Kako se ispričati za zločine

Inicijativa mladih za ljudska prava vas poziva na konferenciju koja će se održati u utorak 31. srpnja 2018. s početkom u 11 sati u uredu Inicijative (Ignjata Đorđića 8A, Zagreb, 2. kat). Tema konferencije je – kako se ispričati za zločine – u sklopu koje će biti predstavljen i istoimeni priručnik Inicijative mladih namijenjen političarima, najvišim hrvatskim dužnosnicima, koji su dužni uputiti ispriku preživjelima i obiteljima žrtava kršenja ljudskih prava koje su počinili pripadnici državnih institucija.

Priručnik za političare predstavit će Nikola Puharić, programski direktor Inicijative te Branka Vierda, koordinatorica programa pravde Inicijative mladih za ljudska prava.

Svrha priručnika je da političare potakne na odgovorno suočavanje s prošlošću te ukaže na značaj koji isprike imaju za ostvarivanje pravde za žrtve masovnih kršenja ljudskih prava, suočavanje s prošlošću te unaprjeđenja procesa pomirenja. Pored toga, priručnik analizira međunarodnu i dosadašnju domaću praksu isprika te nudi preporuke kako se ispričati za zločine.

Inicijativa mladih za ljudska prava ovog je tjedna otvorila online peticiju #ISPRIKA te je pozvala građanke i građane da svojim potpisom daju podršku izgradnji Hrvatske kao zajednice temeljene na vladavini prava, pravnoj sigurnosti, istini, jednakosti, demokraciji i ljudskim pravima. Peticija zahtijeva od predsjednice i premijera da upute iskrenu ispriku žrtvama masovnih kršenja ljudskih prava i ratnih zločina za vrijeme i nakon VRO Oluje u kolovozu 1995.

Postani dio Media Mediterranea festivalskog tima

Ovogodišnje, 20. po redu izdanje Media Mediterranea festivala  održat će se 17. i 18. kolovoza, tijekom večernjih sati, u Titovom parku, u Puli. Festival organizira Udruga Metamedij, a cilj je promovirati transdisciplinarnu razmjenu između umjetnosti, javnosti, glazbe i participacije djece. Tema festivala je priroda i/ili odnos tehnologije i prirode, a program uključuje urbano-umjetničke instalacije, izložbe, dječje radionice i glazbeni program.

Udruga Metamedij je neprofitna organizacija i treba vašu pomoć u realizaciji ovogodišnjeg Media Mediterranea festivala u sklopu kojeg se i održava natječaj Zlatna lubenica 2.0. Finalisti i pobjednik natječaja će se predstaviti 16. kolovoza 2018. u SKUC- u u Puli.
Volontiranje na festivalu je savršen način za iskusiti festivalski duh, susresti se i spojiti s novim ljudima, steći iskustvo u radu s međunarodno priznatim umjetnicima i postati dio festivalskog tima koji će Gradu Puli ponuditi inovativan i bogat program
.

Traži se ukupno 12 volontera_ki na festivalu, a datumi volontiranja su 18. i 19. kolovoz.

Volonteri_ke će se upoznati i raditi na:

  • Asistenciji u dječjim radionicama

  • Prezentaciji umjetničkih radova publici

  • Dijeljenju letaka i programskih knjižica

Uz to, traži se tri volontera_ki na postavljanju radova natjecatelja u izložbenom prostoru SKUC-a, u razdoblju od 15. do 16. kolovoza. 

Volonteri_ke će se upoznati i raditi na:

  • postavljanje i rastavljanje izložbi i instalacija

Napomena: volonteri_ke ne moraju sudjelovati u svim navedenim aktivnostima. U prijavnici odaberite aktivnost(i) od vašeg interesa.

Volonteri_ke dobivaju:

  • sjajno iskustvo i učenje u radu s međunarodno priznatim umjetnicima

  • podršku i pomoć u budućoj karijeri

  • volontersku knjižicu

  • promotivne materijale

  • festivalsku torbu

  • hranu i piće tijekom festivala

Sve što treba je ispuniti prijavnicu do 10. kolovoza 2018.

Crowdfunding kampanja za feminističko okupljanje u Litvi!

Organizacija ‘The Emma Social Center’ u Kaunasu, u Litvi pokrenula je crowdfunding kampanju kojom se želi prikupiti novac za organizaciju feminističkog okupljanja u kolovozu. 

Okupljanje će se održati 24., 25. i 26. kolovoza te će se analizirati postojeći i istraživati novi načini otpora. Okupljanjem se žele okupiti feministi_kinje, aktivisti_kinje za ljudska prava i LGBT aktivisti_kinje iz Litve i susjednih zemalja kako bi se zajednički osvrnuli_e na dosadašnje akcije, kako bi uspostavili_e nove suradnje i pojačali vlastite kapacitete za buduće bitke. Ovakav tip okupljanja najčešće je ovakvim organizacijama financijski nedostupan pa se nastoje prikupiti sredstva kojima bi se pokrili troškovi putovanja osobama s manje mogućnosti, koje si ga ne mogu platiti. Očekuju se prijave osoba iz Rumunjske, Makedonije, Bosne i Hercegovine, Rusije, Poljske, Turske, Ukrajine, Hrvatske i sl. 

Vaša potpora omogućit će osobama s manje mogućnosti sudjelovanje na ovom skupu i povezivanje mreže feministkinja_a diljem Europe kako bi buduće akcije i borbe bile kvalitetnije, veće i značajnije, te kako bi nadišli lokalne i internacionalne prepreke. Donirati možete ovdje

Više informacija o okupljanju nalazi se ovdje, a intervju s organizatorima_icama pročitajte ovdje

Kurdski izbjeglica Nurettin Oral napokon pušten na slobodu!

Nakon više od godinu dana osječkog pritvora Nurettin Oral je danas napokon biti pušten na slobodu, priopćava Centar za mirovne studije (CMS).

Prenosimo njihovo priopćenje:

Švicarsko veleposlanstvo će gospodinu Oralu osigurati vraćanje u Švicarsku, zemlju u kojoj već 13 godina ima izbjeglički status, u kojoj radi i gdje živi s obitelji.

 Podsjećamo, prije više od tjedan dana Ustavni sud donio je odluku kojom jasno zabranjuje izručenje kurdskog izbjeglice Nurettina Orala Turskoj. Danas je nadležni sud odlučio pustiti g. Orala na slobodu, nakon što je primio službenu potvrdu INTERPOLA da je tjeralica protiv njega brisana.

Naime, upravo je zbog slučajeva kao što je ovaj, a na poticaj organizacija među kojima je i Centar za mirovne studije, Interpol 2015. omogućio brisanje tjeralica kojima država porijekla izbjeglica zatraži izručenje kako bi se nastavio progon. Nerijetke su situacije u kojima je tjeralica vidljiva samo u određenim državama, no ne i u onoj koja je dodijelila izbjeglički status.

 Ovo nije prvi put da su ljudi sa statusom izbjeglice u Hrvatskoj zatvoreni zbog politički motiviranih tjeralica. Sudstvo u Hrvatskoj je u više slučajeva vrlo brzo nakon utvrđivanja zlouporabe puštalo ljude na slobodu, no u ovom slučaju stvarno se pretjeralo.

 Stoga je pitanje tko će sada odgovarati za godinu dana koju čovjek nepravedno i nezakonito proveo u zatvoru?

Masovni prosvjedi protiv skretanja društva udesno

Više od 10.000 građana/ki prosvjedovalo je u nedjelju u Muenchenu pod sloganom “Zajednički protiv politike širenja straha” protiv desnih tendencija u društvu i restriktivne izbjegličke politike Kršćansko-socijalne unije (CSU), prenosi Civilno društvo, koje je preuzelo vijest s Hine.

Prosvjede protiv restriktivne politike CSU-a prema useljavanju organiziralo je više od 150 udruga koje govore o preko 50.000 sudionika/ca. Policija je broj prosvjednika/ca procijenila na nešto više od 20.000.

Govornici/e na prosvjedu su čelnicima CSU-a predbacili “neodgovornu politiku cijepanja” društva. Istodobno je prosvjed reakcija na “sve snažnije okretanje društva udesno”.

“Mi želimo uputiti poruku protiv masovne orijentacije društva prema desnim tendencijama, protiv policijske države, ograničenja slobode i napada na ljudska prava”, stoji u priopćenju organizatora.

CSU je odbacio optužbe prosvjednika/ca ocjenjujući ih “neprimjerenima”.

“Optužbe su neprimjerene i netočne. Tko CSU-u predbacuje ekstremizam, šteti političkoj kulturi u zemlji”, rekao je Manferd Weber, potpredsjednik CSU-a za dnevnik Straubinger Tagesblatt.

Glavni tajnik CSU-a Markus Blume okrivio je lijeve radikalne grupacije za širenje mržnje protiv CSU-a.

“Tko CSU-u stalno predbacuje da želi graditi koncentracijske logore i okrivljuje stranku za poginule izbjeglice u Sredozemlju je izgubio i posljednji trag poštenja i provodi najgoru vrstu huškanja”, zaključio je Blume u razgovoru za Speiegel Online.

Posljednja ispitivanja javnog mnijenja međutim pokazuju da CSU-u nije koristilo skretanje udesno nego da su posljednjih tjedana u Bavarskoj ojačale stranke lijevo-građanskog spektra poput stranke Zeleni.

Više pročitajte OVDJE.

Sudjelujte u natječaju za najbolji teorijski rad i u školi književne kritike

LGBT Čitaonica i portal LGBTI.ba pozivaju Vas da sudjelujete u natječaju za najbolji teorijski rad i u školi književne kritike.

Rubrika LGBT Čitaonica pokrenuta je s ciljem promocije i popularizacije književnih djela koja se bave temama iz svakodnevnice LGBT ljudi ili imaju queer motive. Vrlo je brzo ova rubrika postala u regionu jedinstvena online baza takvih književnih djela, mahom kratkih priča ili odlomaka iz romana. Čitaonici su svoja djela ustupile/i brojne/i autorice i autori poput Lejle Kalamujić, Olje Savičević Ivančević, Nore Verde, Rumene Bužarovske, Dragoslave Barzut, Jasne Žmak, Bojana Krivokapića, Suzane Tratnik, Tanje Stupar Trifunović…

Kako LGBTI.ba prenosi:

S ciljem popularizacije ovakvih književnih djela, ali i ukazivanja na važnost njihove interpretacije, pokrećemo konkurs za najbolji teorijski rad na jednu od navedenih tema:

Uslovi konkursa:

  • Rad treba bit napisan na BHSC jeziku, latinicom ili ćirilicom, fontom Times New Roman, veličina 12, s proredom od 1.5;
  • Nema ograničenja u dužini i broju kartica;
  • Jedna autorica / jedan autor može konkurisati samo sa jednim radom;

Pravo učešća imaju sve autorice i svi autori iz Bosne i Hercegovine, bez dobnih ograničenja;

Žiri će najbolje radove nagraditi novčanim iznosima:  250 KM za prvo, 150 KM za drugo i 100 KM za treće mjesto. Sve autorice i autori bit će pozvani na školu književne kritike koja će se održati u Sarajevu, tokom jeseni 2018. godine. Učesnice i učesnici škole, kao i nagrađene autorice i autori, učestvovat će i na svečanoj dodjeli i završnoj književnoj večeri na kojoj će biti u prilici čitati svoje radove, a potom ih i objaviti u LGBT Čitaonici portala LGBTI.ba;

Radove u .docx formatu slati kao attachment / privitak na mail lamijabegagic [at] gmail.com, sa naznakom: Prijava na konkurs za najbolji teorijski rad. U tijelu maila potrebno je napisati i kratke lične podatke i kontakt informacije. Konkurs je otvoren do 20. 8. 2018. godine.

Rezultati konkursa bit će objavljeni najkasnije 30 dana od dana zatvaranja konkursa na portalu LGBTI.ba.