Uz slogan ‘ne odričem se’ održana Parada ponosa u Beogradu

Pod sloganom ‘Ne odričem se’, jučer je održana Parada ponosa u Beogradu koja je okupila nekoliko tisuća ljudi. Okupljeni/e su prošetali/e do najvažnijih institucija u zemlji, Skupštine i Vlade Srbije, kako bi ukazali na potrebu rješavanja problema LGBT+ zajednice u Srbiji. 

Povorka je bila puna duginih zastava, EU zastava i transparenta kao što su ‘Love is love’, ‘Mi ne odlučujemo o vašim brakovim’, ‘I pederi su radnici’, ‘I will not be silent’, ‘Premijerko kako je živeti sa svim povlasticama’ te slogan iz Sarajeva – ‘Ima izać’. 

I dalje nemamo 10 hiljada ljudi, i dalje nemamo milione, ali budite sigurni da mnogi mladi ljudi, koji su uplašeni, gledaju i moramo da im pošaljemo poruku da se zajedno borimo za bolje društvo za sve“, rekao je na početku Parade Marko Mihailović iz organizacijskog odbora.

Predsjednica Vlade Srbije Ana Brnabić, na paradi je izjavila da se radi na ‘Zakonu o registrovanju partnerstava i rodnom identitetu’ te da su u tijeku razgovori s nevladinim organizacijama. Ipak, ne zna se kad će biti donesen. ‘Svake godine je sve lakše kada imate vladu koja osigurava da svi imaju jednake uvjete i ustavna prava. Samo polako i doći će sve na svoje mjesto’, poručila je Brnabić. 

Jedan od organizatora Goran Miletić naglasio je da su zahtjevi godinama isti – borba protiv nasilja i diskriminacije nad LGBT+ osobama. “Ono što očekujemo od Vlade i parlamenta je usvajanje zakona o registrovanom partnerstvu i zakona o rodnom identitetu”, naglasio je Miletić.

Jedna od predstavnica trans osoba u Srbiji ukazala je na poteškoće s kojima se susreću naglasivši da transrodne osobe imaju velik problem s dobivanjem dokumenata u Srbiji. 

Parada ponosa je prošla uz veliko policijsko osiguranje te su spriječeni veći incidenti. Ipak, prije početka privedeno pet muškaraca na protestu protiv Parade. Uz to, tijekom šetnje sudionike/ice je nedaleko od zgrade Skupštine Srbije dočekala grupa protivnika, koju je okružila policiji. Pored njih se prošlo mirno, uz pogrdno dobacivanje protivnik/ica. 

Ovo je šesti prajd u kontinuitetu u Beogradu. Prvi je održan 2010. godine, no pratili su ga veliki neredi pa iduće tri godine nije održan. Prvi uspješan prajd, bez incidenata, održan je 2014. godine. 

KONAČNO: Spolni odnos bez pristanka i zakonski postaje silovanje

“Spolni odnošaj bez pristanka odlazi u povijest i briše se, kazna za silovanje je od 3 do 10 godina”, izjavila je Maja Mamula iz Ženske sobe nakon sastanka udruga za borbu protiv nasilja s članovima Vlade, prenosi HRT. Radi se o izmjenama zakona koje bi na snagu trebale stupiti početkom 2020.

Radi se o velikom i nužnom koraku naprijed u zakonodavnom tretiranju seksualnog nasilja i shvaćanju kako je svaki spolni odnos bez pristanka – silovanje. Naime, kao što je Amnesty International nedavnom analizom europskih zakonodavstava zaključio: Za većinu europskih zakonodavstava o silovanju se radi samo ako čin uključuje nasilje, prijetnje ili prisilu. Samo Irska, Engleska, Belgija, Cipar, Island, Luksemburg, Švedska i Njemačka – sveukupno osam zemalja – silovanjem podrazumijeva seks bez pristanka.

Rezultati istraživanja u specijalnom izvješću Eurobarometra Europske komisije iz 2016. godine pokazuju da čak 10 posto ispitanika_ca smatra da je seks bez pristanka opravdan ako žena nosi “izazovnu odjeću”, a 12 posto seks bez pristanka smatra opravdanim ako je osoba pijana ili drogirana.

U trenutnom hrvatskom Kaznenom zakonu pravi se razlika između silovanja i spolnog odnošaja bez pristanka. Za spolni odnošaj bez pristanka, u članku 152., točka 1. hrvatskog Kaznenog zakona, stoji: “Tko s drugom osobom bez njezinog pristanka izvrši spolni odnošaj ili s njim izjednačenu spolnu radnju ili navede drugu osobu da bez svog pristanka s trećom osobom izvrši spolni odnošaj ili s njim izjednačenu spolnu radnju ili da bez svog pristanka nad samom sobom izvrši sa spolnim odnošajem izjednačenu spolnu radnju, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina”.

Pod drugom točkom: “Počinitelj koji je bio u otklonjivoj zabludi glede postojanja pristanka iz stavka 1. ovoga članka, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine”.

S druge strane, za silovanje, u članku 153. hrvatskog Kaznenog zakona, piše: “Tko djelo iz članka 152. stavka 1. ovoga Zakona  počini uporabom sile ili prijetnje da će izravno napasti na život ili tijelo silovane ili druge osobe, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina”.

Stavak drugi: “Počinitelj koji je bio u otklonjivoj zabludi glede postojanja pristanka iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.”

Atwood: Nastavak ‘Sluškinjine priče’ inspiriran je stvarnim političkim problemima

Kanadska autorica Margaret Atwood rekla je da je ograničavanje pristupa pobačaju, posebno u SAD-u, dovelo do nastavka romana “Sluškinjina priča”, koji je objavljen u utorak na iščekivanom predstavljanju knjige.

U novoj knjizi “The Testaments” Atwood uzima priču iz njenog viđenja totalitarne budućnosti u kojoj su plodne žene prisiljene na seksualno služenje kako bi napučile svijet koji je suočen s ekološkom katastrofom.

Rekla je da nije planirala nastavak priče postavljene u bliskoj budućnosti u izmišljenom Gileadu u američkoj regiji New England, ali stvarni životni događaji, uključujući ograničavanje ženskih reproduktivnih prava, potaknuli su je da ponovno razmisli.

“Kako je vrijeme odmicalo… umjesto da idemo što dalje od Gileada, počeli smo se kretati prema njemu – posebno u Sjedinjenim Državama”, rekao je Atwood na konferenciji za novinare u Londonu kojoj je prisustvovalo nekoliko desetaka novinara/ki iz brojnih zemalja.

Ako pogledate zakone koje su donijele brojne države u SAD-u, možete vidjeti da su neke od tih država vrlo blizu Gileada. Ono što tvrde takvi restriktivni zakoni o ženskim tijelima jest da država posjeduje vaše tijelo”.

Predsjednik SAD-a Donald Trump, koji kaže da se protivi pobačaju u većini slučajeva, pridružio se mnogim svojim kolegama republikancima u nastojanju da ograniče pristup legalnim pobačajima. “Za društvo koje tvrdi da cijeni individualnu slobodu, očito ne misli da se individualna sloboda odnosi i na žene”, rekla je Atwood okupljenim novinarima/kama koje su je dočekale obučene kao junakinje iz knjiga.

“Mislim da The Testament nastavlja razgovor koji se već vodi jer je Sluškinjina priča već godinama temelj takvih razgovora” rekla je Atwood.

Knjiga The Testaments već je ušla u uži izbor za jednu od glavnih književnih svjetskih nagrada, nagradu Booker, a predsjednik vijeća Peter Florence pohvalio ju je kao #strašan i lijep roman koji nam danas govori s uvjerenjem i snagom”.

Ms. Monopoly okreće rodni jaz u plaćama u novoj verziji popularne društvene igre

Monopoly okreće rodni jaz u plaćama naopako s novom verzijom igre u kojoj žene zarađuju više od muškaraca, objavili su u utorak njeni tvorci, nadahnuti ženama pionirkama u određenim područjima znanosti i društva.

Ms. Monopoly zamjenjuje poznatog brkatog nekretninskog diva s kutije s njegovom nećakinjom investitoricom, a igrači/ce se natječu u prikupljanju izuma koje su napravile žene, uključujući  wifi i neprobojne prsluke, a ne nekretnine.

No, možda je najveća promjena ta da će igračice dobiti veće novčane fondove od muškaraca, rekli su proizvođači igračaka Hasbro – iako muškarci i dalje mogu pobijediti ako odigraju na pravi način.

“Želimo prepoznati i slaviti brojne doprinose koje su žene dale našem društvu i dalje svakodnevno daju”, izjavila je glasnogovornica Hasbroa Jen Boswinkel.

Igra će ženama povećati isplatu na početku igre, plus veću isplatu svaki put kad prođu početnu točku.

To je daleko od stvarnog života: žene koje su prošle godine radile puno radno vrijeme u Sjedinjenim Državama, zarađivale su 80 posto onoga što zarade muškarci, navodi se u službenim statistikama.

Igra je namijenjena isticanju žena koje su osporile status quo, navode iz Hasbroa, dodavši da žene drže samo oko 10 posto svih patentiranih izuma.

Hasbro je pokrenuo kampanju uručivši tisuće dolara mladim ženama koje rade na inovacijama, poput uređaja koji pomaže u otkrivanju olova u pitkoj vodi i izuma za otkrivanje vrtača prije nego što se pojave.

Ms. Monopoly dolazi nakon što je poljski dizajner stvorio potpuno žensku verziju igre na ploči “Who is she?”, s ciljem poticanja djece da više uče o poznatim ženama kroz povijest.

Marokanski aktivisti/kinje za oslobađanje novinarke optužene za pobačaj

Marokanski aktivisti/kinje za ljudska prava prosvjedovali su u ponedjeljak za puštanje novinarke optužene za pobačaj i seks izvan braka, rekavši kako je njezino uhićenje politički motivirano. Deseci aktivista/kinja organiziralo je sjednicu ispred rabatskog suda prije prvog ročišta na njenom suđenju uzvikujući: “Kakva sramota, sloboda je u opasnosti, kakva sramota, novinarstvo je u opasnosti”.

Policija je prije 10 dana uhitila 28-godišnju Hajar Raissouni zajedno s njenim zaručnikom, liječnikom, medicinskom sestrom i drugom osobom optuženom za umiješanost u slučaj. Njihovi odvjetnici poriču da je pobacila, prenosi Thomson Reuters Foundation.

Aktivisti/kinje navode da su optužbe protiv nje dio napada na novinare/ke koji/e su kritični prema vladi, a cilj je bio osramotiti i ujaka optužene žene, inače istaknutog islamističkog vođu koji se protivi pobačaju i izvanbračnom seksu.

Slučaj je potaknuo široku raspravu na društvenim medijima u Maroku, uglavnom muslimanskoj zemlji, o osobnim slobodama, uključujući seks i privatnost, nakon što su detalji o njenom slučaju procurili u novine. Također je bacilo novo svjetlo na zabranu pobačaja u Maroku, i to nekoliko tjedana prije nego što bi parlament trebao razmotriti izmjene i dopune zakona u slučajevima silovanja, incesta ili malformacije fetusa.

Državno tužiteljstvo Maroka navodi da je Raissounijino uhićenje pravna stvar i nije povezano s njezinim poslom novinarke. Uhićena je nakon posjeta uredu liječnika koji je bio pod nadzorom policije zbog ilegalnih pobačaja, navodi se u državnom odvjetništvu.

Raissouni radi za nezavisne novine Akhbar al-Youm. Njezin ujak, Ahmed Raissouni, bivši je vođa Pokreta za jedinstvo i reformu, vodeće islamističke skupine koja je povezana s strankom Pravda i razvoj (PJD) koja vodi marokovsku vladajuću koaliciju. Drugi ujak, Soulaiman Raissouni, glavni urednik Akhbar al-Youma, rekao je da je Raissouni nepravedno izdvojena i optužio vladu da se “obračunava s novinama koje ga uznemiruju i s obitelji koja se nikada nije klanjala”.

Novinar Akhbar al-Youma, Khaoula Ajaafri, rekao je da se kazneni zakon “koristi za suzbijanje kritičnih novinara/ki”. Voditelj novina nedavno je osuđen na 12 godina zatvora zbog silovanja i trgovine ljudima, što je on negirao.

Marokanska aktivistička udruga za pravo na pobačaj priopćila je kako se 600 do 800 pobačaja vrši ilegalno svakog dana. U 2018. godini podnesena je 41 prijava ilegalnih pobačaja, navodi se u izvješću koje je objavilo tužiteljstvo.

“Ovaj slučaj pokazuje da su naši zakoni arhaični i nespojivi s transformacijama koje se u našem društvu događaju već desetljećima”, rekao je aktivist za ljudska prava Ahmed Assid.

Festival tata u varaždinskoj županiji

Švedska je ove godine zemlja partner varaždinskih Baroknih večeri i tim će povodom veleposlanstvo Švedske organizirati niz aktivnosti za građane u Varaždinskoj županiji. Jedna od njih je Festival tata, koji je veleposlanstvo zajedno s partnerima, nevladinim udrugama Status M i Roditelji u akciji – Rode, pokrenulo 2018., a ove jeseni dolazi u Varaždin. Podršku Festivalu, ove je godine pružilo Ministarstvo demografije, obitelji, mladih i socijalne politike.

Festival tata nastavlja se na projekt Švedskog instituta i švedskog fotografa Johana Bävmana – Swedish Dads – koji je proveden kao izložba s dodatnim događanjima u nekoliko desetaka država diljem svijeta. Cilj projekta u svim je zemljama inspirirati očeve na aktivno uključivanje u odgoj djece. U Hrvatskoj je projekt pokrenut 2018., a do sada je izložba Tate i djeca iz Hrvatske i Švedske postavljena u Zagrebu, Dubrovniku i Rijeci.

Festival tata počeo je 3. rujna digitalnom kampanjom kojom se pozivaju tate iz cijele Hrvatske, a osobito iz Varaždinske županije, da podijele na svom Facebook ili Instagram profilu svoju fotografiju s djetetom/djecom u svakodnevnim situacijama koristeći hashtag #supertata. Detaljne upute natječaja nalaze se na Facebook stranici i Instagram profilu Festivala tata. Među prijavljenima bit će odabrano dvanaest fotografija, od čega šest iz Varaždina i Varaždinske županije te šest iz ostatka Hrvatske, koje će zajedno s fotografijama drugih hrvatskih i švedskih tata biti postavljene kao izložba krajem rujna u Gradskom muzeju Varaždin

U sklopu Festivala tata, u Varaždinu će biti organizirana i besplatna radionica Supertata za zainteresirane očeve u organizaciji udruge Status M. Očevi će imati priliku saznati kako ostvariti zdrav odnos s djetetom, poboljšati samopouzdanje i učinkovitost u brizi za dijete te kako uskladiti svoj profesionalni život s očinskom ulogom. Partneri iz udruge Roditelji u akciji – RODA, u sklopu projekta su pripremili brošuru o važnosti uključenog očinstva s konkretnim savjetima za tate koja je dostupna  za preuzimanje na internetskoj stranici RODA.HR, a u Varaždinu će organizirati i radionicu o pravilnom postavljanju autosjedalica.

Više informacija na internetskoj stranici: www.festivaltata.hr