Kako glasovati ako na dan izbora nismo na adresi prebivališta?

Predsjednički izbori su 22. prosinca i ostalo nam je samo dva dana za pa promijeniti podatke u registru birača/ica, na primjer, glasati izvan mjesta prebivališta. Ministarstvo uprave objavilo je upute kako građani i građanke mogu provjeriti ili dopuniti podatke registru birača/ica.

Rok za izmjene je srijeda, 11. prosinca, do 16:00 sati.

Kako glasovati ako na dan izbora nismo na adresi prebivališta?

S obzirom na mogućnost održavanja drugog kruga glasovanja, pozivaju se birači/ce da se, prilikom podnošenja zahtjeva za privremeni upis izvan mjesta prebivališta, prethodnu registraciju, aktivnu registraciju i izdavanje potvrde za glasovanje izvan mjesta prebivališta za prvi krug glasovanja, izjasne i za drugi krug glasovanja.

Birači/ce, u slučaju održavanja drugog kruga glasovanja, odmah po određivanju datuma drugog kruga glasovanja, a najkasnije do 10 dana prije dana održavanja drugog kruga glasovanja, mogu podnijeti novi zahtjev za privremeni upis izvan mjesta prebivališta, prethodnu registraciju, aktivnu registraciju i izdavanje potvrde za glasovanje izvan mjesta prebivališta te mogu izmijeniti ranije podneseni zahtjev ili odustati od njega.

Nadležni uredi u Republici Hrvatskoj će na dan 11. prosinca 2019. raditi sa strankama do 16:00 sati radi zaprimanja zahtjeva za privremeni upis u registar birača izvan mjesta prebivališta, prethodnu registraciju, aktivnu registraciju i izdavanje potvrde za glasovanje izvan mjesta prebivališta.

O radnom vremenu nadležnih ureda u slučaju održavanja drugog kruga glasovanja birači će biti naknadno obaviješteni.

I. BIRAČI/CE KOJI/E IMAJU PREBIVALIŠTE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Birači/ce koji/e imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, a na dan održavanja izbora neće biti u mjestu svog prebivališta, mogu zatražiti:

a) PRIVREMENI UPIS – ako žele glasovati u Republici Hrvatskoj izvan mjesta svog prebivališta.

Birači/ce se privremeno upisuju u registar birača za mjesto gdje će se zateći na dan održavanja izbora. Zahtjev za privremeni upis u registar birača/ica izvan mjesta prebivališta birači/ce mogu podnijeti nadležnom uredu, neovisno o mjestu upisa u registar.

b) PRETHODNU REGISTRACIJU – ako žele glasovati u inozemstvu.

Zahtjev za prethodnu registraciju birači/ce mogu podnijeti nadležnoj diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu Republike Hrvatske u inozemstvu ili nadležnom uredu u Republici Hrvatskoj.

c) POTVRDU ZA GLASOVANJE IZVAN MJESTA PREBIVALIŠTA – temeljem koje će moći glasovati na bilo kojem biračkom mjestu u Republici Hrvatskoj ili inozemstvu.

Zahtjev za izdavanje potvrde za glasovanje izvan mjesta prebivališta birači podnose nadležnom uredu prema mjestu svog prebivališta.

II. BIRAČI/CE KOJI NEMAJU PREBIVALIŠTE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Birači/ce koji/e nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj kako bi mogli glasovati u inozemstvu ili u Republici Hrvatskoj moraju se AKTIVNO REGISTRIRATI na zahtjev ili po službenoj dužnosti.

a) Birači kojima je izdana osobna iskaznica s podatkom o prebivalištu izvan Republike Hrvatske ne moraju se aktivno registrirati već će po službenoj dužnosti biti aktivno registrirani za državu i konzularno područje prema adresi prebivališta upisanoj u osobnoj iskaznici.

Birači/ce koji/e će se na dan održavanja izbora nalaziti na području druge diplomatske misije ili konzularnog ureda u inozemstvu ili u Republici Hrvatskoj ili imaju prijavljeno prebivalište na adresi različitoj od navedene u osobnoj iskaznici s inozemnom adresom, moraju podnijeti ZAHTJEV ZA PROMJENU MJESTA AKTIVNE REGISTRACIJE.

Birač/ica koji/a ne promijeni mjesto aktivne registracije, moći će glasovati samo u mjestu gdje je već aktivno registriran po službenoj dužnosti za državu i konzularno područje prema inozemnoj adresi navedenoj u osobnoj iskaznici.

b) Birači/ce koji/e nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj i nemaju osobnu iskaznicu s podatkom o prebivalištu izvan Republike Hrvatske, moraju podnijeti zahtjev za aktivnu registraciju kako bi mogli glasovati u inozemstvu ili u Republici Hrvatskoj.

Zahtjev za aktivnu registraciju birači/ce mogu podnijeti:

  • najbližoj diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu Republike Hrvatske u  inozemstvu ili
  • nadležnom uredu u Republici Hrvatskoj, ako će se na dan održavanja izbora nalaziti u Republici Hrvatskoj.
 

 
Na mrežnoj stranici Ministarstva uprave https://uprava.gov.hr dostupni su svi obrasci zahtjeva te podaci o adresama nadležnih ureda.
Svoje zahtjeve birači mogu podnijeti neposredno u nadležnom uredu, elektroničkim putem na objavljenu e-mail adresu nadležnog ureda ili putem sustava e-Građani.

III. e-Građani

Birači/ce koji imaju vjerodajnice i pristup sustavu e-Građani mogu podnijeti zahtjev za privremeni upis, prethodnu registraciju i aktivnu registraciju te izmjene istih zahtjeva, putem sustava e-Građani.

👉Klikneš na priloženi link ili odeš na e-Građani i pronađeš “Registar birača – e-Privremeni upis”,

👉Ulogiraš se preko m-bankinga ili neke druge vjerodajnice, napišeš gdje ćeš biti na dan izbora.

Uloga psihologa i psihologinja u radu sa žrtvama obiteljskog nasilja

Udruga B.a.B.e. Budi aktivna. Budi emancipiran. u suradnji s Klubom studenata psihologije STUP organizira okrugli stol pod nazivom “Uloga psihologa i psihologinja u radu sa žrtvama obiteljskog nasilja” kako bi se zainteresiranima pružio uvid u rad psihologa/inja sa žrtvama obiteljskog nasilja.

Okrugli stol će se održati 12. prosinca 2019. u 18h na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (Ivana Lučića 3) u Dvorani 6.

Cilj okruglog stola je informirati zainteresirane o ulozi i funkciji psihologa/inja u raznim institucijama u radu s osobama preživjelim obiteljsko nasilje te otvoriti pitanje odgovarajućeg pristupa u radu s traumama. U posljednje se vrijeme u javnom prostoru više nego ikad problematizira tema nasilja u obitelji, broj prijava i poziva u pomoć raste te možemo zaključiti da je došlo do veće senzibilizacije javnosti oko problema obiteljskog nasilja. No, i dalje prostor sive zone neprijavljenog nasilja je velik te time obiteljsko nasilje i dalje predstavlja velik i aktualan društveni problem. Psihičke i fizičke posljedice za osobu koja je pretrpjela i/ili trpi nasilje su brojne i dugotrajne, a od njih nisu izuzeta djeca, bliža i šira obitelj te ostali socijalni krug žrtve. Stoga, velika je odgovornost na psiholozima i psihologinjama koje rade sa ženama žrtvama nasilja. Na okruglom stolu nastojati će se odgovoriti na slijedeća pitanja:

Kako psiholog/inja može prepoznati da je osoba žrtva obiteljskog nasilja ?
Koja je uloga psihologa/inje u pružanju zaštite i potpore žrtvama obiteljskog nasilja?
Kako izgleda psihološki rad s žrtvama obiteljskog nasilja?
Koji je cilj rada sa žrtvama obiteljskom nasilja?
Koji pristup psiholog/inja bi trebao/la zauzeti u radu s žrtvama obiteljskog nasilja?
Koje su poteškoće u radu psihologa s žrtvom obiteljskog nasilja?

Izlagači/izlagačice:

Davorka Bišćan, psihologinja i edukantica psihoterapijske edukacije, zaposlena u Ženska grupa Karlovac Korak- Odjel za razvoj i projekte

Marija Markotić, psihologinja i edukantica psihoterapijske edukacije, zaposlena u Centru za socijalnu skrb Sesvete, Odjel za djecu, mlade i obitelj

Marijana Senjak, psihologinja i psihoterapeutkinja u Savjetovalištu Ženska soba – centar za seksualna prava

Dominik Šmida, psiholog i edukant psihoterapijske edukacije, zaposlen u Psihijatrijska Bolnica Jankomir

Moderatorica:
Bruna Nedoklan, psihologinja i edukantica psihoterapijske edukacije, zaposlena u udruzi BaBe – Budi aktivna. Budi emancipiran.

Projekt je financiran od strane Grada Zagreba, Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom.

Pridruži se akciji ‘Svijet po mjeri djevojčica!’

Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, u utorak u 12 sati, Platforma za reproduktivnu pravdu u suradnji s udrugama PaRiter iz Rijeke, Antifjaka iz Zadra, Stop nasilju iz Šibenika i Kul Pong iz Bjelovara najavljuje javnu akciju “Za svijet po mjeri djevojčica”.

“Cilj akcije je još jednom upozoriti na nasilje nad ženama kao društveni problem te zatražiti promjene koje će doprinijeti prevenciji i suzbijanju nasilja. Tijekom akcije čitat ćemo zahtjeve koji uključuju nužne zakonodavne i institucionalne promjene za svijet po mjeri djevojčica. U proteklih godinu dana u Hrvatskoj smo svjedočile procesima otkrivanja nasilja nad ženama kao društvenog problema i trima uspješnim kampanjama koje su mobilizirale građanke i građane – #Prekinimošutnju, #Spasime i #Pravdazadjevojčice. Međutim, promjene koje su potrebne da bi se problem sustavno riješio nisu postignute, stoga nastavljamo s našim aktivnostima”, stoji u priopćenju Platforme za reproduktivna prava. 

Akcije će se održati 10.12. u 12h:

– u Bjelovaru, Kul Pong Klub

– u Rijeci,  ispred Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca

– u Šibeniku, ispred Gradske uprave

– u Zadru, ispred zgrade Općinskog suda

– u Zagreb, na Trgu sv. Marka.

 Zahtjevi Platforme za reproduktivna prava:  

  • Akcijski plan za zaštitu ženskog zdravlja
  • Nadzor nad kvalitetom zdravstvenih usluga
  • Unaprjeđenje sustava zaštite pacijenata –bolja provedba Zakona o zaštiti prava pacijenata
  •  Proračunsko financiranje svih mjera prevencije, zaštite i sankcioniranja obiteljskog i seksualnog nasilja u skladu s preuzetim međunarodnim i zakonskim obvezama:

–  Dugoročno, a ne projektno financiranje nezavisnih usluga za podršku ženama žrtvama nasilja u zajednici, a koje vode ženske organizacije – SOS linije, savjetovališta i skloništa

–  Uspostava i financiranje skloništa i savjetovališta u regijama i sredinama gdje ih nema i to kroz suradnju sa specijaliziranim ženskim organizacijama

– Nacionalna SOS linija za sve oblike nasilja nad ženama koja će raditi 24 sata – mrežno postavljena u suradnji s postojećim SOS linijama koje vode ženske organizacije

– donošenje Nacionalne strategije za suzbijanje svih oblika seksualnog nasilja

–  Najmanje 3 dodatna regionalna savjetovališta za seksualno nasilje pod supervizijom Ženske sobe

–  Najmanje 6 novih skloništa, uspostavljena u suradnji sa ženskim organizacijama u skladu sa standardima kvalitete autonomnih ženskih skloništa 

– za osiguravanje dovoljnog broja potrebnih, lako dostupnih, regionalnih Centara, Ženska soba je spremna uz podršku na otvaranje 3 regionalne podružnice

         – Specijalističke edukacije za sve javne službe odgovorne za zaštitu i sankcioniranje rodno uvjetovanog nasilja – policija, pravosuđe, socijalni rad, zdravstvo, obrazovanje

   – Sustavno uvođenje vođenje građanskog odgoja koji djecu podučava rodnoj ravnopravnost i nenasilje  kao i seksualne edukacije u sklopu zdravstvenog odgoja

  • Usvajanje izmjena  Kaznenog zakona do kraja 2020.godine
  • Usvajanje izmjena Zakona o suzbijanju nasilja u obitelji do kraja 2020.godine
  • Usvajanje izmjena Zakona o kaznenom postupku do kraja 2020.godine

Kultura za kaznu

Okrugli stol “Kultura za kaznu“, koji će se održati u utorak, 10.12.2019. u klubu Booksa u 17:00 h, dat će kratki pregled kulturnih i umjetničkih programa koje Skribonauti provode u zatvorima i kaznionicama od 2011. godine te otvoriti diskusiju o načinu na koji kulturni i umjetnički sadržaji doprinose kvaliteti života osoba lišenih slobode te njihovoj rehabilitaciji i resocijalizaciji.

Programi, modeli rada i njihovi učinci bit će predstavljeni kroz iskustva umjetnica koje su vodile radionice ili gostovale u kulturnim programima te osoblja zatvora.

Sudjeluju:
Blanka Šuljak, voditeljica Odsjeka provedbe programa Izvršavanja kazne zatvora, u zatvoru u Zagrebu
Hana Jušić, redateljica
Helena Janečić, slikarica i strip crtačica
Paula Zore, Udruga Skribonauti

Moderira: Luiza Bouharaoua, Udruga Skribonauti

*Okrugli stol organiziran je uz podršku Ministarstva pravosuđa RH i Zaklade Kultura nova.

Lekcije o odbrani

Izložba “Lekcije o odbrani” novi je korak u višegodišnjem KURS-ovom istraživanju kulture u Narodnooslobodilačkom pokretu. Fotografije, arhivski materijali i istraživački uvidi iz prethodnih faza prevode se u likovni jezik, seriju grafika popraćenu tekstovima.

Namjera je da se ovom historijskom primjeru, umjetničkoj praksi u okvirima revolucionarne borbe, i to u vremenima koja su joj izrazito nesklona, proširi značenje i s te pozicije otvore suvremena pitanja. Stoga usuprot onima koji će partizansku umjetnost olako proglasiti monolitnom i svedenom na propagandnu funkciju, KURS osvjetljava svu širinu staze kojom je revolucija kročila. U širini zahvata koju je građenje novog društva podrazumijevalo, otvorilo se i za umjetnost i kulturu čitavo mnoštvo pitanja na koja je valjalo misliti, a koja uvelike nadilaze individualne izraze i pozicije umjetnika: na opismenjavanje, na položaj žena, na uključivanje širokih narodnih masa u kulturnu proizvodnju, na neprihvaćenost narodnog stvaralaštva u visokom kanonu… Narativ izložbe gradi se upravo na tom demokratizacijskom imperativu, posebnu pažnju posvećujući produkcijskim i organizacijskim aspektima kulturne djelatnosti. Tehnika grafike odabrana je u skladu s tim imperativom, zato što je bila najbliža umjetniku-borcu (bez posebnih tehničkih sredstava na terenu), ali i gledatelju – u prvom redu zbog svoje reproduktivnosti i jednostavnosti.

Istraživanje “Lekcije o odbrani” KURS je započeo još 2014. godine za vrijeme pripreme murala u ljubljanskom Muzeju sodobne umetnosti Metelkova. U prvoj fazi istraživanje se fokusiralo na organizaciju kulturnog života i kulturnu proizvodnju na oslobođenim područjima, sasvim konkretno za vrijeme Užičke Republike i na njezine odjeke sve do drugog zasjedanja AVNOJ-a, a predstavljeno je u knjizi “Lekcije o odbrani. Prilozi za analizu kulturne delatnosti NOP-a” (2016.). U sljedećem koraku fokus je bio na događanjima nakon drugog zasjedanja AVNOJ-a kad kulturno djelovanje s prvim obrisima socijalističke države dobiva novu ulogu. Taj je dio istraživanja zaokružen konferencijom i zbornikom “Lekcije o odbrani. Da li je moguće stvarati umetnost revolucionarno” (2017.).

U oba slučaja istraživanje se usmjerilo na primarne izvore i arhivsku građu, ali KURS-ov pristup je ostao umjetnički u namjeri da, fokusirajući se na produkcijske i organizacijske aspekte kulturne djelatnosti, svoje nalaze promatra iz vizure umjetnika-proizvođača (za razliku od akademskog istraživača) te da, tendenciozno, poziva na ponovo čitanje ove epizode povijesti umjetnosti. Kako umjetnici u svom tekstu ističu: “Mi ne možemo dati konačne odgovore na pitanja pokrenuta u ovom istraživanju, i ona zahtevaju jednu širu studiju i duži vremenski rok, ali izneti podaci i razmišljanja otvaraju ovo polje za nove studije, koje će možda dati i neke nove smernice za shvatanje uloge kulture i umetnosti u revolucionarnim i društvenim pokretima.”

Miloš Miletić i Mirjana Radovanović, kao KURS, zajednički djeluju kao vizualni umjetnici i istraživači. Njihova se praksa prvenstveno usmjerava na pitanje kako umjetnička praksa može doprinijeti društvenim borbama, i postati njihov sastavni dio. Kao polazište za svoj rad često koriste arhivski materijal u kombinaciji s poezijom/prozom i vizualnim jezikom revolucionarnih borbi i progresivnih pokreta iz prošlosti koje prevode u suvremeni umjetnički i politički kontekst. Najčešće realiziraju murale, ilustracije i različite tiskane materijale (novine, postere, grafike). Vode se idejom da sadržaj koji proizvode treba biti didaktički i dostupan najširoj publici. Smatraju da umjetničko polje može i treba biti dijelom šire političke borbe za ravnopravnije društvo.

kustosice: Barbara Gregov, Dunja Kučinac, Vesna Vuković

postav: Branko i Nina Bačun

Izložbu financijski podržava Gradski ured za kulturu, obrazovanje i sport Grada Zagreba i Ministarstvo kulture RH.
Godišnji program BAZE podržava Zaklada Kultura nova.
BLOK je korisnik institucionalne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva za stabilizaciju i/li razvoj udruge.

U Beogradu pokrenuta neformalna grupa Dugine porodice

Krajem studenog u Beogradu pokrenuta je Facebook stranica neformalne grupe ‘Dugine porodice‘. Inicijativa je pokrenuta prije nešto više od dva mjeseca a nastala je u svijetu bezuvjetne ljubavi i tolerancije. 

Trenutno rade kao neformalna grupa koja je osnovana s ciljem osnaživanja LGBT+ roditelja, roditelja koji imaju LGBT+ djecu i budućih roditelja. U planu je transformacija u udruženje građana/ki. Rad organizacije je fokusiran na povećanju vidljivosti Duginih porodica kojim žele smanjiti predrasude i stereotipe današnjeg društva. Jedan od osnovnih ciljeva je pružanje psihosocijalne podrške i socijalne zaštite kao i poticanje LGBT+ osoba na aktivno djelovanje u svim segmentima društva. Žele unaprijediti položaj i vidljivost LGBT+ porodica u Srbiji.

“Sve zakonske prepreke sa kojima se susrećemo nas teraju da se borimo kako bi sva ljubav koju imamo bila prepoznata i tretirana na pravedan način. Težićemo ka lokalnoj, regionalnoj i međunarodnoj saradnji sa srodnim organizacijama i mrežama kako bi zajedničkim snagama i razmenom iskustava doprineli našoj zajednici.” – ističu u svom opisu.