Lorreta Lynch kao prva crnkinja na mjestu američke državne odvjetnice

Nakon petomjesečne borbe, američki je Senat konačno potvrdio Lorettu Lynch na mjestu američke državne odvjetnice, čime je postala prva crnkinja u američkoj povijesti na tom položaju. Članovi i članice Senata glasovali su s 56 glasova za naspram 43 glasa protiv.

Lynch je nominirana od strane predsjednika Obame u studenom, no republikanski/e zastupnici/ce su odbili glasovati o njenoj nominaciji. Umjesto toga, vezali su njeno potvrđivanje uz borbu oko govora o pobačaju u zakonu protiv trgovanja ljudima. Senat je sada konačno postigao kompromis i njenu nominaciju stavio na dnevni red.

Lynch će zamijeniti Erica Holdera, koji je objavio svoju ostavku u rujnu prošle godine. Vremenski period koji je prošao dok je čekala na potvrdu jednak je vremenu koje je čekalo posljednjih sedam državnih odvjetnika zajedno.

Sirija: Ukradeno djetinjstvo

Sirija je trenutno jedno od najopasnijih mjesta za život djece. Mediji diljem svijeta objavili su fotografiju turskog fotografa, Osmana Sağırlija, koju je prošle godine snimio u izbjegličkom kampu u Siriji. Fotografija prikazuje uplašenu četverogodišnju djevojčicu Hudeu koja je podigla ruke pred fotografom i predala se. Zabilježena je u kampu koji je od turske granice udaljen desetak kilometara. U njemu Hudea trenutno živi s majkom i dvoje braće, dok ih od njihova doma dijeli 150 kilometara.

Dokaz o strahu u kojem djeca svakodnevno žive prikazuje nova fotografija djevojčice sirijske nacionalnosti koja je ponovno potresla svijet. Snimio ju je djelatnik Crvenog Križa Rene Schulthoff u izbjegličkom kampu u Jordanu u kojem se nalazi 17 000 izbjeglica. Fotografija je snimljena u studenom prošle godine, a jednako kao i na prethodnoj fotografiji djevojčica zamjenjuje fotoaparat s oružjem i podiže ruke u znak predaje sa suzama u očima.

{slika}

Nakon četiri godine nasilja, postoji velika opasnost da cijela generacija sirijske djece izgubi djetinjstvo i mogućnosti za normalan život u budućnosti. Ratovi ne razdjeljuju samo zemlje, već u potpunosti razaraju srž društva. Povećanje sukoba, mržnje i razaranja otežavajuća su okolnost za liječenje rana sirijskog društva čije posljedice mogu trajati desetljećima. Iako je broj mrtvih i ozlijeđenih teško odrediti, UN je objavio procjenu od oko 10 000 djece koja su izgubila svoje živote, no stvarna brojka je najvjerojatnije još veća. Do kraja siječnja 2014. godine zabilježeno je 37 498 djece izbjeglica iz Sirije koji su pobjegli iz svoje zemlje.

Kriza je učinila da ionako ugroženu djecu izlaže još većem riziku, te su umjesto učenja i igre mnogi prisiljeni na rad ili borbu za vlastiti život s oružjem u rukama. Zabrinjavajuće veliki broj djeca odrasta bez obrazovanja, razvijanja svojih vještine i bez sposobnosti ili motivacije za izgradnju bolje budućnosti. Upravo ta djeca i adolescenti/ce mogu biti učitelji/ce, liječnici/ce i inženjeri/ke jer nada stabilnog i prosperitetnog društva ovisi o njima, no njihova je budućnost neizvjesna. Gubitak obitelji, razaranje njihovih domova i zajednice, te brojni strahovi kroz koje su prolazili, ostavili su duboke ožiljke u njihovim životima. Unatoč svim događanjima, djeca u izbjegličkim kampovima pokazuju veliku hrabrost, te impresivnu snagu i suosjećanje. Da nada umire posljednja znaju i hrabri dječaci i djevojčice Sirije koji žele samo jedno: oporavak i povratak u svoju zemlju.

Izložba portreta ‘Znanost je ženskog roda’

Znanost i tehnologija, često neopravdano, doživljavaju se muškim područjem te je zato Udruga PaRiter odlučila postaviti izložbu portreta, koja želi predstaviti žene koje su odigrale važnu ulogu u znanosti, kako u bližoj, tako i u daljoj povijesti. Izložba sadrži 20 portreta, koje je za ovu priliku izradilo 12 autora/ica s područja Rijeke, Krka, Opatije i Istre. Portretirane su žene iz područja fizike, kemije, botanike, genetike, astronomije, raketne znanosti, komunikacijske tehnologije…

Autori/ce portreta su sami/e birali/e tehniku portretiranja prema zadanoj fotografiji. Bez ikakve novčane naknade, izradili/e su portrete koji u sebi nose njihov jedinstveni kreativni potpis i umjetnički izraz.

Ova izložba dio je šireg programa kojim Udruga PaRiter, kroz različite aktivnosti, želi upoznati javnost s iznimnim ženskim ličnostima i njihovim postignućima, koja su u javnosti često zanemarena ili nedovoljno prepoznata.

Iz tog razloga, Udruga PaRiter je povodom Međunarodnog dana žena, zajedno sa SOS telefonom – grad Rijeka i udrugom Druga Rijeka, organizirala aktivističku akciju u kojoj su nazivi riječkih ulica prelijepljeni novim, ženskim imenima. Cilj akcije bio je upozoriti javnost na uvriježeno neprepoznavanje istaknutih ženskih ličnosti u dodjeljivanju imena ulicama, parkovima, trgovima te javnim ustanovama.

Neke od tih žena detaljnije će se predstaviti javnosti upravo kroz ovu izložbu portreta. Izložba na taj način spaja umjetnost s informiranjem i edukacijom studenata/ica i šire javnosti.

Autori/ce portreta su: Anja Ferenčić, Antonia Radošević, Jadranka Lacković, Karin Bogdanić, Lea Županović, Marin Nižić, Nika Krajnović, Nives Žarković, Sara Pečanić, Tamara Travaš, Tina Baisjol i Višnja Laginja.

Otvorenje izložbe održati će se 29. travnja 2015. u 15:00 sati na Građevinskom fakultetu u Rijeci, a posjetiti je možete do 15. svibnja 2015.

Feministička karavana stigla u Zagreb!

Feministička karavana stigla je prošlog četvrtka u Zagreb, a u petak je ispred zagrebačkog HNK-a održala prosvjednu akciju s ciljem podsjećanja na tragičnu smrt preko tisuću sto osoba u tvornici tekstila Rana Plaza u Bangladešu prije dvije godine. Istog dana slični su se prosvjedi održali diljem svijeta pod zajedničkom parolom – ‘Nećemo biti robinje kapitalizmu’. Kako bi pojasnile da stvarnost za radnice nije laka ni u Hrvatskoj, a ni regiji, prosvjednice su se posebno osvrnule na borbu za plaćen rad, ali i dostojanstven život radnica Kamenskog i radnica tuzlanske tvornice Dita.

Feministička karavana krenula je 6. ožujka iz Kurdistana, na samoj granici sa Sirijom, priča nam Clara Carbunar, voditeljica karavane, a završnu postaju imat će u Lisabonu 17. listopada na Međunarodni dan borbe protiv siromaštva.

Osnovna ideja Feminističke karavane povezivanje je feministkinja diljem Europe kako bi se zajedničkim snagama uspješnije odruple prijetnjama koje predstavljaju kapitalizam i patrijarhat, dodaje Clara Carbunar. “Želimo upoznati žene iz različitih krajeva svijeta kako bismo razumjeli njihove priče, želimo se povezati da budemo uspješnije u borbi protiv različitih vrsta nasilja i siromaštva, želimo iskusiti kako je ženama na drugim mjestima i prenijeti poruku o važnosti samoorganiziranja”, kaže Carbunar. “Naša je Karavana iz tih razloga sačinjena od žena iz različitih država, neke se priključuju s nama na dio puta, neke ostaju do kraja, neke nam pomažu u organizaciji akcija u njihovim državama; ovo je feminizam u praksi”, zaključuje Carbunar.

S karavanom putuje i Myriam Fougere, redateljica filma o lezbijskom pokretu u Kanadi i SAD-u od 70ih do 90ih – Lesbiana, kojeg smo imale priliku gledati na VoxFeminae festivalu.

“Video je jak medij – vidiš stvari koje naprosto ne možeš uočiti dok ih radiš, stoga sve što snimam snimam jednim dijelom za publiku, za ljude koji nisu ovdje da znaju što je to što smo radile, da se ovo sve po nečemu pamti”, kaže Myriam Fougere. “Drugim dijelom snimam sve ovo i za nas, da se možemo prisjetiti atmosfere, mjesta na kojima smo bile i akcija koje smo izvele”, dodaje. “Zanima me ženska i lezbijska kultura i načini na koje se manifestira u svijetu, a kada putujem s Karavanom stalno učim kako se povezati sa ženama diljem svijeta”, zaključuje Fougere.

Uz prosvjednu akciju koja je održana proteklog petka, Feministička karavana održat će u utorak, 28. travnja, u 18 sati u Mediki (Pierottijeva 11) radionicu – Theatre of the Oppressed.

Radionica će biti u trajanju od tri do maksimalno četiri sata. Za samu radionicu nije se potrebno prijaviti.

Više o samoj radionici možete pročitati ovdje.

Fotografijama ukazala na seksizam s kojim se žene svakodnevno susreću

Da slika govori više od tisuću riječi, pokazala je i umjetnica i fotografkinja Allaire Bartel svojom serijom fotografija Boundaries, kojom ukazuje na razne načine na koje muškarci u svakodnevnom životu polažu pravo na žensko tijelo.

{slika}

“U ovoj seriji fotografija možete vidjeti prosječnu mladu ženu u raznim svakodnevnim situacijama. Koncept muškog polaganja prava na tijelo žene prikazan je muškim rukama i dlanovima koji na različite načine eksplicitno zadiru u njeno tijelo i život. U svakoj situaciji ona zadržava neutralan izraz lica, kojim želim ukazati na to kako su žene naučene da moraju prihvatiti takve situacije kao normalne i prihvatljive”, objašnjava Bartel.

{slika}

Bartel je fotografije napravila kroz Young Photographers’ Alliance Mentoring Program u 2014. godini, u suradnji s modelom kako bi pokazale situacije u kojima su se osjećale izdvojene samo zbog svog spola.

“Svaka fotografija pokazuje situaciju u kojoj smo ili ja ili moja suradnica bile subjekt seksizma ili uznemiravanja”, navodi Bartel.

Patka je podvaljena, ovaj, potpisana

U Beogradu je danas potpisan Ugovor o zajedničkom ulaganju u projekt “Beograd na vodi”, čija je vrijednost oko 3,5 milijardi eura. Ugovor su potpisali potpredsjednica Vlade i ministrica građevine, prometa i infrastrukture Zorana Mihajlović, predsjednik Upravnog odbora “Eagle Hillsa” Muhamed Alabar i direktor “Beograda na vodi” Aleksandar Trifunović. Ceremoniji nedjeljnog potpisivanja prisustvovao je i gradonačelnik Beograda Siniša Mali, prenosi Tanjug.

Valja podsjetiti da građani/ke Beograda već tri godine slušaju priču o famoznoj investiciji koja će “pokrenuti posrnulu industriju, privući obilje investitora i novca, uljepšati krunski dragulj Beograda – Savamalu i obilježiti epohu vladavine jednog političara”

Prigodno uz potpisivanje Ugovora, nekoliko stotina građana i građanki protestiralo je danas ispred zgrade Geozavoda na prosvjedu u organizaciji inicijative Ne da(vi)mo Beograd. Protest pod nazivom “Pokažimo im patku” organiziran je s ciljem da se čuje glas građana/ki o, kako kažu “sramnom ugovoru između države i privatnog investitora”. Uz gigantsku patku, na prosvjedu su se mogli vidjeti i istaknuti transparenti  “Ne da(vi)mo Beograd” i “Beograd neće buržujski kvart na vodi”.

“Došli smo im pokazati patku za sve promijenjene urbanističke planove, promijenjene zakone, nasilno raseljene radnike Željeznice i sve što će tek biti napravljeno na štetu nas građana/ki, a u korist investitora”, poručila je Ljubica Slavković iz Inicijative “Ne da(vi)mo Beograd”, prenosi N1.

U pozivu na prosvjed iz inicijative su poručili:

“Vlast će predati najvredniji prostorni resurs Beograda i obavezati se na infrastrukturne radove koji će građane koštati preko milijardu evra. Sve to za projekat o kome nismo pitani, koji nam ne treba, nema smisla i za koji ne postoje garancije da će se uopšte desiti.

Iako je sve to dobro poznato, ljudi iza ovog dokazano mutnog posla ne osvrću se na zakone i apele javnosti.

A ako ne žele da nas čuju, onda će nas videti.”

Beograd na vodi aktivistima/kinjama inicijative, građanima/kama, ali i članovima/icama Akademije arhitekture Srbije već dugo smrdi, na što su konstantno upozoravali poduzetim akcijama.

Nedavno je na naslovnoj strani Politike objavljen crtež Dušana Petričića, na kojem je jasno prikazan građevinski plan za dobar biznis od nacionalnog značaja.

{slika}

Na crtežu vidite Beograd na vodi – zlatne boje i na vrhu. Ispod, u ruševinama, zgrade Zdravstva, Pravosuđa, Obrazovanje i Kulture.

Mihajlović je poslije potpisivanja Ugovora rekla da je ovo veliki dan za Beograd i Srbiju. Muhamed Alabar rekao je da je to važan za građane/ke Ujedinjenih Arapskih Emirata i Srbije uz dodatak da će projekt imati nevjerojatan efekt na ekonomski rast. 

Patka je podvaljena, ovaj, potpisana.