti”.

Započela je sa slanjem e-maila umjetnicama koje je znala i čiji je rad voljela, a zatim kontaktirala i lokalne galerije i zamolila ih da pozovu umjetnice koje znaju. Ističe kako je nastojala izbjeći korištenje društvenih mreža kako bi sve ostalo u njihovom umjetničkom krugu.

{slika}

Velik broj umjetnica odazvao se pozivu – njih čak 733. Schoenstadt ističe kako je cijeli događaj bio iznimno poseban, osobito gledati kreativne žene koje su se došle povezati na posebnoj razini. Okupljanje je završilo velikom grupnom fotografijom, na kojoj svaka od žena drži broj. “Nisam željela da ovo bude o meni. Organizirala sam sve kako bi bilo o nama”, ističe Schoenstadt. 

Platforma 112: Tehnička Vlada ogriješila se o ustavna načela po pitanju HRT-a

Platforma 112 ocijenila je u srijedu kako se tehnička Vlada donošenjem Uredbe o izmjeni Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji (HRT) ogriješila o temeljna ustavna načela trodiobe vlasti, ustavnosti i zakonitosti čime je “uzurpirala liberalnu demokraciju i ustavno-pravi poredak Republike Hrvatske”.

Platforma 112 stoga od Ustavnog suda traži da hitno i samoinicijativno pokrene ustavnosudski nadzor, a od predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića da preuzme političku odgovornost za današnje odluke HDZ-ovih članova tehničke Vlade.

“Aktualna Vlada kojoj je Sabor izglasao nepovjerenje u svom tehničkom mandatu nema ni zakonsku ni ustavnu ovlast mijenjati već izglasane odluke Hrvatskog sabora, poput Zakona o HRT-u koji propisuje da isključivo Sabor može imenovati vršitelja dužnosti ravnatelja HRT-a na maksimalno šest mjeseci. Štoviše, današnjim produljenjem mandata v.d. glavnog ravnatelja tehnička je Vlada nedvojbeno prekršila Zakon o postupku primopredaje vlasti koji joj izričito zabranjuje da nakon raspuštanja Sabora donosi odluke o imenovanjima”, ističe se u priopćenju.

Dodaje se kako takvo miješanje tehničke Vlade u zakonom propisane nadležnosti upravljačkih tijela HRT-a kao javne ustanove predstavlja napad na neovisnost HRT-a u odnosu na partikularne političke utjecaje.

Zakon o HRT-u jasno definira da, po isteku razdoblja od šest mjeseci, odgovornost upravljanja HRT-om prelazi u nadležnost Nadzornom odboru HRT-a koji na raspolaganju ima mehanizme upravljanja sukladno Zakonu o ustanovama. Nadzorni odbor već je pokrenuo proceduru imenovanja privremenog upravitelja HRT-a pred Trgovačkim sudom koji u trenutku donošenja odluke tehničke Vlade nije pravomoćno okončan, pa se današnja odluka tehničke Vlade može smatrati nedopuštenim pritiskom na Visoki trgovački sud.

Uplitanje vlasti u rad HRT-a tijekom mandata aktualne Vlade i međunarodno je prepoznato kao ključni problem slobode i neovisnosti medija u Hrvatskoj, na što upozorava izvještaj međunarodnih medijskih stručnjaka ‘Hrvatska: Medijske slobode u turbulentnim vremenima’ gdje se masovno kadrovsko restrukturiranje i paradigmatske promjene programa ističu kao dokaz ‘pokušaja Vlade na odlasku da kolonizira HRT u svoje svrhe'”, navodi u priopćenju Platforma 112.

MSU traži vodiče i vodičkinje

Poziv Muzeja suvremene umjetnosti za vodiče i vodičkinje prenosimo u cijelosti. 

Pozivamo vas da nam se pridružite na izložbi KAKO ŽIVI NAROD – IZVJEŠTAJ O PASIVNOSTI – poučna izložba u osam cjelina umjetnice Kristine Leko i suradnika/ca (Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu, 8. 9. 2016. – 21. 10. 2016.) i pomognete nam u realizaciji edukativno-performativnog programa. 

Za sve zainteresirane organizirali smo radionice pod vodstvom umjetnice Kristine Leko, filozofkinje Ankice Čakardić i kazališne redateljice Anice Tomić. Kristina Leko će vas upoznati sa svojim umjetničkim radom, pomoći vam da odaberete one sadržaje prezentirane na izložbi koje smatrate osobito važnima te vas naučiti kako potaknuti posjetitelje na promišljanje, razgovor i raspravu. Ankica Čakardić će vam pomoći u kritičkoj analizi i tumačenju sadržaja, dok će vas Anica Tomić naučiti kako nadvladati i kontrolirati tremu od javnog nastupa, na koji način zadržati koncentraciju grupe te kako artikulirano i jasno iznositi činjenice i pritom ostati zanimljiv.

Želite li pokušati utjecati na promjenu društvenih odnosa u svojoj zemlji, stvoriti od nje društvo iz kojeg se ne bježi? Ili mislite da je sve u redu, baš ovako kako je? I da živite u najljepšoj zemlji na svijetu? Ako mislite da se ništa ne može učiniti, varate se.

Vjerujemo da aktivnim uključivanjem u edukativno-performativni program, kroz promišljanje političke i ekonomske situacije, razgovor i raspravu, možemo pozitivno utjecati na razvoj društva u cjelini. Taj bi se razvoj temeljio na održivom razvoju, društvenoj odgovornosti i solidarnosti. Možda tako Hrvatska može postati zemlja u koju će ljudi dolaziti, a ne iz koje će odlaziti.

Radionice će se održati u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu (Avenija Dubrovnik 17) od 2. do 7. rujna 2016. 

Sve zainteresirane molimo da se prijave putem maila kosjenka.laszlo@msu.hr ili na broj 0915730082.

Kalifornija želi postrožiti kazne za seksualni napad nakon slučaja Turner

Kalifornijski su zakonodavci, kao odgovor na bijes kojeg je izazvala kazna od šest mjeseci za bivšeg studenta na Stanford Universityju nakon što je osuđen za seksualni napad na onesviještenu ženu, odobrili propis kojim se zatvorila rupa u zakonu koja je dopuštala takvu kaznu.

Prijedlog zakona je sada na putu do demokratskog guvernera Jerryja Browna koji ga mora odobriti kako bi postao zakon. Hoće li to učiniti, još nije poznato.

“Seksualni napad na onesviještenu ili osobu pod utjecajem alkohola je užasan zločin i naši zakoni to moraju prepoznati”, rekao je demokrat Bill Dodd, jedan od autora prijedloga zakona.

Turner je osuđen za napad s namjerom počinjenja silovanja i penetraciju onesviještene osobe koja je pod utjecajem alkohola. Međutim, pod kalifornijskim zakonom, ove optužbe se ne smatraju silovanjem jer nisu uključivale penetraciju spolnim organom.

“Ovaj prijedlog zakona odnosi se na više od same kazne, odnosi se na podršku žrtvama i promjenu kulture na našim kampusima kako bi spriječili buduće zločine”, rekao je Dodd.

Trenutni zakon u Kaliforniji propisuje obveznu zatvorsku kaznu za slučajeve silovanja ili seksualnog napada u kojem je upotrijebljena sila, ali ne i kad je žrtva onesviještena ili pod utjecajem alkohola, zbog čega nije sposobna pružiti otpor.

Prijedlog zakona, koji nije naišao na ozbiljno protivljenje u demokratski kontroliranom okruženju, eliminirao bi mogućnost da sudac/kinja daju optuženiku takvih zločina samo uvjetnu kaznu. Da je takav zakon sada na snazi, Turner bi služio minimalno tri godine u zatvoru.

Rimska gradonačelnica suzdržana oko izbora Rima za domaćina OI 2024.

Rimska gradonačelnica Virginia Raggi i dalje je suzdržana oko ponude svog grada da bude domaćin Olimpijskih igara 2024. godine, rekavši u ponedjeljak da bi bilo bolje da se prvo misli o “napuštenim gradskim instalacijama”.

U govoru koji je održala tijekom posjeta talijanske paraolimpijske delegacije koja se priprema za nastup na rujanskim Igrama u Riju, Raggi je rekla: “U rujnu, nakon ljeta, reći ćemo Gianniju Malagi (potpredsjedniku odbora za kandidature) što mislimo o Rimu kao domaćinu 2024. godine”.

“Trebali bismo najprije razmišljati o napuštenim gradskim instalacijama i sportu u školama”, dodala je u komentaru za La Gazzetta dello Sport. “Instalacije su prva točka o kojoj moramo razmišljati da bismo mogli razvijati sport. Olimpijske igre su izvrstan sportski moment, no nitko se ne rađa olimpijcem/kom, time se postaje”.

Raggi je za gradonačelnicu izabrana u lipnju, neprestano ponavljajući u svojoj kampanji da OI nisu presudne za talijansku prijestolnicu. Rim je jedan od kandidata za Igre 2024., zajedno s Parizom, Budimpeštom i Los Angelesom. Navedeni gradovi moraju priložiti drugi dio svoje kandidature do 7. listopada.