Veliki prosvjedi protiv rekordnog broja ubojstava žena u Peruu

Tisuće prosvjednica_ka zauzelo je prošli tjedan ulice u različitim gradovima Perua prosvjedujući protiv alarmantnog broja slučajeva ubojstava žena.

U 2019. godini je do lipnja u Peruu zabilježeno već 105 slučajeva femicida, što je najveći broj ubojstava žena u povijesti te zemlje. Aktivistkinje diljem Perua na ulicama zahtijevaju zaustavljanje rodno uvjetovano nasilja i šovinističke kulture koja ga omogućava, javlja peoplesdispatch.org.

Na prosvjed je pozvao kolektiv “Ni una menos” (Nijedna više), a okupio je žene, transrodne i nebinarne osobe te članstvo socijalističkih i feminističkih organizacija.

Žrtve Jeffreya Epsteina dobile priliku govoriti na sudu

Nekoliko žena koje su Jeffreyja Epsteina optužile za seksualno zlostavljanje dobile su priliku dati izjavu na sudu u New Yorku, gdje su izrazile svoj bijes i razočaranje nakon što je kazneni postupak protiv milijardera početkom ovog mjeseca okončan zbog njegova samoubojstva.

Richard Berman, savezni sudac koji je bio zadužen za ovaj slučaj, održao je ročište u svrhu formalnog odbacivanja optužnice za trgovinu ljudima. Dvadeset i tri žene pojavile su se na sudu.

Jedna od žena uključenih u slučaj, Courtney Wild, Epsteina je nazvala “kukavicom”.

“Osjećam se bijesno i tužno”, rekla je u emotivnoj izjavi. “Pravda u ovom slučaju nije zadovoljena.”

Epstein (66) je čekao suđenje kad su ga 10. kolovoza pronašli mrtvog u zatvorskoj ćeliji. Šokantan razvoj slučaja trgovanja maloljetnicama koji je privukao pažnju diljem svijeta potaknuo je nekoliko istraga da bi se utvrdilo zašto je takav zatvorenik ostavljen sam dovoljno dugo da se ozlijedi.

Neke su žene na ročištu u utorak, 27. kolovoza, odlučile istupiti pod pseudonimom Jane Doe. U ime nekih žena izjave su pročitali_e njihovi_e odvjetnici_e.

Jedna Jane Doe rekla je da je “iznova traumatizirana” Epsteinovim samoubojstvom kojim je izbjegao posljedice svojih nedjela. Jedna je rekla da je zbog zlostavljanja kupila i odvezla se na izolirano mjesto, razmišljajući o samoubojstvu. Jedna je izjavila da joj je Epstein rekao da joj njegovo zlostavljanje pomaže da “raste”.

Jedna od žena, Chauntae Davies, opisala je kakav je osjećaj bio masirati Epsteina. (Epstein je navodno plaćao djevojkama za masaže, a onda bi ih seksualno zlostavljao.)

“Prije nego što sam shvatila što se događa, uhvatio me je za zapešće i gurnuo me prema krevetu “, rekla je Davies u sudnici, dodavši kasnije: “Tražila sam riječi, ali sve što sam uspjela reći je ‘Ne, molim te prestani’, ali to ga je, činilo se, samo više uzbuđivalo”.

Druga Jane Doe izjavila je kako vjeruje da je Epstein vrebao specifičan tip mladih žena.

“Mnoge od nas bile su vrlo ranjive i ekstremno siromašne,” rekla je. “Zbog svega što se dogodilo mrzim samu sebe i osjećam se krivom”.

Još jedna Jane Doe rekla je da se “nikada nije ni poljubila” prije susreta s Epsteinom.

“Kad mi je oduzeo djevičanstvo, cijelu me je oprao pod tušem, a zatim mi je rekao: ‘Ako nisi djevica, ubit ću te’. Nakon toga više nisam bila djevica”, rekla je.

Tužitelji su rekli kako je Epstein zlostavljao desetke maloljetnih djevojaka na privatnim otocima i u svojim kućama na Manhattanu, u Palm Beachu, na Floridi i na ranču u Novom Meksiku, navodno koristeći svoje ogromno bogatstvo da prikrije dokaze. U zamjenu za priznavanje krivnje prema točkama državne optužnice, 2008. godine izbjegao je progon na saveznoj razini. Osuđen je na trinaest mjeseci u privatnom krilu zatvora u Palm Beachu, a šest puta tjedno mu je bilo dozvoljeno do 12 sati dnevno radi posla boraviti van zatvora.

Iako je ovaj slučaj razriješen, tužitelji_ce su izjavili_e kako ne namjeravaju zaustaviti istragu slučaja ili isključiti potencijalne suučesnike protiv kojih bi također mogla biti podignuta optužnica.

“Da budem vrlo jasna, današnje odbacivanje optužbi ni na koji način ne zaustavlja niti zabranjuje daljnju istragu”, rekla je u utorak savezna tužiteljica Maureen Comey.

Mnogi_e tvrde da je Epstein bio u mogućnosti zlostavljati toliko mladih žena i djevojaka zahvaljujući mreži suradnika koji su sudjelovali u njegovom zlostavljanju ili su namjerno okretali glavu. Poznato je da se družio s utjecajnim znanstvenicima i bogatim i moćnim osobama kao što su bivši američki predsjednik Bill Clinton, poduzetnik Donald Trump i britanski princ Andrew. Svi navedeni poriču suučesništvo.

Bivši Epsteinov suradnik i pripadnik britanske elite, Ghislaine Maxwell, više je puta je optuživan da mu je podvodio žene. On također negira sve optužbe za suučesništvo.

Žene koje su doživjele zlostavljanje mogu privatnim parnicama tražiti odštetu, ali koraci koje je Epstein poduzeo tek nekoliko dana prije smrti vjerojatno će otežati dobivanje financijske odštete.

Kriminalizacija snimanja ispod odjeće bez pristanka u Europi

Snimanje ispod nečije odjeće bez dopuštenja te osobe (upskirting) nedavno je postalo ilegalno u Ujedinjenom Kraljevstvu, piše euronews.com.

U UK-u je snimanje ispod odjeće postalo kazneno djelo u veljači 2019. nakon kampanje spisateljice Gine Martin kojoj se to dogodilo na glazbenom festivalu. Počinitelji ovog djela mogu dobiti do dvije godine zatvora.

U Španjolskoj se ovo djelo kategorizira kao seksualno zlostavljanje i također se kažnjava zatvorom.

Prošli je tjedan u Madridu uhićen muškarac zato što je snimio intimne videozapise više od 500 žena i djece bez njihova pristanka i postavljao ih na pornografske stranice.

Hannah Seidel vodi kampanju za kriminalizaciju nedopuštenog snimanja i u Njemačkoj. “Izradile_i smo e-mail adresu za žrtve tako da nam se mogu obratiti i mnoge od njih su to učinile”, kazala je i dodala: “Budući da to nije nezakonito ne možemo znati točan broj žrtava jer još ne postoje kaznene statistike”.

Žene nisu bolje u multitaskanju, jednostavno više rade

Multitasking se tradicionalno doživljava kao žensko područje, Žena, pogotovo ona s djecom rutinski će žonglirati na poslu i voditi kućanstvo – što je samo po sebi mješavina ručkova za djecu, kućanskih poslova, organiziranja sastanaka i društvenih događanja. No, nova studija pokazuje da žene zapravo nisu ništa bolje u obavljanju više zadataka od muškaraca.

Studija je testirala jesu li žene bolje u izmjeni zadataka i nošenju s više zadataka istovremeno. Rezultati su pokazali da mozak žena ni u jednoj od tih aktivnosti nije učinkovitiji od mozga muškaraca.

U ovoj novoj studiji njemački su istraživači_ce usporedili sposobnosti 48 muškaraca i 48 žena u identificiranju slova i brojeva. U nekim su eksperimentima sudionice_i trebali obratiti pozornost na dva zadatka odjednom dok su u drugima trebali preusmjeriti pozornost između zadataka. Mjereno je vrijeme reakcije i točnost multitaskanja u odnosu na kontrolni uvjet (izvođenje samo jednog zadatka). Studija je otkrila da je obavljanje više zadataka značajno utjecalo na brzinu i točnost izvršavanja zadataka i kod muškaraca i kod žena. Nije bilo razlike među skupinama.

Australska profesorica Leah Ruppanner s kolegicama i kolegama razbila je nedavno još jedan relevantan mit: da žene bolje vide nered od muškaraca. Njihovi rezultati pokazali su da muškarci i žene podjednako ocjenjuju prostor kao neuredan. Razlog zbog kojeg muškarci obavljaju manje čišćenja od žena prije leži u tome da, zaključuje Ruppanner, žene imaju više standarde kad je čistoća u pitanju nego da su muškarci slijepi na nered.

Mit o multitaskanju znači da se od majki očekuje da “rade sve”. Ali ta obveza može utjecati na mentalno zdravlje žena, kao i na njihov posao. I dalje se smatra da su žene biološki predodređene da budu učinkovitije u obavljanju više zadataka, ali ovo istraživanje pokazuje da mit nije potkrijepljen dokazima. To znači da je dodatni obiteljski posao upravo to – dodatni rad. I trebamo ga vidjeti kao takvog te unutar obitelji katalogizirati, raspraviti i jednako podijeliti, kaže Ruppanner.

“Kao i kod kuće, ove mitove moramo razbiti i na radnom mjestu. Pretpostavka da su žene bolje u multitaskanju može utjecati na raspodjelu administrativnih zadataka. Zadaci poput izrade zapisnika i organiziranja sastanaka ne bi se trebali dodjeljivati na rodnoj osnovi.

Napokon, vlade se moraju riješiti ovih mitova u kreiranju svojih politika. Imanje djece dodaje rad u kojem nije jednostavno multitaskati. Ženama treba pristupačna, kvalitetna i široko dostupna skrb za djecu”, zaključuje Ruppanner i dodaje da bi i muškarcima trebalo omogućiti pristup roditeljskom dopustu radi podjele poslova.

‘Prestanite davati prostor širenju mržnje prema ženama’

Slobodna Dalmacija objavila je još jednu izrazito problematičnu karikaturu Joška Marušića. “Nakon što ih je trideset godina spolno uznemiravao javile su se brojne žene da ga optuže… Zašto tek sad?.. Valjda… zato što je prestao…”, opisuje Marušić slučaj Placida Dominga kojeg je nekoliko žena optužilo za seksualno uznemiravanje.

{slika}

Da ne prođe ispod radara, karikaturu je objavila Facebook stranica Seksizam naš svagdašnji uz komentar: “Ovakvom ismijavanju spolnog uznemiravanja mjesto nije ni u satiri. Mizogino i u korist kulture silovanja”. Reagirao je i feministički kolektiv fAKTIV: “Vrijeme je, dakle, da Slobodna Dalmacija već jednom prestane davati prostor širenju mržnje prema ženama i ocrnjivanju svih bitnih pokreta za prava žena u posljednje vrijeme”.

Podsjetimo, Marušiću ovo nipošto nije prva ovakva objava ismijavanja tema vezanih uz prava žena. Posljednja koja je izazvala veliku pozornost bila je ona koja ismijava pokret za prava žena u ginekologiji i porodništvu #PrekinimoŠutnju, a Marušić je i autor animiranog filma protiv pobačaja “Zašto su došli vlakom”.

{slika}

Otvorene su prijave za Kulturpunktovu novinarsku školicu

Kulturpunktova novinarska školica – Svijet umjetnosti besplatni je, jednosemestralni edukacijski program za mlade od 16 do 30 godina koji žele usvojiti temeljna znanja i vještine u poljima medijske produkcije, suvremenih umjetničkih praksi i nezavisne kulturne scene.

Udruga Kurziv, nakladnik portala Kulturpunkt.hr, provodi Školicu od 2009. i u dosadašnjih deset ciklusa obrazovano je preko 120 polaznica_ka. Ovaj jedinstveni edukacijski program organiziramo kako bismo pridonijeli raznolikosti medijskog uvida u područje suvremene kulture te motivirali mlade autore_ice za produkciju novinarskih tema iz tog područja.

Jedanaesti ciklus Školice počinje 2. listopada 2019. i traje do veljače 2020. godine. Program se održava u večernjim terminima ponedjeljkom i srijedom, a detaljan raspored i program polaznici_e će dobiti pri prvom susretu. Predavači_ce i voditelji_ce radionica istaknuti su kulturne radnice, medijski profesionalci i istraživači_ce, a ovogodišnji program organiziran je u tri modula.

Školica će obuhvatiti serije predavanja o medijima i medijskim politikama, predavanja o kulturnim politikama i nezavisnoj kulturnoj sceni, te predavanja o suvremenim vizualnim i izvedbenim umjetničkim praksama. Radionički segment obuhvatit će novinarsku produkciju u pisanom, audio i video formatu, prema interesima polaznica_ka, te analizu vizualnih i izvedbenih umjetničkih radova. Treći i završni segment programa uključuje produkciju završnog rada, uz izravnu mentorsku podršku. Svi će završni radovi biti objavljeni na portalu Kulturpunkt.hr. 

Prijava za edukacijski program treba sadržavati ime i prezime, kratki životopis i kontakt podatke (mail adresu, broj mobitela) te motivacijsko pismo i kratki autorski osvrt na neku temu iz područja kulture. Prijave treba slati na adresu novinarska.skolica[at]gmail.com s naslovom “Prijava za Školicu”, najkasnije do srijede, 18. rujna u 24 sata.

Na istu adresu možete poslati sve upite vezane uz prijavu i program.

Kulturpunktova novinarska školica prima do 15 polaznika_ca, a svi prijavljeni će o rezultatima selekcije biti obaviješteni putem maila do 25. rujna. 

Edukacijski program provodi udruga Kurziv – Platforma za pitanja kulture, medija i društva, u suradnji s net.kulturnim klubom MaMa.