Prosvjed slovenskih znanstvenika i znanstvenica protiv seksizma suca na Europskom sudu za ljudska prava

Zbog njegove neobične doktrine po kojoj je za tegobe suvremenog svijeta, uključujući financijsku krizu i pad moralnih normi, kriva ‘feminizacija’ muškog roda, sudac Europskog suda za ljudska prava Boštjan M. Zupančič u domovini je optužen za propagiranje otvorenog seksizma kojim se ponižavaju žene te koče nastojanja za njihovom punom društvenom emancipacijom.

“Zupančič se u javno objavljenim radovima na neznanstven način uključuje u raspravu o društvenoj ulozi spolova, a nastojanja za emancipaciju i društvenu jednakost žena omalovažava preživjelim i populističkim konceptima”, navela je, u otvorenom pismu koje su u ponedjeljak objavili mediji, skupina slovenskih pedagoga i znanstvenika. Na taj su način izrazili prosvjed i svoje ogorčenje što je Primorsko sveučilište u Kopru Zupančiču nedavno dodijelilo počasni doktorat.

Svojim odnosom prema ženskom pitanju koji je vrlo subjektivan i omalovažavajući Zupančič pokazuje da ne razumije kompleksne društvene i povijesne uzroke podređene uloge žena, a ne drži se ni standarda znanstvenih normi, navodi se u izjavi koju je potpisalo devet članova vladinog povjerenstva za žene u znanosti.

Boštjan Marija Zupančič (66) istaknuti je slovenski pravnik, filozof i publicist. Diplomirao je pravo u Ljubljani, a doktorirao na američkom sveučilištu Harvard te djelovao kao gostujući profesor u raznim zemljama. Već niz godina je sudac Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu.
U domovini je, međutim, Zupančič poznat i po svojim kontroverznim predavanjima, intervjuima i esejima o navodnoj ‘feminizaciji’ muškaraca s negativnim utjecajem na razvoj društva. Zupančič tvrdi da se radi o pojavi nastaloj pod utjecajem genetskih promjena uslijed onečišćenja okoliša, ali i zbog sve većeg utjecaja majki na mušku djecu, čime nastaju ‘prededipalne’ generacije muškaraca, odnosno pokoljenja ‘maminih sinova’ koji su navodno skloniji ‘sociopatskom’ ponašanju i nisu sposobni za ‘normativnu integraciju’, odnosno prihvaćanje standardnih moralnih normi. Jedna je od Zupančičevih teza da zbog tzv. ‘ksenoestrogena’ koji u molekularnim tragovima iz pesticida kroz placentu dolazi u još nerođeno dijete i izaziva genetske promjene nastaje “demaskulinizirani mozak”.

Uz to, na stvaranje ‘feminiziranih’ generacija suvremenih muškaraca prema Zupančiču djeluje i izostanak formativne faze u kojoj su se muška djeca tradicionalno identificirala s ocem kao simbolom autoriteta, što je po njegovim riječima neophodno za preuzimanje tradicionalnih moralnih normi. 
Svi ti čimbenici doveli su, po Zupančičevu uvjerenju, zadnjih 20 godina do situacije u kojoj su ‘prededipalne’ generacije muškaraca poremetile sustav tradicionalnih društvenih i moralnih normi. Tako je nastao i tip ‘patoloških narcisa’ na visokim mjestima u politici i poslovnom svijetu, odgovornih za krizu koja nije samo financijska nego i moralna, tvrdi slovenski sudac iz Strasbourga. On kaže da je i u Sloveniji u zadnjih 20 godina vođena ‘negativna kadrovska selekcija’ koja je dovela do stvaranja sadašnje društvene elite.

Zupančič se prilikom razvijanja ovih teza ne poziva na bilo kakva istraživanja, bilo strana ili domaća, koja bi ih mogla potkrijepiti. 

Rukometaši se pridružili kampanji Ženske sobe

Hrvatski rukometaši izrazili su javnu podršku Nacionalnoj kampanji protiv nasilja nad ženama “U tri klika biraj život bez nasilnika” koju provodi Ženska soba, a čija je okosnica web stranica “Sigurno mjesto” namjenjena ženama žrtvama svih oblika nasilja. Blaženko Lacković, Marko Kopljar, Damir Bičanić i Lovro Šprem za potrebe podrške kampanje otvoreno su progovorili o važnosti prepoznavanja problema nasilja nad ženama u hrvatskom društvu te naglasili važnost kampanje “U tri klika biraj život bez nasilnika!”.

Neke od poruka koje su rukometaši uputili javnosti su “Zaustavimo nasilje nad ženama! Posjetite web stranicu www.sigurnomjesto.hr i recite NE nasilju nad ženama!” a ujedno se nadaju da će ovu poruku prenijeti osobito na mlađu mušku populaciju, ali i sve fanove rukometa i sporta općenito. “U tri klika biraj život bez nasilnika” velika je nacionalna, dvogodišnja kampanja protiv nasilja nad ženama koju su već podržale brojne javne osobe iz svijeta glazbe, umjetnosti i znanosti te predsjednik RH Ivo Josipović. Kampanju “Sigurno mjesto” zajedno s Hrvatskom rukometnom reprezentacijom podržalo je i vodstvo reprezentacije te Hrvatski rukometni savez.

Vodič kroz zamrzavanje jajnih stanica

Dakle, razmišljate o ‘punom paketu’. Odlično! Nažalost, vaše tijelo se možda i ne slaže sa vašim profesionalnim planom kako bi vi željeli. Ženina plodnost ima granice, i njome se treba baviti u vrijeme nakritičnije za razvoj karijere. Dobra vijest je da nam je znanost kroz zamrzavanje jajašaca omogućila da pritisnemo snooze gumb na našem biološkom satu. Pitanje je koliko je to zapravo održiva opcija? I možete li si ju priuštiti? Ovdje vam odgovaramo na sva pitanja koja ste željeli znati (ali ste se bojali pitati) o ‘polici osiguranja’ za jajašca.

Američko društvo za reproduktivnu terapiju nedavno je maknulo eksperimentalnu oznaku sa zamrzavanja jajašaca i proglasilo tu tehniku sigurnom, učinkovitom i standardnom. No, kada su to učinili nisu odobrili i ‘društveno zamrzavanje’ (industrijski termin za svojevoljno zamrzavanje jajašaca kako bi se odgodilo majčinstvo).

“Razlog nepodržavanja je zabrinutost da će ljudi precijeniti povlastice. Ne žele da pacijenti imaju nerealna očekivanja što bi zamrzavanje jajašaca moglo učiniti za njih”, rekao je dr. Daniel Shapiro, medicinski direktor za reproduktivnu biologiju i klinički upravitelj My Egg Bank North America.

Dr. Shapiro, koji je pomogao započeti tehnologiju brzog zamrzavanja jajašaca u SAD-u, proveo nas je kroz proces korak po korak. Prije nego počnemo, postoji par informacija koje morate znati.

NAJBOLJA DOB ZA ZAMRZAVANJE JAJAŠACA

Idealna kandidatkinja za zamrzavanje jajašaca je u 20-ima.

“Nakon što prijeđete 30-u, to još uvijek može biti razumno za učiniti. Imali smo pacijenticu u 41 godini s trudnoćom od njezinih smrznutih jajašaca, ali generalno govoreći – nakon što prijeđete 36, 37 šanse da će vam to  biti dobra polica osiguranja i nisu tako dobre”, pojasnio je liječnik.

Žene u dobi do 35 godina mogu očekivati šansu od 50 posto da će njezina jajašca biti funkcionalna i stvoriti dijete. Žene od 36-38 imaju šansu od 35 posto, većina IVF programa ( In vitro fertilisation – In vitro oplodnja) izvještava o statistici trudnoće od 15-20 posto po pokušaju kod žena 39-41 i zamrzavanje u ovoj dobi neće povećati te šanse.

“Ljudi koji žele odgoditi oplodnju sa 40 – prekasno je“, tvrdi dr. Shapiro.

VRIJEME

Vrijeme potrebno za sakupljanje jajašaca za smrzavanje ovisi o dvije stvari: koliko jajašaca pojedinka proizvede po pokušaju i koliko djece želi imati.

“Prvo pitanje koje postavljamo kada nam netko dođe je ‘koliko djece želite imati’. Ako netko želi samo jedno dijete, onda je potrebno najvjerojatnije jedno zamrzavanje. Ako kaže da želi osnovati cijelu obitelj, onda odmah postaje jasno da ćemo morati obaviti više sakupljanja”, objašnjava liječnik.

Dr. Shapiro procjenjuje da će od svake grupe od 6 jajašaca biti jedan pokušaj trudnoće, pa će žena, nadajmo se, dati najmanje 6 jajašaca po punkciji.  Idealno, želite sakupiti 20 jajašaca pri prvom pokušaju tako da ne morate ponoviti proceduru. Međutim, prosječno se dobije 10-13 jajašaca po punkciji. Svaki pokušaj podrazumijeva 9-13 dana samostalnog uzimanja lijekova, sa ultrazvučnim pregledom svakih nekoliko dana što znači da ćete morati izaći sa posla na nekoliko sati zbog posjete doktoru. Dva dana nakon ciklusa lijekova, jajašca će se sakupiti, što znači još jedan dan izostanka s posla. Sve skupa, oko 2 tjedna po pokušaju.

NOVAC

Pošto zdravstveno ne pokriva zamrzavanje jajašaca, sve troškove morate platiti iz vlastitog džepa. Cijene vađenja i zamrzavanja jajašaca variraju ovisno o zemlji – ali bez obzira gdje živite, koštat će vas par tisuća dolara. (U Hrvatskoj zdravstveno osiguranje pokriva četiri pokušaja intrauterine inseminacije (IUI),  šest pokušaja izvantjelesne oplodnje (IVF), uz obvezu da dva pokušaja budu u prirodnome ciklusu op.p.)

Lijekovi su posebno skupi i određuju se prema hormonalnim potrebama. Jedna injekcija Gonal/f – hormon FSH- koštat će vas do 900 dolara po komadu, a potrebna su do 3 dnevno.

Nakon što zbrojite sve troškove za lijekove, sakupljanje jajašaca i otvaranje računa u banci  doći će vas oko 10.250 dolara. Ukupni račun mogao bi biti oko 22.750 dolara. A ove cijene ne uključuju troškove godišnjeg čuvanja, odleđivanja i oplodnje.

Recimo da zamrznete jajašca sa 30 i želite ih odlediti i oploditi sa 40. Jedna trudnoća će vas koštati oko  20.250 – 32.750 dolara i to je ako ste uspjeli sakupiti dovoljno jajašaca u jednom pokušaju. Na to dodajte još 10.000 – 20.000 dolara za svaku punkciju. Cijeli proces može koštati do 50.000 dolara. Mnoge ustanove imaju programe financiranja kako bi pomogli pacijentima da si mogu priuštiti njihove usluge.

RIZICI

Najveći rizik pri punkciji i zamrzavanju jajašaca je OHSS – sindrom hiperstimulacije jajnika. Što ste mlađi, veća je mogućnost da ga dobijete i iako je izlječiv postoji rizik od smrti. (Iako dr. Shapiro napominje da je smrt rijetka). OHSS će se pojaviti tjedan dana nakon punkcije, ali moguće ga je spriječiti preventivnim nadziranjem. Upravo zbog toga bi se pacijentice pri biranju ustanove za zamrzavanje trebale raspitati i o postupcima zaštite njihova zdravlja ako do ovoga dođe.

 {slika}

ZAMRZAVANJE JAJAŠACA

1. KORAK: TESTIRANJE

Kako bi se odredilo koliko će žena jajašaca imati, morat će se podvrgnuti testu za anti-Müllerian  hormon (AHM test). Prema dr. Shapiro.

Ovaj test je ključ jer  nam govori koliko će žena proizvesti jajašaca . Ako su ispod 30 godina i imaju visok AHM ili osrednji AHM, onda ima smisla da žele odgoditi plodnost. Ako im je AHM nizak, bez obzira na dob, to znači da ciklus neće ići dobro koliko to ljudi žele. Upozoravamo ljude da možda nije u njihovom najboljem interesu da potroše toliku količinu novca na zamrzavanje jajašaca sa niskim AHM-om”, naglasio je.

2. KORAK: LIJEČENJE

Kada se utvrdi dobro stanje jajnika prema razinama AHM-a, slijedi uzimanje lijekova za plodnost u obliku dnevnih injekcija, tri puta dnevno, u periodu od 9-13 dana. Moguće nuspojave su: dobitak na težini, nelagodnost u području abdomena, napuhanost i razdražljivost. Zbog proizvodnje tolike količine jajašaca, vaše tijelo se nalazi u stanju PMS i to godišnje zalihe.

3. MONITORING

Tijekom  ciklusa lijekova od 9-13 dana, žena će morati dva puta tjedno ići na ultrazvučni pregled kod doktora i krvne pretrage. Ovako će se moći utvrditi napredak i potreba promjene lijekova.

4.PUNKCIJA

Punkcija se vrši  36 sati  nakon zadnje injekcije. Pacijentica se stavi pod opću anesteziju (ne i u Hrvatskoj – sredstva za smirenje i analgetici op.p.).

“Slično je većem zahvatu kod vašeg zubara. Sami dišete, ali niste pri svijesti, tvrdi dr. Shapiro.

Jajašca se vade dugačkom iglom uz pomoć ultrazvuka. Uz pomoć ultrazvuka doktor lakše vidi  folikule, vrećice u kojima se jajašca nalaze. Kroz iglu usisuje se i folikularna tekućina u kojoj se jajašca nalaze.

Mora se uzeti slobodan dan zbog utjecaja lijekova, a procedura se ne vrši ako pacijentica nema pratnju.

5. ZAMRZAVANJE

Nakon što su jajašca izvađena, zamrzavaju se i spremaju u banku. Otvaranje računa obično košta oko 500 dolara, a nakon toga godišnje 250.

6. ODMRZAVANJE I OPLODNJA

Nakon što žena odluči da je spremna na zasnivanje obitelji, proces odmrzavanja, oplodnje, uzgajanja i prijenosa zametka doći će vas oko 7500 dolara. Isto kao i bilo koji drugi proces umjetne oplodnje. Dr.Shapiro tvrdi da su lijekovi za ovaj dio postupka “relativno jeftini” i moguće ga je obaviti bez lijekova.

Što se tiče šanse za trudnoću, dr.Shapiro smatra kako ‘žena koja odluči zamrznuti svoja jajašca sa 32 godine, postoji šansa od  50 – 60 posto svaki put kada se izvede prijenos zametka u maternicu. Dakle, netko sa takvim predispozicijama će najvjerojatnije zatrudnijeti unutar tri pokušaja od oplodnje i prijenosa’.

JE LI VRIJEDNO?

To ovisi o ženi, koliko novca ima i koliko joj je važno imati biološku djecu. Usprkos tehnologiji ne rodi se mnogo djece od ovakvih “osiguravajućih polica”. Da li je to zbog toga što su žene tek počele istraživati ovu opciju?

Dr.Shapiro se ne slaže: “U zadnjih 4 ili 5 godina bilo je oko 3.000 do 5.000 zamrzavnaja jajašaca po godini, dakle otprilike 20 000 ciklusa od 2006 – ali samo par stotina djece. I to najviše jer se žene nisu vratile da bi iskoristile svoja jajašca”.

Postoji više razloga zbog kojih žene ne zatrudne od svojih jajašaca. Neki razlozi su:

a)      Odluče da na kraju ne žele roditi

b)      Ne udaju se i odluče da ne žele biti samohrane majke izborom

c)      Udaju se i ostanu trudne, te ne trebaju svoja jajašca

d)     Upotrijebile su svoja jajašca, ali nisu zatrudnijele

(Ova zadnja grupa prema riječima dr. Shapira “nije velika”, ali se “događa”)

Zamrzavanje jajašaca ne čini se kao riješenje za odgađanje plodnosti nego više kao povećanje šansi, ali ne i garancija za trudnoću kasnije u životu. Imati opcije je dobro – ako si ih možete priuštiti. 

Prevela i prilagodila Ana-Marija Špehar

Mlade žene i rodna ravnopravnost u post-jugoslavenskim društvima

Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Odsjek za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Centar za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu pozivaju Vas na dostavu radova za međunarodnu znanstvenu konferenciju

Mlade žene i rodna ravnopravnost u post-jugoslavenskim društvima:
Istraživanja, prakse i politike

koja će se održati 26. i 27. studenog 2013. godine u Zagrebu u sklopu Participacijskog programa UNESCO-a za 2012. –  2013. godinu.Države bivše Jugoslavije doživjele su slom društvenog i ekonomskog sustava čije se posljedice osjećaju još i danas, pri čemu su naročito pogođene mlade žene. Iako se ta društva politički i ekonomski razlikuju, ono što ih zasigurno povezuje jest (us)trajnost patrijarhalnih obrazaca čiji se utjecaj ogleda u prisutnosti mnogih diskriminatornih praksi. Te prakse predstavljaju direktnu prepreku ostvarenju ne samo ženskih ljudskih prava i rodne ravnopravnosti već i demokratičnosti u cjelini.Kroz analizu postojećeg stanja mladih žena s obzirom na kulturu, obrazovanje, zapošljavanje i tržište rada, obiteljske i bračne uloge, zdravlje te političku participaciju cilj ovog projekta nije samo donijeti zaključke vezane uz preporuke za oblikovanje politika i aktivističkog rada s mladim ženama već i definirati smjernice budućih znanstvenih istraživanja usmjerenih prema unaprjeđenju položaja mladih žena.Uz teorijska, empirijska i komparativna istraživanja prednost ćemo dati i konceptualnim, metodologijskim i praktičnim doprinosima navedenoj temi. Podteme su koncentrirane na sedam društvenih aspekata:

  1. Mlade žene i kultura;
  2. Ljudska prava žena i institucionalni mehanizmi njihove zaštite;
  3. Rod i procesi odlučivanja;
  4. Rodno osjetljivo obrazovanje i perspektive na tržištu rada;
  5. Nasilje i trgovina ženama;
  6. Transformacija obitelji, reproduktivne politike i zdravlje;
  7. Dobra iskustva iz prakse i relevantne politike: mjere i kanali donošenja relevantnih politika za unaprjeđenje položaja mladih žena.

Pozivamo znanstvenike/znanstvenice odnosno istraživače/istraživačice uključene u znanstvena istraživanja vezana uz navedene podteme te stručnjake/stručnjakinje iz javnih i civilnih institucija i organizacija uključene u relevantne prakse i politike na sudjelovanje u radu konferencije.

Registracija

Registriranje sudionika/ca konferencije je na mrežnim stranicama: www.idi.hr/ywage/registracija

Pri registraciji potrebno je ispuniti mrežni obrazac i učitati sljedeće dokumente:Sažetak predloženog rada (minimalno 250 riječi) na hrvatskom (bosanskom, srpskom) i engleskom jeziku. Sažetku se prilaže do 8 ključnih riječi.

Životopis (do 500 riječi) s uključenom listom objavljenih radova na hrvatskom (bosanskom, srpskom) ili engleskom jeziku.

Rok za prijavu sažetaka: 15.05.2013.

Odabir radova vršit će članovi/ce Programskog odbora konferencije. Nepotpune prijave neće se razmatrati. Organizatori će po završetku evaluacije obavijestiti sve sudionike/ice o statusu njihove prijave.

Rok za predaju cjelovitih radova: 10.09.2013.

Nakon evaluacije sažetaka sudionici konferencije trebaju do 10.09.2013. godine predati cjeloviti rad. Odabrani radovi i rasprave bit će objavljeni u zborniku. Na mrežnim stranicama konferencije www.idi.hr/ywage/upute-za-objavljivanje objavljene su upute autorima/icama za dostavu cjelovitih radova. Autore/ice molimo da se strogo pridržavaju predloženih rokova (www.idi.hr/ywage/hodogram).

Troškovi smještaja

Sudionicima/ama konferencije organizator će platiti smještaj tijekom trajanja konferencije (dva noćenja s doručkom). Smještaj će biti organiziran u jednom od zagrebačkih hotela sa četiri zvjezdice. Tijekom prvog dana konferencije predviđen je zajednički ručak kao i nekoliko dnevnih osvježenja čije troškove pokriva organizator.

Troškovi puta

Organizatori ne plaćaju troškove puta. Postoji vjerojatnost da će organizator prije početka konferencije ipak otvoriti mogućnost apliciranja i za putne stipendije o čemu će obavijestiti sudionike/ice konferencije.

Više o konferenciji i prijavi OVDJE!

Neproduktivni ženski rad od socijalizma do danas

Tribinu pod nazivom Eksploatacija u naša četiri zida – neproduktivni ženski rad od socijalizma do danas u zajedničkoj akciji organiziraju Mlade antifašistkinje Zagreba i BRID. Gošće tribine će u svojim uvodnim izlaganjima usporediti ekonomski položaj žena od samoupravnog socijalizma do kapitalizma, njihove zakone i posljedice kao i utjecaj na obiteljski život u tim dvama razdobljima na području bivše Jugoslavije i Hrvatske.

Gordana Stojaković predstavit će način na koji se Antifašistička fronta žena izborila i nosila sa promjenama proizvodnih odnosa koji nastaju u socijalističkoj Jugoslaviji i izlaskom žene na tržište rada i kroz primjere iz svakodnevnog života prvog poslijeratnog perioda u Vojvodini, usporediti kolektivizaciju reproduktivnog rada ili, kako ga ona u svom radu naziva, ‘ekonomiju njege i brige’ do 1950. godine te promjene koje su uslijedile uspostavljanjem samoupravnog sistema.

Domagoj Mihaljević će komparativnom analizom zakonitosti pripadajućih ekonomskih sustava pojasniti što socijalizam, a što kapitalizam znače za ekonomski položaj žena i obiteljski život.

Vedrana Bibić uvest će u raspravu pitanje nadnica za kućanski rad te proizvodni, društveni i povijesni kontekst talijanskih olovnih godina u kojem se kroz “za” i kroz “protiv” kućanskog rada teorijski formulirao zahtjev s ciljem uspostavljanja borbe za nadnicu kao puta prema oslobođenju od dvostruke, a potom i eksploatacije uopće.

Katarina Perković govorit će o iskustvima ženskog sindikalnog organiziranja i položaju žena u radnim kolektivima kao i opasnosti novih fleksigurnih radnih odnosa u Hrvatskoj danas.

Karolina Leaković govorit će s aspekta socijaldemokracije i uopće suvremnog stanja socijalnih prava žena kroz konkretan okvir Zakona o dadiljama.

Namjera ove tribine je nastaviti razgovor koji smo otvorili osmomartovskom tribinom u organizaciji BRIDA i Centra za ženske studije te uspostaviti redovitu razmjenu znanja o tome kako proizvodni odnosi utječu na položaj žena i kako je nužno u raspravu o feminizmu uvesti i raspravu o klasnoj borbi i obratno.

Po riječima Simone de Beauvoir ‘Rodna borba utjelovljuje klasnu borbu, no klasna borba ne utjelovljuje rodnu’. Na tome treba uvijek i uporno raditi, stoga vas pozivamo da nam se pridružite u petak, 19.04. 2013. u 18:00 sati u prostorijama SABA-e, u Hatzovoj 16.

Tribinu financira Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe.

U Europski parlament ušlo šest žena

Na jučerašnjim izborima za Europski parlament, već je poznato, pobjedu je odnjela HDZ-ova koalicija. Pokazalo se da ono malo birača/ica koji su izašli koriste mogućnost preferencijalnog glasovanja i da je u nekim slučajevima dolazilo do lokalpatriotskog preferencijalnog glasovanja (primjerice u Krapinsko-zagorskoj županiji većinu preferencijalnih glasova su mahom odnosili zagorski kandidati i kandidatkinje – Kristijan Tušek iz HDZ-a, Nevenka Cigrovski iz HSS-a, Damir Hršak iz Hrvatskih laburista. Jedini je izuzetak SDP-ova Snježana Španjol. I u drugim slučajevima se može vdjeti da lokalni kandidati i kandidatkinje odskaču u broju preferencijalnih glasova).

Svakako da je najveće iznenađenje Ruža Tomašić koja je sa šestog mjesta skočila na prvo mjesto koalicijske liste HDZ-HSP AS-BUZ. Prilično je jasno da je glasove dobila žestokom nacionalističkom i ksenofobičnom retorikom. Zadnjih se tjedana po nekim medijima pisalo kako je dio HDZ-ovog članstva nezadovoljan desničarenjem njihova predsjednika Tomislava Karamarka, no nažalost ovi rezultati bi mogli biti dodatan vjetar u leđa upravo Karamarku i njegovoj politici, a pomalo utišati onu umjerenu struju HDZ-a koju prema medijskim napisima predvode Plenković, Stier, Jandroković.

Na SDP-ovoj listi najviše preferencijalnih glasova je očekivano dobio Tonino Picula koji je uz Biljanu Borzan bio jedini nacionalno prepoznatljivi kandidat te liste. HNS nije dobio zastupnika/cu u Europskom parlamentu, Jozo Radoš bio je šesti i osvojio je tek 6% preferencijalnih glasova. Damir Hršak osvojio je oko 8% preferencijalnih glasova među laburistima. Usput budi rečeno, Ilčićev HRAST osvojio je gotovo 19 000 glasova i pozicionirao se kao sedma lista. U nekim je županijama (Splitsko-dalmatinska, Međimurska, Zadarska…) dobio više glasova od koalicije HSS-HSLS te bio četvrta lista po broju glasova, dok je u Varaždinskoj županiji bio i nadomak prelasku praga od 5 posto. Vidanovi Zeleni zajedno osvojili su oko 8500 glasova i završili na 11. mjestu.

Relativno očekivano hrvatsku će delegaciju činiti šest žena od čega njih četiri dolaze sa HDZ-ove liste, a dvije sa SDP-ove liste. Već smo pisale o tome kako iako je HDZ kandidirao 5 žena, najmanje među parlamentarnim strankama, da su njih 4 bile u gornjoj polovici liste. I iako su brojke dobre, ostaje pitanje, koje je uoči kampanje postavio Centar za ženske studije, tko će zastupati ženske interese u EU? Nažalost, niti jedna od izabranih zastupnica nije se do sada iskazala u tome u većoj mjeri niti je ijednoj od njih pitanje rodne ravnopravnosti u fokusu djelovanja. Barem ne na način koji bi feministkinje to željele.

Hrvatska je pomogla osnaživanje europske desnice i poslala ozbiljno upozorenje aktualnoj vlasti. Birači/ce ljevice se samo mogu nadati da je, prije svih, Zoran Milanović shvatio poruku.