Kampanja #PrekinimoŠutnju proširila se i na BiH

Kampanja #PrekinimoŠutnju, koja je u Hrvatskoj potaknula stotine žena da javno podijele svoja iskustva kiretaža bez anestezije ili pak drugih oblika opstetričkog nasilja, proširila se i na područje Bosne i Hercegovine.

Nakon akcija pokrenutih od strane Udruge RODA u Hrvatskoj, članice Udruge Prirodan porod u kampanji #PrekinimoŠutnju  vidjele su priliku da i žene BiH konačno progovore o nasilju s kojim se žene pri porodu ili pobačaju svakodnevno suočavaju.

“Možete li zamisliti medicinsku intervenciju struganja jednog unutrašnjeg organa gdje ljekari svjesno i rutinski NE primjenjuju bilo kakvu anesteziju? Znate li da se kiretaže materice kao i druge intervencije na tijelu porodilje rutinski izvode upravo tako? Bez ikakve anestezije? Kada se u vas bijelom svijetu primjenjuje lokalna anestezija kod šivanja međice nakon poroda, mi niti je primjenjujemo kod šivanja međice niti je primjenjujemo kada ginekolog svojom šakom ulazi u unutrašnji organ materice nakon poroda ukoliko je potrebna revizija iste, niti se primjenjuje kada se metalnim aparatima struže materica prilikom kiretaže a i u drugim procedurama slične vrste”, navodi se u priopćenju Udruge Prirodan porod.

Nadalje, iz Udruge osuđuju reakcije mahom muških ginekologa koji, bez obzira na prisutnost mnogobrojnih svjedočanstava, i dalje negiraju istinitost istih te propituju kredibilitet žena žrtava opstetričkog nasilja.

Po uzoru na Udrugu RODA, Udruga Prirodan porod pozvala je žene da putem društvenih mreža podijele vlastita traumatična iskustva iz raznih zdravstvenih ustanova unutar BiH.

Svjedočanstva će potom zajedno s dopisom poslati ministarstvima zdravlja, Komisiji za jednakopravnost spolova Predstavničkog doma Parlamenta FBiH i drugim nadležnim institucijama.

Tek sa adresiranjem problema, pričanjem i skidanjem vela tajni, možemo očekivati promjene. A ovo je veliki društveni problem, i to već generacijski“, zaključuju članice Prirodnog poroda.

Istraživanje: europske zastupnice izložene zlostavljanju i nasilju

Parlamentarne zastupnice diljem Europe suočavaju se sa seksualnim uznemiravanjem, diskriminacijom i nasiljem u svom radu, a 85 posto ih je reklo da su doživjele prijetnje silovanjem ili neki drugi oblik psihičkog zlostavljanja, navodi se u izvješću “Seksizam, zlostavljanje i nasilje nad ženama u parlamentima Europe”, kojeg su izradile Interparlamentarna unija (IPU) i Parlamentarna skupština Vijeća Europe (PACE).

Jedna od četiri zastupnica u parlamentima i 40 posto žena u parlamentarnom osoblju navelo je da su bile žrtvama seksualnog zlostavljanja ili napada, većinom od strane muških zastupnika. Gotovo polovica od 123 intervjuirane žene doživjela je prijetnje smrću, silovanjem ili batinama – mnoge anonimne putem društvenih mreža, a njih sedam od 10 bilo je metama seksističkih komentara.

Zastupnice koje se bore protiv rodne nejednakosti i nasilja nad ženama često su posebno izdvajane u napadima. U izvješću se navodi kako je rijetko koja zastupnica javno progovorila na tu temu, ali i da većina parlamenata u Europi nema ni mehanizme koji bi im to omogućili.  

Gabriela Cuevas, predsjednica IPU-a, istaknula je: “Naše je istraživanje pokazalo da su seksizam, zlostavljanje i nasilje nad ženama vrlo rašireni u parlamentima diljem Europe, i moraju se iskorijeniti promicanjem rodne kulture i provedbom učinkovitih institucionalnih mehanizama koji omogućuju ženama da o tome glasno govore. Ne samo da je uznemiravanje ozbiljno kršenje prava žena, nego je loše i za demokraciju”.

Predsjednica PACE-a, Liliane Maury Pasquier, istaknula je kako, nažalost, #MeToo pokret nije zaobišao ni svijet politike. “Sve dok postoji nejednakost između žena i muškaraca, niti jedna žena neće biti sigurna od nasilja i uznemiravanja. Mi, žene i muškarci u politici, međutim, imamo polugu koja nas može pretvoriti u pokretače promjena: Istanbulsku konvenciju – pravni instrument usmjeren na sprječavanje, zaštitu, kazneni progon i prije svega razbijanje seksističkog uzorka”.

Istraživanje je uslijedilo nakon izvješća objavljenog ovog tjedna o optužbama za seksualno uznemiravanje i zlostavljanje ženskog osoblja u britanskom parlamentu. Neovisna je istraga utvrdila da su neke od članica osoblja bile subjektima čestog neprimjerenog dodirivanja od strane muških članova parlamenta. To je uključivalo “ostavljanje ruke na njihovom koljenu predugo, pokušaj poljupca, grabljenje njihovih ruku ili stražnjica ili dodirivanje grudi ili stražnjice”. Za neke se od muških članova navodi i kako su “serijski predatori”, kao je u izvješću istaknula nekadašnja sutkinja Vrhovnog suda Laura Cox. 

Indijski ministar odstupio nakon optužbi za seksualno uznemiravanje

Ministar u indijskoj vladi podnio je ostavku u srijedu zbog optužbi za seksualno uznemiravanje od strane više od 10 žena tijekom svoje prethodne novinarske karijere, što je trenutno najpoznatiji primjer rastućeg #MeToo pokreta u zemlji. Žene su optužile M.J. Akbara, mlađeg ministra vanjskih poslova, za neprimjereno ponašanje prije nego što je ušao u politiku.

Akbar je odbacio optužbe i podnio kaznenu prijavu protiv jedne od žena zbog klevete. “Budući da sam odlučio tražiti pravdu na sudu kao privatna osoba, smatram primjerenim odstupiti od svojih dužnosti”, izjavio je Akbar.

#MeToo pokret, pokrenut u SAD-u prije više od godinu dana kao odgovor na optužbe za seksualno uznemiravanje i zlostavljanje od strane moćnih muškaraca u zabavnoj industriji, započeo je i u Indiji krajem rujna nakon što je glumica Tanushree Dutta rekla da se glumac Nana Patekar ponašao neprimjereno na setu filma snimanog 2008. godine. Patekar je zanijekao bilo kakvo neprimjereno ponašanje.

Od tada je više od desetak muškaraca u medijima, zabavnim, političkim i umjetničkim krugovima optuženo za prekršaje, od seksualnog uznemiravanja do silovanja.

“Kao žene, osjećamo da smo u pravu zbog ostavke MJ Akbara. Veselim se danu kada ću dobiti pravdu i na sudu”, izjavila je novinarka Priya Ramani, koja je prva optužila Akbara. Protiv Ramani, Akbar je podnio kaznenu prijavu zbog klevete.

Dok Modijeva hinduistička nacionalistička vlada nije dala javnu izjavu, pritisak da Akbar odstupi sa svoje pozicije rastao je zajedno sa sve većim brojem optužbi o neprimjerenom ponašanju, izjavili su izvori u vladajućoj stranci Bharatiya Janata.

#PrekinimoŠutnju – Akcija javnog čitanja traumatičnih iskustava žena

Nakon svjedočanstva saborske zastupnice Ivane Ninčević-Lesandrić o bolnom iskustvu kiretaže bez anestezije Udruga Roditelji u akciji – RODA, 12. listopada  pozvala je žene da ono što im se dogodilo zapišu na komad papira, a fotografiju istog uz hashtag #PrekinimoŠutnju proslijede udruzi. U samo tri dana zaprimljeno je oko 400 svjedočanstava žena koje su doživjele nadasve nehumani, traumatični i ponižavajući tretman od strane osoblja bolnice pri porodu ili kiretaži, od vezivanja za krevet i epiziotomija bez anestezije, do verbalnih napada riječima poput “A nije te bolilo dok si širila noge.”

Kako bi do reakcije odgovornih konačno došlo, a nepotrebna patnja žena prestala, Udruga RODA akciju “Prekinimo šutnju!” odlučila je proširiti ne samo na virtualni, već i na realni prostor.

Udruga je stoga organizira akciju čitanja traumatičnih svjedočanstava žena o nasilnim praksama u institucijama zdravstvenog sustava, koja će se održati u petak, 19.10.2018. u 9:00h ispred zgrade Hrvatskog sabora na Trgu sv. Marka u Zagrebu.

Svjedočanstva će čitati aktivistkinje za zaštitu ženskih ljudskih prava, uz punu zaštitu privatnosti svake osobne priče.

Unatoč iskustvima tisuća žena koje o nasilju govore godinama, no čija su svjedočanstva ovih dana ponovno odjeknula u javnosti, od nadležnih institucija još nije dobiveno konkretno obećanje i informacija kako i kada će se stanje promijeniti. Žene imaju ustavno i zakonsko pravo na kvalitetnu zdravstvenu uslugu unutar sustava javnog zdravstva – zasnovanu na načelima humanosti, dostupnosti i suodlučivanja pacijentice – koju kao zdravstvene osiguranice te porezne obveznice i plaćaju.

Iz RODA poručuju: “Stotine žena je poslije godina šutnje skupilo hrabrost i progovorilo o svojim najtežim i najintimnijim iskustvima poniženja, boli i bešćutnosti koje su pretrpjele u hrvatskim zdravstvenim ustanovama. Odgovornost sada je na čitavom društvu, a prije svega na donositeljima odluka da djeluju odmah. Tražimo političku odluku o konkretnim mjerama koje će doprinijeti sustavnom rješavanju problema reproduktivnog nasilja prema ženama unutar sustava javnog zdravstva.”

Osim u Zagrebu, akcija će se održati i na sljedećim lokacijama: Koprivnica, petak, 19.10.2018. u 10:00h, Zrinski trg 6 (ispred knjižnice “Frana Galovića”), Rijeka, petak, 19.10.2018. u 11:00h, ispred Radio Rijeke na Korzu

Seksualni rad u središtu ovogodišnjeg Zoom festivala izvedbene umjetnosti

Deveto izdanje festivala izvedbenih umjetnosti Zoom održat će se u Rijeci od 24. do 29. listopada. Nastavljajući istraživanje problematike rada u suvremenom svijetu, udruga Drugo more je za temu ovogodišnjeg festivala odabrala nematerijalni rad, s posebnim fokusom na seksualni rad.

Najzvučnije ime festivala je filipinska koreografkinja i plesačica Eisa Jocson, koja će posljednjeg dana programa, u ponedjeljak 29. listopada, u Hrvatskom kulturnom domu na Sušaku (Strossmayerova 1) izvesti svoju svjetski poznatu plesnu predstavu Macho Dancer, s kojom se pojavljuje u spotu uvažene kanadske electro-pop pjevačice i performerice Peaches. Radi se o izvedbi koja obrađuje i dekonstruira jedinstveni filipinski fenomen macho plesa, kojim se putem specifičnog vokabulara pokreta izrazito naglašava “muškost” i kojeg u noćnim klubovima za mušku i žensku publiku izvode mladi muškarci. Jocson preuzima ulogu macho plesača koji svojim plesom simuliraju sliku snažnog muškarca, iako je u stvarnosti njihov društveni položaj zapravo marginalan i slab. Drugim riječima, izvodi ples koji nije primjeren njezinom rodu, usprkos čemu i dalje zadržava status žene-objekta čije se tijelo kao roba nudi na konzumaciju, razotkrivajući u konačnici kako je savršeno normativno tijelo samo puka konstrukcija.

{slika}

Ostatak programa održat će se u prostorima Filodrammatice (Korzo 28), gdje će u srijedu 24. i četvrtak 25. listopada, izvedbene i vizualne umjetnice Olja Grubić i Živa Petrič predstaviti performativnu instalaciju Digitalni KupleRaj koja na dovitljiv način oponaša seksualne chat-sobe na internetu. Rad u središte zanimanja stavlja intimni odnos gledatelja i izvođačice prilikom njihovog susreta na nekom seks-portalu, njihovom individualnom interakcijom i pitanjem granica komunikacije u novom dobu digitalne stvarnosti. Budući da je broj sudionika ograničen, zainteresirani se pozivaju da se jave e-mailom na info@drugo-more.hr, pošalju svoje ime, prezime i broj telefona, te rezerviraju željeni termin svojeg dolaska: srijeda ili četvrtak, u 18, 19:30 ili 21 sat.

U petak 26. listopada, u 20 sati otvorit će se izložba Pravilo 32 slovenske vizualne umjetnice Ize Pavline, koja će u galeriji Filodrammatice ostati do 1. studenog. Izložba polazi od ideje da je internetska pornografija značajno izmijenila dostupnost seksualnog sadržaja mlađim generacijama, a sadrži fotografske i video materijale koji ilustriraju različite vrste seksualnih fetiša. Koristeći vlastito tijelo kao medij, umjetnica je prije nekoliko godina počela istraživati neobične seksualne fetiše i na tom tragu izrađivati video uratke, koje je redovito objavljivala na svim većim pornografskim stranicama i društvenim mrežama, istovremeno pažljivo dokumentirajući svakodnevne razgovore, komentare i privatne poruke koje je razmjenjivala s publikom i fanovima.

{slika}

U subotu s početkom u 20 sati, u velikoj dvorani Filodrammatice održat će se konceptualno-plesna predstava Ola u izvedbi plesne umjetnice Ine Sladić, koja nastaje uz pomoć likovne umjetnice Olke Osadzińske i glazbenu potporu Simona Pilkingtona. Predstava se temelji konceptualnom propitivanju izvođačke improvizacije: izvođačica u trenutku stupanja na scenu ne zna što joj je činiti, a upute za izvedbu Ole Osadzińske prvi put čuje preko razglasa i reagira na njih u samom trenutku izvođenja. Predstava je pod nazivom Ahmet premijerno prikazana na festivalu Perforacije 2017. godine, uz instrukcije Ahmeta Oguta. U njujorškom izdanju festivala, upute je za prvu izvedbu pripremila kultna umjetnica Penny Arcade, a u drugoj ih je davala sama publika.

Idućeg dana na istom mjestu, u 20 sati bit će izvedena nova hvaljena predstava 6, redatelja Žige Divjaka, koja nastaje u koprodukciji ljubljanske Maske i Slovenskog mladinskog gledališča. Predstava se bavi slučajem koji je 2016. godine odjeknuo slovenskim medijskim prostorom, kada je vijest o dolasku šestero djece migranata na privremeni smještaj u Đački i studentski dom Kranj naišla na žestoko neodobravanje dijela lokalne zajednice i vlasti.

Ulaz na instalaciju Digitalni KupleRaj i izložbu Pravilo 34 je besplatan, dok će se ulaznice za predstave, po cijeni od 20 kuna, moći kupiti na mjestu izvedbe sat vremena prije početka.

Od 2010. godine, Zoom festival je izraz težnji udruge Drugo more da u Rijeci stvori jedinstveni festival u okolici koji će zadovoljiti potrebe lokalne publike za raznovrsnim i kvalitetnim umjetničkim programima iz zemlje i inozemstva. U fokusu festivala često se nalaze oni umjetnički radovi koje je teško svrstati u određena umjetnička područja, odnosno koji svojim intermedijalnim karakterom bez problema kombiniraju različite tehnike, metode i izričaje.

Više o programu i izvođačima s ovogodišnjeg festivala saznajte na internetskoj stranici Drugog mora.

Postani Prajdizan/ka

Povorka ponosa LGBTIQ osoba i obitelji, najdugovječniji politički prosvjed u Hrvatskoj koji se održava već 17 godina u Zagrebu, ne bi bila moguća bez prajdizanki i prajdizana – volonterki i volontera koji su svoje slobodno vrijeme odlučili_e posvetiti mijenjanju društva i unaprjeđenju prava LGBTIQ osoba.

Zagreb Pride svake godine okuplja tim posvećenih i pouzdanih osoba koje aktivno sudjeluju u organizaciji Povorke ponosa te kulturno-edukativno-aktivističkih aktivnosti u Mjesecu ponosa. Prajdizanke se ne moraju identificirati kao LGBTIQ osobe, ali je nužno da podržavaju borbu za prava LGBTIQ osoba te da imaju želju graditi društvo bez homofobije, bifobije, transfobije, seksizma, šovinizma, militarizma, ksenofobije, mizoginije, rasizma i svih oblika isključivosti te zagovaraju jednakost, pravednost i pravo na ljubav.

Organizacija Povorke ponosa (8.lipnja) i Mjeseca ponosa (započinje 17.svibnja) odvija se u manjim timovima koji na tjednim sastancima zajedno rade na određenom segmentu organizacije, a svatko sam_a odabire u kojem će području i na koji način sudjelovati. Ne brini ako nemaš iskustva – na samom početku obvezno je sudjelovanje na edukativnim radionicama koje organiziramo, a sve kako bi se dobro upoznao_la s timom i načinom rada.

Što možeš očekivati od nas:

  • siguran prostor i podržavajuću atmosferu
  • upoznavanje novih osoba koje dijele tvoje vrijednosti i interese
  • razvijanje vještina potrebnih za organiziranje javnog događaja
  • iskustvo timskog koordiniranog rada
  • sudjelovanje u organizaciji najvećeg političkog prosvjeda u Hrvatskoj

Što očekujemo od tebe:

  • želju za mijenjanjem društva nabolje i djelovanje u skladu s vrijednostima Zagreb Pridea
  • doprinos planiranju, organizaciji i originalnosti programa u Mjesecu ponosa
  • doprinos u borbi s labirintima administracije
  • doprinos u mobiliziranju zajednice da se uključi i pridruži LGBTIQ pokretu
  • super ideje za tulume u Mjesecu ponosa i još mnogo toga 


Prijave su otvorene do 28.10., 
a potrebno je ispuniti prijavnicu na linku:  “Budi prajdizan_ka!”  Prijavi se i budi dio promjene i/ili potakni druge da se prijave!