Situacija u Rusiji sve je gora, ali je i otpor režimu sve veći

Politički motivirana uhićenja i mučenja u zatvorima postala su svakodnevnica u Rusiji, ali raste i broj onih koji su se aktivirali u borbi protiv takvih kršenja ljudskih prava, poručile su članice i članovi aktivističko-umjetničkog kolektiva Pussy Riot uoči svjetske premijere performansa “Riot Days”, koji se danas održava u sklopu Human Rights Film Festivala u Kinu Tuškanac.

Na konferenciji za medije u GONG-u kolektiv je predstavio glazbeno-kazališni performans, koji će u Zagrebu prvi i posljednji put biti izveden u miješanoj novoj i staroj postavi. “Riot Days” je nastao na temelju knjige Mashe Alyokhine – jedne od članica koja je 2012. završila u zatvoru zbog punk molitve “Bogorodice, potjeraj Putina”, izvedene u katedrali u Moskvi.

“Moja knjiga je nešto između manifesta i bajke. Događa nam se da nakon izvedbe dođu ljudi iz publike i kažu da se i oni žele aktivirati, da i oni žele prosvjedovati i mislim da je time cilj knjige i ovog performansa ispunjen”, rekla je Alyokhina. Također, istaknule su članice Pussy Riota, sve je veći broj glazbenika i glazbenica koji se politički aktivirao i kojima su zbog političnosti njihovih pjesama zabranjene turneje po Rusiji, a neki su i uhićivani.

Ističući kako performans neprestano osvježavaju i prilagođavaju aktualnim zbivanjima, Alyokhina je rekla kako će zagrebačke dvije izvedbe u ponedjeljak (u 19.30 i 22.30) biti posvećene grupi mladih antifašista iz tzv. slučaja Network, koji su uhićeni zbog navodnih terorističkih namjera, a kojima suđenje za to što ljudskopravaške organizacije vide kao politički montirani proces, počinje u siječnju. “Naš je slučaj 2012. bio velika vijest, ali to se sada događa svakodnevno”, naglasila je Alyokhina  i dodala kako danas u Rusiji možeš biti uhićena zbog obične objave na društvenim mrežama.

Pussy Riot planiraju nastupe diljem Europske unije pa su se ovom prilikom osvrnule i na očekivanja koja imaju od EU-a. “Nadamo se da će europski političari i političarke shvatiti kako su ljudski životi važniji od poslovnih interesa, tj. ugovora o plinu i nafti. Ispod tih ugovora nalaze se ljudi koji umiru i koji trpe mučenje pa pozivamo svih da ih se sjete”, poručila je Alyokhina.

Human Rights Film Festival započeo je jučer (2. prosinca) u 20 sati u Kinu Europi hrvatskom premijerom dokumentarnog filma “Na vodi” Gorana Devića.

U čast ženama koje razbijaju stereotipe – LEAP Women Summit

Prvi po redu LEAP Women Summit održat će se 14. i 15. prosinca 2018. godine u modernom prostoru Algebra Lab-a u Zagrebu. Summit okuplja zanimjive govornice iz cijeloga svijeta koje će kroz svoja iskustva pokazati kako se nositi sa digitalnim transformacijama i modernim zahtijevima poslovanja. Svoju ulaznicu možete kupiti na internetskoj stranici LEAP Women Summit-a.

Summit se sastoji od dva dijela. Prvog dana summit-a održati će se interaktivne radionice sa fokusom na inovacije i vodstvo. Drugi dan Summita će se fokusirati na iskustva naših govornica i panel čija je tema vođenje biznisa kao žena. Kroz cijelo trajanje Summita će se provlačiti pitanje “Kako uskladiti poslovni i privatni život?”. Uz to, Summit je odlična prilika da upoznate inspirativne, uspješne žene i povežete se sa ostalim sudionicama koje se žele usavršavati i privatno i poslovno.

Selma Prodanović mijenja percepciju žena u startup svijetu

Selma Prodanović je međunarodno priznata poduzetnica, investitorica i konzultantkinja koja je do sada radila sa preko 1000 startapa. Njena sposobnost da prepozna i poveže poslovne prilike ju je lansirala u status medijske zvijede u preko 40 zemalja svijeta. Uz sve to, Selma je majka dvoje milenijalaca koji joj predstavljaju najveći ponos u životu.

Kako dizajn mijenja svijet i način razmišljanja? Saznaj od Lindsy Szilvasi!

Ako vjerujete Lindsy Szilvasi najlakši put do inovacija i rasta poduzetništva je kroz primjenu metodologije poznate kao Design Thinking. Lindsey je međunarodno priznata stručnjakinja u razvoju poduzetništva i inovacija. Svoju karijeru je započela u Google-u, dok se danas više fokusira na rad sa mladima, korporacijama i državnim poduzećima u svrhu poticanja i razvoja poduzetništva.

Više informacija o LEAP Women Summit-u možete pronaći na službenoj internet stranici ili putem društvenih mreža Facebook i Instagram.

Prostitucija i trgovanje ženama: Iskustva Francuske, Hrvatske i Njemačke

Centar za žene žrtve rata – ROSA iz Zagreba i Ženska udruga “IZVOR” iz Tenje u partnerstvu s Veleposlanstvom Francuske Republike u Republici Hrvatskoj, organiziraju okrugli stol na temu: “Prostitucija i trgovanje ženama: modeli zakonske regulative prostitucije i njihov utjecaj na društvo?”. Okrugli stol će se održati 3. prosinca u 15 sati u Kinu Europa (Varšavska 3, Zagreb).

Prostitucija je društveno pitanje o kojem su zemlje, čak i unutar Europe, implementirale različita pravna rješenja. Štoviše, nekoliko je europskih zemalja posljednjih godina značajno promijenilo svoj pristup prema prostituciji. Na primjer, Njemačka je odlučila legalizirati prostituciju u siječnju 2002. godine, dok je Francuska u travnju 2016. godine donijela zakon koji dekriminalizira osobe u prostituciji, a kriminalizira kupce seksa. Nekoliko godina nakon provedbe ovih novih zakonskih okvira, koje se lekcije mogu izvući u Francuskoj i Njemačkoj? Na koji bi način ta usporedna analiza mogla doprinijeti raspravi u Hrvatskoj?

Cilj ovog događaja je naglasiti stvarnost položaja žena u prostituciji, isticanjem odnosa između prostitucije i trgovanja ženama, ali i posljedica na fizičko i psihičko zdravlje žena u prostituciji. U tu će svrhu nakon rasprave biti prikazan dokumentarni film Christiana P. Strackea “Bordel Deutchland”.

Veleposlanica Francuske Republike u Republici Hrvatskoj Corinne Meunieri Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić prisutnima će se obratiti uvodnim govorom.

Laurence Rossignol, francuska zastupnica u Parlamentu i bivša Ministrica za obitelj, djecu i ženska prava, predstavit će glavne korake koji su doveli Francusku do usvajanja abolicionističkih zakona kao i zakonodavne popratne mjere za poticanje izlaska žena iz prostitucije.

Isabelle Collot, predsjednica francuske nevladine organizacije “Movement du Nid”će govoriti o učincima provedbe mjera Zakona, kao što su programi podrške izlaska iz prostitucije.

Dr. Ingeborg Krauss, njemačka psihologinja, predstavit će aktualnu situaciju u Njemačkoj, 17 godina nakon provedbe zakona kojim je liberalizirana prostitucija, kao i posljedice na fizičko i psihološko zdravlje žena u prostituciji.

Nela Pamuković iz Centra za žene žrtve rata – ROSA i Nikolina Zec iz Ženske udruge Izvor predstavit će situaciju u Hrvatskoj te glavne izazove s kojima se suočavamo u kontekstu sadašnjih zakonskih rješenja.

Hrvatska će uskoro biti u procesu izmjene zakona koji uređuje prostituciju. U tom kontekstu, ovaj okrugli stol ima za cilj poticanje javne rasprave oko važnih pitanja koja proizlaze iz prostitucije.

Utrka na osam kilometara za ženska prava

Stotine žena jučer je sudjelovalo u utrci u glavnom gradu Egipta kao dio kampanje za sprječavanje nasilja nad ženama i podršku ženama za bavljenje sportom u javnom prostoru. Na prvom ovakvom događanju, žene su izazvale konzervativne društvene norme iskorištavajući smanjeni promet vikendom za natjecanje na osam kilometara dugoj stazi u naselju Heliopolis.

“Došla sam danas na utrku kako bi sve žene mogle trčati ulicama bez straha i brige”, rekla je 52-godišnja Amany Khalil Thomas Reuters Foundationu.

Stručnjaci i stručnjakinje koje su prošle godine sudjelovali/e u anketi Thomas Reuters Foundationa proglasili/e su Cairo najopasnijim megagradom za žene na svijetu, i to zbog nedostatka zaštite od seksualnog nasilja i štetnih kulturoloških praksi, kao i nemogućnosti pristupa zdravstvenoj njezi i financijama.

Vrlo je neuobičajeno da se žene bave sportom na javnim mjestima u Egiptu, gdje se redovito suočavaju sa zlostavljanjem.

“Ovo je prvo događanje samo za djevojke”, rekla je 24-godišnja Yasmin Mamdouh, koja se natjecala zajedno s mlađom sestrom. “Ova utrka služi tome da pokaže da možemo čini što želimo i slobodno trčati i raditi sve što rade i mladići. Nitko nas ne može maltretirati i zaustaviti da radimo ono što želimo”.

Potrebe interspolnih osoba u zdravstvenom sustavu

S ciljem unapređenja zdravstvene skrbi za interspolne osobe organiziramo edukaciju o potrebama interspolnih osoba u zdravstvenom sustavu, a namijenjena je svim zainteresiranim medicinskim stručnjacima_kinjama.

Kad su operacije nad interspolnim bebama nužne? Koje su posljedice nepotrebnih operativnih zahvata? Koje su potrebe interspolnih osoba u zdravstvenom sustavu? Odgovore na ova i brojna druga pitanja dat će nam Kitty Anderson, aktivistkinja za ljudska prava interspolnih osoba koja djeluje u organizaciji Organisation Intersex International Europe, Erin Vlahović, aktivist za ljudska prava interspolnih osoba u Republici Hrvatskoj, te Arian Kajtezović, aktivist za prava transrodnih, interspolnih i rodno varijantnih osoba, koji djeluje u organizacijama Trangender Europe, Trans Mreža Balkan i Trans Aid.

Edukacija se odvija 04.12.2018. u hotelu Panorama od 10 do 14 sati te je predviđena i pauza u trajanju od 30 minuta, koja uključuje konzumaciju kave, čaja, soka i peciva.

Interspolne osobe su osobe čije se spolne karakteristike ne uklapaju u medicinske, društvene norme koje se tiču spola. Interspolne osobe mogu biti bilo kojeg rodnog i spolnog identiteta, i spolne orijentacije, te ove osobine nisu vezane za spol koji im je pripisan pri rođenju. Kao rezultat zastarjelih i znanstveno neosnovanih shvaćanja spola i roda, novorođena djeca čiji genitalno-reproduktivni sustav u nekoj mjeri ne spada u medicinski i društveno definirane kategorije se u većini slučajeva podvrgavaju operativnim zahvatima, koji isključivo služe za pripisivanje spola djetetu, koji može biti i pogrešan. Ove operacije su medicinski neopravdane i jednake prisilnoj estetskoj kirurgiji koja se provodi nad osobom koja nije u stanju dati informirani pristanak ili odbiti operaciju. U vrlo rijetkim slučajevima su navedene operacije neophodne, primjerice u slučajevima kad je potrebno osigurati normalnu funkciju urinarnog trakta bebe. Operacije koje se nepotrebno vrše nad interspolnim bebama imaju vrlo ozbiljne posljedice kroz odrastanje djeteta kao i na odrasli život osobe.

Ovaj program je financijski podržan od strane Grada Zagreba, Erste banke, Astraea Lesbian Foundation For Justice, Foundation Open Society Institute i Dreilinden Gesellschaft fur gemeinnutziges Privatkapital mbH.

Začetnica Everyday Sexism Project: Biti feministkinja znači biti optuživana za preosjetljivost i histeriju

U proljeće 2012. godine, nakon postavljanja web-stranice koja se bavi rodnom nejednakošću, zatražila sam podršku Lady Gage na njezinom Twitteru. Želeći podići svijest o mojem novom projektu Everyday sexism, ponadala sam se da će ona proširiti vijest sa svojim pratiteljima/cama. Sljedeće jutro sam na svojem mobitelu vidjela više od 200 novih obavijesti. Otvorila sam prvu poruku i shvatila da to nisu poruke od žena koje su doživjele seksualni napad i/ili zlostavljanje. Poruka je sadržila detaljnu prijetnju silovanjem. U tom trenutku sam shvatila veličinu opasnosti s kojom se susreću žene koje se usude otvoreno govoriti o seksizmu.

Kako su prijetnje nastavile dolaziti, zapanjila me ustrajnost pojedinaca. Tko su bili ti muškarci koji su svojevoljno trošili vrijeme na zlostavljanje žene koju nisu nikada upoznali, te joj slali detaljne opise kako bi je zlostavljali. Kako je vrijeme prolazilo, stvari su mi postale jasnije. U raznim situacijama sam upoznala muškarce koji su otvoreni bili protiv feminizma te sam počela prepoznavati njihovu taktiku. Online zlostavljači su se pokazali najmanje opasnima. Njihovi argumenti (ako se izjave poput “spusti se na zemlju i promijeni tampon” mogu nazvati argumentom) su pokazali da njihov gnjev proizlazi iz straha od agresivnih feministkinja koje mrze muškarce.

Veću prijetnju su predstavljali prikriveni, uglađeni intelektualci. Oni muškarci koji na društvenim okupljanjima podrugljivo argumentiraju kako je seksizam u Ujedninjenom Kraljevstvu stvar prošlosti te kako bi se problem trebao rješavati u drugim zemljama. Muškarci koji pitaju mog supruga sa suosjećajućim tonom kako se nosi s činjenicom da sam ja njegova žena. Političari koji mi govore da sam previše negativna i da djevojke nisu svjesne koliku sreću imaju. Urednik novina koji je zanemario sadržaj mog intervjua te se fokusirao na to da me učini fizički privlačnom na fotografijama. Ljudi koji su na položaju da promijene stvari i koji ostavljaju stvari onakvima kakve jesu.

Unatoč tome, moja web-stranica se pokazala uspješnom i u idućih pet godina, prikupljeno je stotine tisuća izjava. Gotovo svaka djevojka ili žena koju sam susrela ispričala mi je svoju priču. Devetogodišnjakinja kojoj je na mobitel poslana slika muškog spolnog organa. Starija žena koju je napao najbolji prijatelj njezinog pokojnog muža. Mlada crnkinja kojoj je zabranjen ulaz u noćni klub, dok su njene prijateljice mogle ući. Žena s invaliditetom kojoj je rečeno da bi imala sreće da ju netko siluje.

Ove priče negativno su utjecale na mene, isto kao i nova zlostavljanja koja sam doživjela. Muškarac kojega sam pitala za smjer s gađenjem je prešao ulicu kada sam mu rekla da idem održati predavanje o seksualnom zlostavljanju na poslu, komentirajući: “Pobogu, moramo se malo zabavljati!” Novinar koji me je uživo pitao dali mi je teško što nemam prijatelja zbog mog nedostatka humora. Jedan američki komentator napisao je blog upozoravajući mog muža kako ću jednog dana vjerojatno zapaliti kuću, ubiti našu djecu i pridružiti se grupi vještica lezbijki. Nakon što sam primila prijetnje smrću, potražila sam psihološku pomoć. U najtežim trenucima ozbiljno sam razmišljala o vještičjoj grupi.

Istovremeno, bilo je i ugodnih iznenađenja. Nisam očekivala emocionalnu potporu od strane drugih žena – solidarnost od moji vršnjakinja i potporu of starijih feministkinja koje su već prošle kroz sva ta iskustva. Drugi privilegij bio je da su mi žene vjerovale sa svojim pričama, od kojih su neke bile izrečene po prvi put. Osjećala sam veliku odgovornost da se ženski glas čuje. Počela sam surađivati sa školama, sveučilištima, političarima i policijom, kako bi priče i osobna iskustva jedne generacije promijenile stvari za drugu generaciju. Osjećala sam da iz mog projekta može proizaći direktna promjena.

Druga pozitivna stvar je bila biti dio feminizma te se boriti protiv diskriminacije: od seksizma u medijima do ženskog obrezivanja. Najvažnija lekcija koju sam naučila je da su različiti oblici nejednakosti blisko povezani. Važno je reagirati na minimalnu manifestaciju predrasude, zato jer one normaliziraju diskriminatorno tretiranje žena te otvaraju vrata drugim oblicima diskriminacije, od diskriminacije na poslu do seksualnog nasilja.

Naučila sam da biti feministkinja znači biti optuživana za histeriju i pretjeranu osjećajnost. Ali u isto vrijeme, uvidjela sam kako su žene hrabre i snažne pred nasiljem. Umjetnica koja je satima plesala na postaji gdje je u prošlosti bila napadnuta. Žena koje je čekala pet godina da pokaže svoj ugovor poslovnom savjetniku, koji je izjavio kako će pojesti njenu diplomu ako ikad postane inženjerka. Žena koja je mirno srušila ljestve te ostavila radnika zarobljenog na krovu, nakon što joj je dovikivao neprimjerene komentare.

Zato mogu reći da su me iskustvo i lekcije u posljednjih pet godina ostavila s više nade nego očaja. Ne mogu otvoreno slaviti jer ovaj projekt predstavlja kolektivnu žalost, traumu i bijes žena. Ali istovremeno razmišljam o otporu, solidarnosti i upornosti te ne mogu ni žalovati. U ovih pet godina naučila sam da je problem ogroman, ali i da je želja za borbom još veća.

Prevela i prilagodila: Morana Novak