GONG: ‘Svaki pokušaj preslagivanja vladajuće većine samo će produljiti agoniju i politički kaos’

GONG od svih saborskih zastupnika i zastupnica traži preuzimanje političke odgovornosti činom samoraspuštanja Hrvatskog sabora već u ponedjeljak, a od Predsjednice Republike da izvanredne parlamentarne izbore raspiše najkasnije za 17. srpnja.

“Svaki pokušaj preslagivanja vladajuće većine samo će produljiti agoniju i politički kaos, a svi/e oni/e koji/e misle da se izbori mogu odgađati za jesen, moraju shvatiti da Hrvatska nema vremena za ljetovanje”, poručio je u današnjem priopćenju GONG. Stranke imaju odgovornost građanima u kratkoj kampanji predstaviti programe, ciljeve i proračunske projekcije i prepustiti im da na izborima daju političku ocjenu njihovog  dosadašnjeg djelovanja. Samoraspuštanje Sabora i raspisivanje izbora bez odgode GONG smatra najučinkovitijim i najpravednijim načinom rješavanja političke krize.

“Iako niti jednoj političkoj opciji ne odgovaraju izbori u tako kratkom roku, građani/ke više nemaju vremena čekati, a jučerašnjim izborom članova Ustavnog suda stekli su se institucionalni uvjeti za provedbu izbora”, napominje GONG, koji je svoj zahtjev iznio danas na konferenciji za medije. 

Izvanredne parlamentarne izbore GONG traži jer je aktualna vladajuća garnitura u posljednjih šest mjeseci dokazala da nije u stanju upravljati državom. Agoniju neupravljanja koja traje od siječnja obilježili su kaotični i jalovi procesi odlučivanja i kadroviranja. Od samog početka bilo je jasno da je riječ o političkom eksperimentu koji nije imao značajne šanse za uspjeh, što se vrlo brzo i pokazalo, a kulminiralo jučerašnjim uzajamnim ‘otkazima’ među nositeljima vlasti.

“Politička klasa je pokazala da nije dovoljno sposobna upravljati ovom političkom zajednicom. Ne znaju nadvladati krizu. U demokratskim sustavima izlazi iz ovakvih kriza se traže na izborima”, rekao je Berto Šalaj.

 “Trebamo si priznati, a posebno oni koje vode zemlju kao i opozicijske stranke, da ovo više ovako ne ide. Cijela Evropa govori o demokratskom nazadovanju Hrvatske, a građani čekaju rješavanje problema. I Milanović i Karamarko imaju najveću odgovornost, jer imaju dovoljan broj ruku za samoraspuštanje”, rekao je Dragan Zelić.

“HDZ nema politički legitimitet za sastavljanje nove parlamentarne većine u sadašnjem sazivu Sabora, a aktualna kompromitacija u odnosu prema MOL-u ostavlja dovoljno razloga da zaključimo da s HDZ-a nije skinuta stigma Ive Sanadera. Loptica sada treba biti vraćena biračima koji na izborima trebaju dati svoju ocjenu. Građani imaju pravo da se izjasne koga sada vide s kormilom u ruci”, poručila je Jelena Berković.
 

Studenti i studentice se pridružili/e kolegicama u prosvjedu ispred MZOS-a

Dvjema studenticama Akademije dramske umjetnosti (ADU), Dorotei Šušak i Espi Tomičić, koje ispred Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta prosvjeduju zbog kašnjenja isplata državnih stipendija, o čemu smo s njima i razgovarale, u petak poslijepodne pridružilo se stotinjak studenata i studentica koji/e su ponovno zatražili usklađivanje stipendija s akademskom, a ne fiskalnom godinom kao i ostavku ministra Predraga Šustara.

Zvižducima, bubnjevima, trubama i povicima “ostavke” prosvjednici/ce su dočekali predstavnika Ministarstva koji ih je pozvao na razgovor te mu poručili da ne žele razgovarati u njihovim uredima jer su to već učinili bez ikakvih rezultata.

Istaknuli/e su i kako je njihov prosvjed samo djelić borbe za besplatno i slobodno obrazovanje te da ne žele da im nestručni ljudi odlučuju o sudbinama. Neke od poruka prosvjednici/e su uputili i transparentima “Fešta će biti kada Šustar ode” , “Ostavka! Izbori! Odmah!“, “Znanje je moć, naoružajmo se znanjem“.

Studente/ice je podržao i dekan ADU Borna Baletić, kao i profesorica ADU Una Bauer rekavši kako je studentima/icama zbog kašnjenja stipendija ugrožena egzistencija te da ne mogu učiti između dva posla koja obavljaju.

Najavili su i kako nastavljaju prosvjed unatoč tom što su stipendije dijelom isplaćene.

Prosvjed su, među ostalim, podržali i Mreža mladih Hrvatske te Inicijativa za bolju Hrvatsku.

Ženske udruge: ‘Stručna i odgovorna Pravobraniteljica zaslužuje našu podršku’

Priopćenje podrške organizacija Ženske sobe – Centra za seksualna prava, CESI, RODA prenosimo u cijelosti. 

U protekla dva dana imamo priliku gledati kako se u Hrvatskom saboru potpuno negira, diskreditira i minorizira rad Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova gospođe Višnje Ljubičić i njezinog Ureda, tijekom predstavljanja Izvještaja o radu za 2015. godinu.

Smatramo se dužnima reagirati i izraziti svoju potpunu podršku radu Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova i njezinog Ureda, koji radi u skladu s načelima zaštite temeljnih ljudskih prava, objektivno i stručno, i pri tome je iznimno aktivan, predan, objektivan i proaktivan u zaštiti i promicanju temeljne vrijednosti ravnopravnosti spolova, koja je u Hrvatskoj zagarantirana Ustavom i Zakonom o ravnopravnosti spolova.

Izvještaj Pravobraniteljice o radu u 2015. pokazuje koliko je energije, predanosti, znanja i stručnosti uloženo u rad, a s druge strane svjedočimo raspravi, pitanjima i komentarima pojedinih zastupnica i zastupnika, koji ukazuju na iznimno nisku razinu znanja i razumijevanja teme, ali i opće informiranosti, kao i malicioznosti, tako da smo u potpunosti zatečene i zabrinute.

Mogućnost neprihvaćanja Izvješća smatramo ispolitiziranim napadom, o čemu svjedoči korištenje besmislenih i izmišljenih konstrukata (kao što je tzv. “rodna ideologija”), obezvrjeđivanje temeljne vrijednosti ravnopravnosti spolova, nužnosti postojanja Ureda pravobraniteljice, kao i godina predanog rada Ureda.

Pravobraniteljica u svom radu djeluje neovisno i samostalno, prati provođenje Zakona o ravnopravnosti spolova i drugih propisa koji se tiču ravnopravnosti spolova. Razmatra slučajeve kršenja načela ravnopravnosti spolova i slučajeve diskriminacije prema pojedincima/kama ili grupama osoba, koje su počinila tijela državne uprave, jedinice tijela lokalne i područne samouprave, kao i druge pravne i fizičke osobe. Njena područja djelovanja uključuju rad i zapošljavanje, obrazovanje, medije, obiteljsko nasilje, političku participaciju, pravosuđe i zdravstvenu zaštitu.

S obzirom na aktivnosti same Pravobraniteljice, kao i članica i članova njezinog Ureda, uključujući brojne medijske istupe, sudjelovanja na čitavom spektru relevantnih događanja (konferencija, okruglih stolova, javnih predavanja, tribina i sl.), podršku žrtvama nasilja, aktivnom doprinosu i angažmanu na svim razinama zaštite ravnopravnosti spolova i protiv diskriminacije, teško nam je uopće naći ijedan ured/ agenciju ili tijelo koje je toliko proaktivno i sustavno prisutno.

Stoga još jednom izražavamo svoju potpunu podršku radu Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova i izražavamo iznimnu zabrinutost za mogućnost neprihvaćanja njezinog Izvještaja za 2015. u Hrvatskom saboru, što je samo korak do ukidanja institucije Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova i daljnje marginaliziranje i obezvrjeđivanje ravnopravnosti spolova u Hrvatskoj, kao temeljne ustavne vrednote.

Više od 250 izbjeglica spašeno kod Krete

Više od 250 izbjeglica spašeno je u petak ujutro kod Krete nakon brodoloma njihova plovila, a spasilačke operacije se nastavljaju jer se još ne zna ukupan broj putnika/ca, objavila je lučka policija.

Najmanje četiri broda uključila su se u spašavanje putnika/ca koji/e bi trebali/e biti upućeni/e na Kretu, istaknula je glasnogovornica lučke policije.

“Velika operacija spašavanja nastavila se u zoni, 75 milja južno od Krete, jer se ne zna točan broj izbjeglica u nevolji, dodala je ona. Moglo bi ih biti na stotine”, kazala je ranije glasnogovornica lučke policije.

Plovilo dugo 25 metara ‘napola je potonulo’, dodala je ona. Uočio ga je talijanski teretni brod koji je onuda prolazio. Zasad nisu na raspolaganju podaci o nacionalnosti izbjeglica ili podrijetlu plovila.

Lučka policija poslala je na lice mjesta dva patrolna broda, jedan avion i jedan helikopter.

Između Srbije i Mađarske niklo šatorsko naselje izbjeglica

Na srbijansko-mađarskoj granici, kod graničnih prijelaza Horgoš i Kelebija, nastalo je malo šatorsko izbjegličko naselje koje je već prozvano ‘malim Idomenijem’, prenijeli su u četvrtak vojvođanski mediji, koji donose i vijest o ubojstvu jednog turskog izbjeglice kod mjesta Palić u blizini granice.

Prema podacima UNHCR-a, trenutačno je u tranzitu kroz Srbiju oko 1.400 izbjeglica koji iz Beograda idu na sjever, ka Mađarskoj, autobusima ili oslanjajući se na krijumčare.

Nakon stanke u Subotici, prenosi agencija Tanjug, izbjeglice idu ka periferiji mjesta Horgoš gdje je na ničijoj zemlji između dvije države niklo malo šatorsko naselje.

Više od 300 ljudi boravi u improviziranim skloništima, ispod krošnji i razapetih pokrivača, odmah do bodljikave žice koju su duž granice sa Srbijom razvukle mađarska vojska i policija.

Izbjeglice, kako prenose mediji, strpljivo se nadaju da će biti među 15 odabranih koliko ih dnevno može ući u proceduru registracije kod mađarskih državnih službi.

“Kamp raste iz dana u dan. Među izbjeglicama je već prozvan ‘malim Idomenijem’, jer loši uvjeti podsjećaju na kamp kod grčkog sela u kojem odnedavno više nema migranata”, prenijela je Radio televizija Vojvodine (RTV).

Kod graničnog prijelaza Horgoš nema ni zahoda niti tuševa, a hranu, piće i čistu odjeću donose samo volonteri raznih humanitarnih organizacija.

“Situacija nije dostojna ljudi, ali mi to ne smeta. Samo hoću nastaviti put do Švicarske. Ako sljedećih dana ne uđemo u Mađarsku, ponovno ću potražiti krijumčare”, kaže izbjeglica Mahmud, navodi Tanjug.

Kako kaže, njegova mnogočlana obitelj do sada je potrošila 35.000 eura na krijumčare i jedino što želi je da što prije ode dalje.

Do sredine rujna prošle godine kod graničnog prijelaza Horgoš postojao je izbjeglički kamp koji je raseljen poslije mađarskog podizanja ograde od bodljikave žice i preusmjeravanja izbjegličke rute prema Hrvatskoj.

Vojvođanski mediji u četvrtak prenose i vijest o ubojstvu 26-godišnjeg turskog državljanina, tijekom noći u okolici naselja Palić, u blizini srpsko-mađarske granice. RTV neslužbeno saznaje da je riječ o izbjeglici, koji je izboden nožem. Ovo je drugo ubojstvo izbjeglica u pograničnim mjestima sjeverne Vojvodine – prošle godine u srpnju također nožem usmrćen je državljanin Afganistana.

Štete li rodno podijeljene igračke razvoju djece?

Istraživanja su pokazala kako podjela dječjih igračka na temelju spola može imati trajne razvojne implikacije.

Mnogi roditelji su umorni od ružičaste i plave podjele igračaka. Prošlog je mjeseca Bijela kuća održala konferenciju o rodnim stereotipima u igračkama i medijima na kojoj su sudjelovali proizvođači igračaka i ostali stručnjaci/kinje.  Nakon konferencije, Target je najavio kako će prestati s podjelom igračaka za dječake i za djevojčice, dok je Velika Britanija započela kampanju pod nazivom Neka igračke budu igračke kojom traži od trgovaca da zaustave kategorizacije igračaka i knjiga na temelju spola.

Razvojni psiholozi/ginje i sociolozi/ginje su sretni činjenicom kako su roditelji napokon započeli s odbacivanjem rodno podijeljenih igračaka, piše The GuardianLisa Dinella, izvanredna profesorica na sveučilištu Monmouth i glavna istraživačica Gender Development Laboratory, ističe kako su istraživači/ce već neko vrijeme zabrinuti/e zbog utjecaja koji rodno podijeljene igračke imaju na djecu. Podjela igračaka na one za djevojčice i one za dječake, gdje su lutke i  pribor za čaj s jedne strane, a kamioni i građevni blokovi s druge strane zapravo je nedavno pokrenuti trend. U 70-im godina, primjerice, prodaja igračaka u SAD-u nije bila spolno podijeljena.”Trgovci priznaju kako 70-te nisu bile dobro vrijeme za korištenje rodnih podjela pri prodaji proizvoda zbog polemika koje su vladale u društvu oko pitanja spola” objašnjava Elizabeth Sweet, predavačica na Odjelu za sociologiju sveučilišta Davis u Kaliforniji. Oglašavanje igračaka u 1970-tima prikazivalo je djecu kako se igraju raznim igračkama u svijetlim, “sretnim” bojama poput crvene, zelene i žute. Tijekom 1980-ih i 1990-ih, međutim, došlo je do zazora protiv feminizma, ističe Sweet, te su se igračke počele sve više razvrstavati na temelju spola, iako to nije bilo tako oštro podijeljeno na isključivo ružičaste igračke za djevojčice i plave za dječake kako je slučaj u današnje vrijeme.

Iako se to može činiti trivijalnim, igračke ustvari pomažu djeci usvojiti nove vještine i pomažu pri intelektualnom razvoju, ističe Dinella. Lutke i kuhinjski set pomaže djeci pri učenju kognitivnih sekvenciranja događaja i razvoju lingvističkih vještina. Građevinski blokovi poput Lego kockica te ostale slagalice (puzzle) pomažu pri razvoju prostornih vještina te postavljaju temelje za usvajanje matematičkih vještina. “Oba spola gube ako djeci uskratimo stvari od kojih mogu učiti, koje ne mogu istražiti”, ističe Dinella.

{slika}

Lutke, također, uče djecu empatiji i kako se brinuti za druge osobe, ističe Christia Spears Brown, profesorica na Sveučilištu u Kentuckyju i autorica knjige “Parenting Beyond Pink and Blue: How to Raise Your Kids Free of Gender Stereotypes” (Odgoj bez roze i plave: kako odgojiti djecu oslobođenu rodnih stereotipa). “Preferencije u odabiru igračaka pojavljuju se tek nakon što djeca usvoje znanje o svom spolu. Bebe, primjerice, ne pokazuju preferencije u odabiru igračaka“, kaže Brown. Kada se radi o stvarnim igračkama kojima se djeca vole igrati, postoji više varijabilnosti unutar roda nego što postoji unutar spola, ističe Sweet, napominjući kako su istraživanja s malom djecom pokazala kako djevojčice ništa manje od dječaka ne uživaju igrajući se s kotačima, nečim što se tradicionalno daje isključivo dječacima. “Između dobi od tri do pet godina, rod je vrlo važan za djecu“, kaže Brown. “Kada djeca vide jasno podijeljene igračke na rozu i plavu, ona obraćaju pažnju na to. Djeca, također, obraćaju pažnju i na ponašanje druge djece. Prilikom eksperimenata, primijećeno je kako ako se, primjerice, igračka kamiona pokaže djevojčici paralelno s uvidom u skupinu djevojčica koje se već igraju igračkom kamiona, velika je vjerojatnost kako će se djevojčica sama početi, također, igrati igračkom kamiona”, ističe Brown. Djeca imaju tendenciju razmišljati na “crno-bijeli način” te pokušavaju biti “tipična za svoj spol”, objašnjava Brown. “Primjerice, tijekom jednog eksperimenta, znanstvenici su igračke, koje djeca do tada nikada nisu vidjela, stavili u stereotipno plave kutije za dječake i roze kutije za djevojčice, te ih dali skupini djece. Djevojčice su se počele igrati igračkama iz “svoje roze kutije”, a dječaci s igračkama iz “svoje plave”. Oba spola su bila usredotočena na igračke u svojim kutijama koje su označile njihov spol, da nisu uopće obraćali pozornost na igračke namijenjene drugom spolu”, nadodaje. U dobi od četiri do pet godina djeca uče kako je njihov spol konstanta i postaju fleksibilniji po pitanju odabira igračaka kojima će se igrati, ističe Brown.

“Neki roditelji pokušavaju uvesti i druge vrste igračaka i pri tome pobjeći od strogo ružičasto – plave podjele. Usprkos njihovim pokušajima, roditeljima je teško pobjeći od marketinški podijeljenih igračka i pronaći one koji su namijenjeni i muškom i ženskom spolu”, kaže Dinella. Dok neki roditelji pokušavaju proširiti izbor igračaka kojima su njihova djeca izložena, izlažu se velikom financijskom trošku kako bi izbjegli rodne podjele, objašnjava Dinella. “Svaka odluka koja je napravljena po pitanju teme za dječji rođendan, po pitanju odjeće koju dijete nosi, apsolutno svaka odluka dolazi s društvenim troškom koji će dijete platiti, upravo iz toga razloga roditeljima je teško odbaciti sva (nametnuta) pravila”, ističe.

“Proizvodnja igračaka otišla je u potpuno krivom smjeru”, kaže Brown prozivajući firmu Little People i njihovu novu igračku školskog autobusa u rozoj boji, pitajući se zašto su napravili rodno podijeljenu igračku kada školski autobus nije rodno označen. Logičnije je učiniti igračke rodno podijeljenima u trenutku kada, na primjer, većinu studenata čine žene. Brown pretpostavlja da kada god dođe do kulturnih promjena u jednom smjeru, započne zazor u drugom smjeru. I to nisu samo “rozo-plave kutije” koje su se tijekom posljednjih godina našle na tržištu, nego je ujedno i portfolio igračaka princeza i superheroja.

Lutke za djevojke od 1960-ih godina imaju tradicionalno ženske uloge, poput majke i domaćice, dok akcijske figure za dječake imaju zanimanja poput znanstvenika, inženjera ili kauboja. U posljednjih  nekoliko godina, nakon što su žene postale veliki dio radne snage, očekivalo se kako će lutke koje zaposlene majke kupuju za svoju djecu oponašati njihova zanimanja, no umjesto toga došlo je do “fantasy uloge” lutaka – lutke su postale princeza i pop-zvijezde, a akcijske figure – superheroji. Dok se djeca uživaju igrati s igračkama princeza i superheroja, paralelno princeze i superheroji postaju ideali kojima teže u budućnosti, postaju nove definicije feminiteta i maskuliniteta, ističe Sweet. Zanimanje lutaka i za djevojčice i dječake su postala nerealna, kaže Sweet, što je nezgodno za objasniti djeci. Realno, osim ako niste Kate Middleton, izgledi da kada odrastete ćete postati princeza su jednaki nuli.

Kako se ukusi razvijaju, sve tri znanstvenice se nadaju kako će jednog dana igračke prestati biti podijeljene na temelju spola i umjesto toga će biti kategorizirane prema vrsti, kao što su puzzle, lutke ili dječji bicikli. Na tržištu će i dalje postojati “dress-up” lutke, kao i monster trucks , ali umjesto da budu isključivo u rozoj i plavoj boji, znanstvenice se nadaju kako će biti u svim duginim bojama i klasificirane za svu djecu, neovisno o spolu.

Izbor igračaka, ističe Sweet, trebao bi biti temeljen na interesu djeteta, a ne na temelju njegovog ili njezinog spola.

“Sve igračke su rodno neutralne, ono što nije neutralno je način na koje se prodaju”, zaključuje Brown.

Prevela i prilagodila: Martina Raos