Deseci tisuća Francuza/kinja na ulicama zbog nasilja nad ženama

Proteklog su vikenda deseci tisuća ljudi izašli na ulice Pariza i drugih francuskih gradova tijekom prosvjeda protiv seksualnog i seksističkog nasilja prema ženama i protiv femicida-

Na prosvjedu u Parizu sudjelovalo je oko 35 tisuća prosvjednika/ica, a pored velikog transparenta nacionalne Organizacije obitelji žrtava femicida, nekoliko njih je nosilo fotografije žene koja je nedavno ubijena.

Od početka godine najmanje 116 žena ubijeno je od strane svojih partnera, a 2018. godine je zabilježen 121 femicid, navelo je francusko Ministarstvo unutarnjih poslova.

Oko 213 tisuća žena svake godine je izloženo fizičkom, a ponekad i seksualnom nasilju partnera ili bivšeg partnera, što predstavlja oko jedan posto populacije žena od 18 do 75 godina.

Radna skupina za nasilje nad ženama Vijeća Europe istaknula je kako Francuska mora ponuditi bolju zaštitu žrtvama i njihovoj djeci te uvesti učinkovitije mjere zaštite od nasilja. “Ne možemo se pomiriti s činjenicom da se žene ubija bez ikakvih posljedica. Država mora učiniti nešto kako bi zajamčila sigurnost svih žena u zemlji”, rekla je aktivistkinja Karine Plassard.

Francuska vlada bi ovog tjedna trebala objaviti oko 40 mjera u borbi protiv nasilja prema ženama.

Podrška borbi protiv restriktivnog prijedloga zakona o pobačaju u Slovačkoj

Platforma za reproduktivna prava supotpisala je pismo suborkinja iz Slovačke koje su uputile slovačkom parlamentu, a kojim izražavaju zabrinutost zbog prijedloga vrlo restriktivnog Zakona o pobačaju o kojemu se ovih dana raspravlja.

“Udar na reproduktivna prava je već dugo u zamahu, diljem Europe i svijeta, a naša borba je zajednička i internacionalna! Zajedno u obrani naših prava!”, poručuju iz Platforme. 

Aktivistkinje su se i fotografirale u znak podrške i pozivaju sve da se fotografiraju s natpisom #NebudemeTicho! i objave svoju fotografiju! 

Slovački parlament, naime, raspravlja o zakonu prema kojem će žene koje žele pobaciti morati prolaziti kroz obvezno ultrazvučno skeniranje. Morat će pogledati ultrazvučnu sliku embrija i, ako je to tehnički moguće, poslušati “otkucaje srca embrija ili fetusa”. 

Radionice, tribine i projekcije o gorućim ljudskopravaškim temama

Početak prosinca u Zagrebu i Rijeci rezerviran je za festival autorskog angažiranog filma – 17. Human Rights Film Festival (1-8/12/2019 Zagreb, Rijeka). U glavnom filmskom programu prikazat će se novi radovi cijenjenih redatelja i redateljica poput Pedra Coste, Céline Sciamme, Sergeja Loznice, Madsa Bruggera, Patricia Guzmána i mnogih drugih, a popratni program je sastavljen od radionica, razgovora, tribina i pratećih filmskih projekcija o gorućim ljudskopravaškim temama među kojima se posebno ističu masterclass redatelja Ognjena Glavonića, Revija malih književnosti – Egipat i program egipatskog filma, tribina o političkoj komunikaciji i manipulaciji biračima, panel diskusija o nasilju na porodu te tribina o promjenama i izazovima u borbi protiv nasilja nad ženama i djevojčicama inspirirana akcijom Pravda za djevojčice. Glavni i popratni program odvijaju se u kinu Tuškanac i Dokukinu KIC. Ulaz na sve projekcije i programe HRFF-a je slobodan.

Revija malih književnosti – Egipat i program egipatskog filma

U organizaciji udruge Kulturtreger književnog kluba Booksa, od 28. studenog do 5. prosinca u Zagrebu, Rijeci – Europskoj prijestolnici kulture 2020 i Dubrovniku održat će se festival Revija malih književnosti – Egipat i uz književni, publici ponuditi i filmski program. Petnaesta po redu Revija malih književnosti ugostit će egipatske književnike i književnice čija su djela priznata i hvaljena ne samo unutar njihove nacionalne književnosti, već i u ostatku arapskog svijeta u kojem se upravo Egipat smatra glavnim centrom izdavaštva. Filmski program sastoji se od pet kratkometražnih i tri dugometražna filma po izboru filmskog istraživača i kustosa Ahmeda Refaata iz Kaira. Filmovi će se prikazivati u Dokukinu KIC u utorak, srijedu i četvrtak (3, 4, 5/12) u 21h.

Masterclass Ognjena Glavonića (Teret, Dubina dva)

Majstorsko predavanje srpskog redatelja Ognjena Glavonića pod naslovom Od igranog ka dokumentarnom ka igranom održat će se u ponedjeljak 2. prosinca u 18h u Dokukinu KIC, nakon čega će se u 21h prikazati njegov film Dubina dva o masovnoj grobnici u predgrađu Beograda koja svjedoči dvadesetak godina starim zločinima. Glavonićevi filmovi prikazivani su i nagrađivani na domaćim i svjetskim filmskim festivalima. Dubina dva je na ZagrebDoxu 2017. nagrađena Velikim pečatom za najbolji film iz regionalne konkurencije, a Teret – igrani film nastao po motivima istinite priče kojom se redatelj bavi u Dubini dva, je dobitnik Zlatnih kolica za najbolji film na Zagreb Film Festivalu 2018. godine. Redatelj će govoriti o radu na oba filma, odnosno kako se istom temom bavio na različite načine s posebnim osvrtom na to kako su produkcijske okolnosti utjecale na njegov autorski izričaj. HRFF masterclass organizira u suradnji s Restartom.

{slika}

Filmovi i tribine o političkom PR-u i manipulaciji te građanskom otporu

U srijedu 4. prosinca od 17-21h u Dokukinu KIC održat će se tribina Politički PR: Ljudi iz sjene ili aktivni sudionici? i prikazati dokumentarni film Na rubu (The Brink) redateljice Alison Klayman o Steveu Bannonu, nekadašnjem glavnom strategu Bijele kuće i notornoj figuri Trumpovog unutarnjeg kruga suradnika koji su doveli krajnje desnu ideologiju u najviše redove američke politike. Na panelu nakon filma pričat će se o političkoj komunikaciji i manipulaciji biračima u suvremenom političkom kontekstu te kakvi su trendovi u Hrvatskoj. Na panelu će govoriti komunikacijski stručnjaci Aleksandra Kolarić i Krešimir Macan, a razgovor će moderirati politička novinarka Đurđica Klancir.

U subotu 7. prosinca u 19h u Dokukinu KIC prikazat će se dokumentarni film Gordana Bosanca nastao u produkciji Kuće ljudskih prava Zagreb O lijepa, o draga, o slatka slobodo o tome kako su radikalno desne udruge i političari početkom 2016. godine pokušali pretvoriti Republiku Hrvatsku u zemlju tzv. iliberalne, oboljele demokracije i o tome kako su građani, civilno društvo, mediji i nezavisne institucije tome uspjeli stati na kraj. Nakon projekcije, održat će se okrugli stol Mogu li građani srušiti iliberalne režime – Iskustva Rumunjske i Hrvatske uz sudjelovanje aktivista/kinja iz obje zemlje.

{slika}

Projekcija filma U boli ćeš rađati djecu i okrugli stol o nasilju na porodu

U četvrtak, 5. prosinca u 19h HRFF u suradnji s udrugom Rode u kinu Tuškanac prikazuje dokumentarni film U boli ćeš rađati djecu autorice Ovidie koji donosi razgovore sa svim akterima nasilja pri porodu: sa žrtvama, aktivisticama, stručnjakinjama, primaljama, ali i ginekologinjama koji smatraju da je nedostatak sredstava u zdravstvenom sustavu razlog za nasilje na porodu. Dokumentarna istraga seže daleko u povijest prava žena kako bi se lakše razumjeli začeci ovog sustavnog nasilja nad ženama i sjetili se kako drugačiji modeli, poput poroda izvan rodilišta i primaljska skrb, mogu biti dio rješenja. Nakon filma organizirat će se panel diskusija.

Platforma za reproduktivna prava u suradnji sa Zakladom Solidarna u utorak 3. prosinca organizira tribinu Svijet po mjeri djevojčica inspiriranu kampanjom Pravda za djevojčice a govorit će o promjenama i izazovima u borbi protiv nasilja nad ženama i djevojčicama u regionalnom i europskom kontekstu.

{slika}

Prava migranata i psihičko zdravlje građana

Na HRFF-u će se održati tribina (utorak 3/12 14-16h) Iza rešetaka: prava migranata u detenciji koja će otvoriti pitanja o zatvaranju migranata u detenciju te propitati trenutne prakse koje se provode u Republici Hrvatskoj, a koje se odnose na primjenu proizvoljne (arbitrarne) detencije od strane sustava. Na tribini će biti predstavljene smjernice za unapređenje sustava zaštite prava žrtava kaznenih djela počinjenih u detenciji. Na tribini će govoriti autorica smjernica Petra Glušćić Puljek i istraživačka novinarka portala H-alter Ivana Perić, a moderirat će je Tea Vidović iz Centra za mirovne studije.

Zaklada Solidarna u suradnji s udrugama Ludruga i Životna linija će s građanima održati javnu interaktivnu radionicu Mapa mentalnog zdravlja Grada Zagreba (ponedjeljak, 3/12, 15-17H) na kojoj će mapirati ekonomske, socijalne i političke rizike po mentalno zdravlje; poteškoće i potrebe s kojima se suočavamo kao pojedinci, obitelj, prijatelji, suradnici i susjedi te izvore podrške i stručne pomoći o kojima se malo zna.

CROSOL – Croatian Platform for International Civil Solidarity na HRFF-u

Festivalski partner CROSOL – Croatian Platform for International Civil Solidarity koordinira aktivnosti civilnog društva Republike Hrvatske vezane uz predsjedanje RH Vijećem EU. Osim vladinih događaja, civilno društvo iz RH u suradnji s civilnim društvom iz čitave EU i Europe organizirat će niz događanja vezano uz predsjedanje kako bi osigurali da ljudska prava, vladavina prava, održivi razvoj, mirotvorstvo i solidarnost budu integralni dijelovi EU politika. Kako bi povećao znanje građana o predsjedanju RH Vijećem EU, CROSOL je u suradnji s HRFF-om podržao niz filmskih projekcija te će za vrijeme festivala dijeliti promotivne materijale putem kojih će građani moći saznati više o tome što je u stvari predsjedanje i koje će prioritete civilno društvo zagovarati za vrijeme predsjedanja. CROSOL će u suradnji sa Zakladom Solidarna organizirati tribinu o tome kako je civilno društvo Rumunjske koristilo predsjedanje Rumunjske Vijećem EU kako bi upozoravalo na povrede ljudskih prava i korupciju.

Premijerom dokumentarca ‘Medena zemlja’ započet će 17. Human Rights Film Festival

Sedamnaesto izdanje festivala angažiranog autorskog filma, Human Rights Film Festivala, održat će se u Zagrebu od 1. do 8. prosinca i u Rijeci od 6. do 8. prosinca. Prikazat će se mnogi od najzapaženijih novih igranih, dokumentarnih i inovativnih filmova među kojima su i novi radovi cijenjenih redatelja i redateljica poput Pedra Coste, Céline Sciamme, Sergeja Loznice, Madsa Bruggera, Patricia Guzmána te filmovi nove generacije svjetskih filmaša poput Pietra Marcella, Olivera Laxea, Shengze Zhu, Ivana Salatića i Ivana Markovića. Glavnina programa prikazivat će se u zagrebačkom kinu Tuškanac te u Dokukinu KIC, a u Rijeci u Art-kinu Croatia. Iz bogatog popratnog programa HRFF-a posebno se izdvaja Revija malih književnosti u organizaciji književnog kluba Booksa u čijem je ovogodišnjem fokusu književnost Egipta. Ulaz na sve projekcije i programe HRFF-a je slobodan.

Premda je Kino Europa, dosadašnja glavna festivalska lokacija, zatvorena, što je organizacijskom timu HRFF-a predstavljalo veliku prepreku u pripremi ovogodišnjeg festivala, glavne programske cjeline realizirane su u sličnom obimu i uz pomnu selekciju izbornika Petra Milata što je rezultiralo i visokom kvalitetom programa. Festival će se svečano otvoriti 1. prosinca u kinu Tuškanac projekcijom višestrukog dobitnika nagrada na festivalu u Sundanceu te dobitnikom dvadesetak drugih vrijednih nagrada – dokumentarnim filmom Medena zemlja Tamare Kotevske i Ljube Stefanova o vrsnoj medarki Hatidži koja živi kilometrima daleko od razvijenog svijeta u ostacima makedonskog planinskog sela, bez puteva, struje i vode, no u fascinantnom paktu s pčelama i prirodom.

Među dvadeset i pet filmova iz glavnog festivalskog programa ističe se novi maestralni film velikog portugalskog redatelja Pedra Coste Vitalina Varela kojim nastavlja dokufikcijsku priču o Vitalini, muzi koju je publici predstavio još 2014. u filmu Konj zvan novac. Vitalina, sredovječna udovica sa Zelenortskih otoka, dolazi u Portugal tri dana nakon muževa pogreba. Njezin se muž tu doselio prije tridesetak godina u potrazi za boljim poslom, no ona ga nikad nije posjetila, a sada konačno ima priliku upoznati njegov drugi život, proveden u siromašnom i derutnom predgrađu. Film je dobitnik Zlatnog leoparda za najbolji film na festival u Locarnu, te nagrade za najbolju glavnu glumicu.

Vrsni ukrajinski dokumentarist, višestruko nagrađivani Sergej Loznica, predstavlja se novim filmom Državni pogreb, još jednom u nizu dojmljivih vizualnih studija o moći ideologije i propagande kojima pripadaju i njegovi filmovi Proces, Dan pobjede i Donbass. U Državnom pogrebu secira Staljinovu petodnevnu pogrebnu ceremoniju koja je predstavljala vrhunac njegovog kulta ličnosti, te pruža ironični komentar na grotesknu i zastrašujuću procesiju dekonstruirajući ritual kao temelj krvavog režima. Film Heimat je prostor u vremenu velikog majstora dokumentarnog filma Thomasa Heisea monumentalni je povijesni esej koji nudi uvid u 100 godina njemačke povijesti kroz prizmu autorove kompleksne genealogije. Film je snažna politička gesta protiv rata i zaborava, a na festivalu u Berlinu proglašen je najboljim filmom u sklopu programa Forum. Još jednim fascinantnim dokumentarističkim esejom predstavit će se velikan čileanskog filma, Patricio Guzmán, koji nas u Kordiljerima snova vodi na putovanje Andama istovremeno rekonstruirajući čileansku povijest. Filmom zaključuje osobnu čileanski trilogiju kojoj pripadaju i Nostalgija za svjetlom i Pearl Button.

Na Kanskom festivalu nagrađen za najbolji scenarij te dobitnik Queer Palme, Portret djevojke koja izgara četvrti je dugometražni film renomirane francuske redateljice Céline Sciamme poznate po dramama Ljiljani, Tomboy i Cure koje se bave LGBT i posebno djevojačkim identitetima. Novim radom redateljica po prvi puta zakoračuje u klasični žanr povijesne kostimirane drame, ali i dalje ostaje vjerna svom redateljskom prosedeu koji teži afirmirati ženski pogled u tradicionalno maskulinoj industriji. Preko priče o zabranjenoj ljubavi između slikarice i njezinog modela, Sciamma ispisuje povijest reprezentacije žena u slikarstvu i propituje njihovu poziciju pasivnog objekta. Izvanrednim kostimom odlikuje se i Martin Eden, uzbudljiva i nekonvencionalna adaptacija istoimenog polu-autobiografskog romana Jacka Londona iz 1909. godine, čiju radnju nagrađivani redatelj Pietro Marcello transponira iz Oaklanda u idiličnu, neimenovanu talijansku luku u neodređene godine 20. stoljeća.

Treći dugometražni film francusko-španjolskog redatelja Olivera Laxea Bit će vatre je humana studija o društvenoj stigmi i emocionalnom teretu koji nose bivši osuđenici, te kritički komentar na zapuštenost i izumiranje galicijskih sela u koje je autor smjestio protagoniste – majku i sina. Kineska dokumentaristica Shengze Zhu pratila je stotine streamera tijekom deset mjeseci, te je od 800 sati materijala napravila Present.Perfect – impresivan dvosatni portret suvremene generacije čiji se online i offline svjetovi tijesno isprepliću. Na prošlogodišnjem HRFF-u filmom Ti imaš noć zagrebačkoj publici predstavio se crnogorski redatelj Ivan Salatić, a ove godine prikazat će se njegov kratkometražni film Sinovi smo tvog stijenja o čovjeku progonjenom sumnjom da u blizini njegove kuće leže kosti davno strijeljanog talijaskog vojnika, o čemu njegovi suseljani imaju oprečne priče. Srpski autor Ivan Marković, ujedno i direktor fotografije Salatićevog filma Ti imaš noć, predstavit će se s čak dva dokumentarna filma: Centrom u kojem besprijekornom kamerom portretira monumentalnu i zapuštenu zgradu beogradskog Sava Centra za što je na Beldocsu nagrađen za najbolji srpski film, te s filmom Od sutra počinjem da (koredatelj Wu Linfeng) o dvoje radnika koji dijele stan i krevet u Pekingu, no nikad u njima ne borave zajedno zbog različitih radnih smjena.

Prikazat će se i dokumentarni filmovi s kontroverznim, fascinantnim ali i ozloglašenim protagonistima. Stieg Larsson – Čovjek koji se igrao vatrom redatelja Henrika Georgssona portretira autora milenijske književne trilogije s posebnim fokusom na njegovu novinarsku borbu protiv ekstremista desnice i neonacista, opsjednutostima koje su za njega imale smrtonosne posljedice. Rad na dokumentarnom filmu Suđenje Ratku Mladiću trajao je pet godina, a autori Henry Singer i Rob Miller dobili su ekskluzivan zakulisni pristup suđenju ratnom zločincu osuđenom za najgori zločin počinjen u Europi nakon Drugog svjetskog rata. Švedski redatelj Mads Brugger (Ambasador) predstavit će se provokativnim i napetim dokumentarnim filmom Zaboravljeni slučaj Hammarskjöld u kojem uz pomoć višestruko isprepletenih teorija zavjere pokušava otkriti istinu o misterioznom padu zrakoplova generalnog sekretara Ujedinjenih naroda Daga Hammarskjölda 1961. godine pri čemu je usmrćena cijela posada.

POPIS FILMOVA:

Bit će vatre (Fire Will Come), r. Oliver Laxe

Centar (Center), r. Ivan Marković

Državni pogreb (State Funeral), r. Sergej Loznica

Heimat je prostor od vremena (Heimat Is a Space in Time), r. Thomas Heise

Južni terminal (South Terminal), r. Rabah Ameur-Zaimeche

Kordiljeri snova (The Cordillera of Dreams), r. Patricio Guzmán

Kraj stoljeća (End of the Century), r. Lucio Castro

Martin Eden, r. Pietro Marcello

Medena zemlja (Honeyland), r. Tamara Kotevska, Ljuubomir Stefanov

Obojena ptica (Painted Bird), r. Václav Marhoul

Od sutra počinjem da (From Tomorrow on, I will), r. Ivan Marković, Wu Linfeng

Parsi, r. Eduardo Williams, Mariano Blatt

Portret djevojke koja izgara (Portrait of a Lady on Fire), r. Céline Sciamma

Prazni sati (Vacant Hours), r. Mate Ugrin

Present.Perfect, r. Shengze Zhu

Samo nemojte pomisliti da vrištim (Just Don’t Think I’ll Scream), r. Frank Beauvais

Sinovi smo tvog stijenja (We Are the Sons of Your Rocks), r. Ivan Salatić

Stieg Larsson – Čovjek koji se igrao vatrom (Stieg Larsson: The Man Who Played with Fire), r. Henrik Georgsson

Suđenje Ratku Mladiću (The Trial of Ratko Mladić), r. Henry Singer, Rob Miller

Transnistrija, r. Anna Eborn

Vitalina Varela, r. Pedro Costa

Wilcox, r. Denis Cote

Zaboravljeni slučaj Hammarskjöld (Cold Case Hammarskjöld), r. Mads Brugger

Reakcija na slučaj iz Provjerenog: Zdravstvena skrb za trans osobe nije regulirana

Udruga Trans Aid reagirala je na slučaj prikazan u emisiji Provjereno pod nazivom “Skandalozna snimka liječnice koja vrijeđa, omalovažava i psuje pacijenta jer je transrodna osoba”. Komentar prenosimo u cijelosti. 

Udruga Trans Aid oštro osuđuje ponašanje liječnice prema pacijentu koji je trans osoba, no nažalost, nismo iznenađenie ovakvim ponašanjem. Ovo je samo jedno u dugom nizu negativnih iskustava trans osoba s medicinskim radnicima_cama. 

Ophođenje zdravstvenih radnica_ka prema trans osobama nerijetko je isključivo bazirano na njihovim osobnim svjetonazorima te su profesionalnost i ljudskost nešto što trans zajednica u Hrvatskoj ne povezuje sa zdravstvenom skrbi. Unazad dvije godine otkako je povećan broj transfobnih izjava i ostalog transfobnog sadržaja u medijima, između ostalog, primijećen je povećan broj osoba koje su se javile udruzi Trans Aid s problemom na koji su naišle prilikom traženja potrebne zdravstvene skrbi. U te dvije godine se u udruzi Trans Aid za 70% povećao broj upita koji su se odnosili na nepristupačnost liječnika_ica opće prakse kojie odbijaju izdati potrebne uputnice i recepte; diskriminaciju od strane medicinskog osoblja u različitim državnim i privatnim klinikama koje odbija poštivati rodni identitet pacijenta_ice te iznosi osobne podatke o pacijentu_ici u čekaonicama pred drugim pacijentima_cama; neprofesionalnost doktora_ica određenih specijalizacija kojei na preglede pozivaju specijalizante_ice bez da se prethodno o tome konzultiraju s osobom…

U Republici Hrvatskoj prvenstveno ne postoji dovoljan broj medicinskih stručnjaka_inja kojei pružaju zdravstvenu skrb trans osobama i kojei su senzibiliziranie za rad s trans osobama. Iako postoji Lista stručnjaka_inja kojie imaju iskustva u radu s trans osobama, izdana od strane Ministarstva zdravlja, ona nije potpuna jer je jako malen broj stručnjaka_inja na toj listi s obzirom da se radi o stručnjacima_kinjama za područje cijele Hrvatske, te na ovoj listi nisu stručnjaci_kinje svih potrebnih specijalizacija, kao što su primjerice urolozi. Također, u Hrvatskoj ne postoje medicinski stručnjaci_kinje za određene medicinski indicirane zahvate, kao što su primjerice operativni zahvati na genitalijama. Zdravstvena skrb za trans osobe u Hrvatskoj nije regulirana, što dovodi do različitih oblika prakse koji su nerijetko diskriminatorni prema trans osobama, čak i do mjere da se diskriminacija dešava i među trans osobama gdje su određene zdravstvene potrebe jednoj trans osobi subvencionirane zdravstvenim osiguranjem a drugoj nisu.

Ovom prilikom pozivamo medicinske stručnjake_inje da se vode različitim svjetskim i Hrvatskim preporukama za rad s trans osobama kao što su Standardi skrbi za zdravlje transpolnih, transrodnih i rodno nekonformirajućih osoba izdane od strane WPATH (World Professional Association for Transgender Health – Svjetska strukovna organizacija za trans zdravlje), Rezolucija Vijeća Europe o ljudskim pravima trans osoba iz 2015. godine, te Stručne smjernice za izradu mišljenja zdravstvenih radnika i psihologa o utvrđivanju uvjeta i pretpostavki za promjenu spola i životu u drugom rodnom identitetu izdane od strane Ministarstva zdravlja.

Našu zajednicu pozivamo da nam se obrate s problemima na koje nailaze prilikom traženja potrebne zdravstvene skrbi kako bismo zajedničkim snagama stalei na kraj svakoj vrsti diskriminacije, nasilja i omalovažavanja u sustavu zdravstvene skrbi.

Također pozivamo i odgovorne da sankcioniraju navedeni slučaj te osiguraju da se mehanizmi zaštite pacijenata_ica provode u praksi, a ne da ostanu samo slovo na papiru.

‘Podržavamo štrajk i izražavamo radničku solidarnost’

Prenosimo u cijelosti pismo podrške 50 sindikata i sindikalnih središnjica koji su dali potporu štrajku prosvjetnih radnica i radnika i izrazili radničku solidarnost.

“Podrška prosvjetnim radnicima u štrajku!

Mi, dolje potpisani sindikati i sindikalne središnjice, podržavamo štrajk prosvjetnih radnika te izražavamo radničku solidarnost. U obrazovanje treba ulagati jer nam se obrazovanjem višestruko vraća sve što smo u njega uložili. Javni obrazovni sektor treba biti jedan od prioriteta ove države te ne pristajemo na daljnju diskriminaciju prosvjetnih radnika.

Smatramo da je pritisak koji se radi na profesore, učitelje i nastavnike neopravdan s obzirom na ozbiljnost njihove društvene funkcije učitelja i odgojitelja naše djece. Pozivamo Vladu RH da pristupi pregovorima sa sindikatima u štrajku do postizanja obostrano prihvatljivog rješenja.

U trenucima krize i mjera štednje prosvjetni sektor našao se među onima koji su najviše stegnuli remen. Obećano je da će se sve oduzeto vratiti kada ekonomska situacija u zemlji bude bolja.

Ovim putem podsjećamo Vladu na to obećanje te poručujemo prosvjetnim radnicima da nisu sami i da smo spremni i na sindikalne akcije podrške i štrajk solidarnosti. Zajedno smo jači. Do ispunjenja zahtjeva!”

Potpisnici: 

Sindikat javnih profesionalnih vatrogasnih postrojbi Hrvatske
Sindikat Nova Solidarnost
Samostalni sindikat zaposlenika studenskih centara Hrvatske
Sindikat obrazovanja medija i kulture
Carinski sindikat Hrvatske
Sindikat čistoća Zagreb
Sindikat željezničara Hrvatske
Sindikat novinara Hrvatske
Sindikat graditeljstva Hrvatske
Sindikat strojovođa Hrvatske
Savez samostalnih sindikata Hrvatske
Sindikat metalaca Hrvatske-Industrijski sindikat
Nezavisni hrvatski sindikati
Sindikat turizma i usluga Hrvatske
Samostalni sindikat Hrvatske
Sindikat pomoraca Hrvatske
Sindikat trgovine Hrvatske
Novi sindikat
Sindikat umirovljenika Hrvatske
Sindikat hrvatskih željezničara
Sindikat radnika aerodroma Zagreb
Nezavisnog sindikata zaposlenih u hrvatskom zdravstvenom osiguranju
Sindikat kabinskog osoblja zrakoplova
Sindikat pravosudne policije Hrvatske
Sindikat Istra, Kvarnera i Dalmacije
Nezavisni sindikat Zvečevo
Sindikat Zagrebačkog holdinga ZET Zagreb
Regionalni industrijski sindikat
Nezavisni sindikat Slobodna Dalmacija
Sindikat prometa i veza Hrvatske
Samostalni sindikat energetike, kemije i nemetala Hrvatske
Nezavisni sindikat “Socijalna pravda”
Samostalni sindikat uslužnih djelatnosti Hrvatske
Nezavisni sindikat radnika Čakovečki mlinovi
Hrvatski sindikat pošte
Sindikat grafičke i nakladničke djelatnosti Hrvatske
Sindikat tekstila obuće kože gume Hrvatske
Nezavisni cestarski sindikat
Nezavisni sindikat radnika u proizvodnji hrane i pića
Hrvatski sindikat šumarstva
Hrvatski sindikat telekomunikacija
Hrvatski sindikat hitne medicine
TEHNOS – strukovni sindikat radnika HEP-a
Sindikata zaposlenih u zaštitarskoj djelatnosti
Sindikat poljoprivrede, prehrambene industrije i vodoprivrede
Nezavisni sindikat carinika Hrvatske
Nezavisni sindikat “Solidarnost”