Akcija ‘Stop fašizmu’ u Beogradu

Povodom Dana pobjede nad fašizmom, Inicijativa mladih za ljudska prava, antifa-hor Naša pjesma, Savez antifašista Srbije i Žene u crnom, organiziraju antifašističku akciju STOP FAŠIZMU, koja će se održati 9. maja, od 15:30 do 16:30, ispred Spomenika obešenim rodoljubima (Terazije 12, kod Igumanove palate) u Beogradu. 

Prenosimo njihov poziv:

U Srbiji je fašizam zakucao na vrata još krajem osamdesetih godina kada se sejanjem međunacionalne mržnje pripremao teren za rat koji je doveo do velikih ljudskih žrtava i razaranja Jugoslavije. 
Danas, skoro tri decenije docnije, fašizmu su širom otvorena vrata i on je nesmetano ušao u srpsko društvo umorno od ratova, ekonomske bede i opšteg osiromašenja. Forme delovanja vladajućeg režima u Srbiji poprimaju ne samo otvoreno nasilje kao u vreme Slobodana Miloševića, već i nasilje koje je naoko nevidljivo, a materijalizuje se u nepodnošljivom socijalnom teroru kojem je izloženo stanovništvo Srbije. To se ogleda u uskraćivanju osnovnog prava na život i rad, surovom eksploatacijom radnica i radnika kako u privatnim tako i u javnim kompanijama i skoro potpunom prekarnošću većine mladih. Medijska blokada poput one iz nacifašističke tradicije tridesetih godina XX veka u Nemačkoj i Italiji, obračuni sa političkim neistomišljenicima, korupcija koja značajan izvor prihoda vladajuće koalicije na čelu sa SNS-om, kapilarno prodiranje njenih kadrova u sve pore sistema, uključujući ne samo državne institucije već i čitavo društvo – privredu, kulturu, umetnost i sport – nove su forme nasilja koje nisu ništa drugo do opasni oblici neofašizma. 

Veličanje i rehabilitovanje ratnih zločinaca iz Drugog svetskog rata kao i onih iz ratova devedesetih, predstavlja afirmisanje fašizma i pravdanje njegovih zločina. Za zločine fašizma nema zaborava, ratni zločini ne zastarevaju. Negiranje holokausta i negiranje genocida počinjenog na teritoriji bivše Jugoslavije predstavlja zločin, za koji se odgovara prema članu 387 Krivičnog zakona u Srbiji. Proglašavanje onih koji su počinili masovne zločine nad ženama, decom i starima za “antifašiste” ili za “heroje” srpskog naroda i organizovanje zvaničnih dočeka ratnim zločincima osuđenim u Haškom tribunalu, ćutanje režima na njihove verbalne fašističke ispade u samom parlamentu, drska je provokacija na koju ne smemo ostati nemi. Jer ćutanje bi značilo podstrekivanje na vršenje novih zločina. 

Stoga i ovog 9. maja na Dan pobede nad fašizmom ovim protestom pod sloganom “Stop fašizmu”, upozoravamo na činjenicu da, iako je fašizam vojno pobeđen, njegove ideje nisu, o čemu nam svedoči naša brutalna svakodnevica. 

Poslednji je trenutak da sve antifašističke i demokratske snage Srbije, organizacije i pojedinci, ustanu i kažu odlučno STOP FAŠIZMU! 

SOLIDARNO PROTIV FAŠIZMA!

ŽENE U CRNOM 
SAVEZ ANTIFAŠISTA SRBIJE 
NAŠA PJESMA
INICIJATIVA MLADIH ZA LJUDKSA PRAVA

IDAHOT u BIH: Podrška je ključna za ravnopravnost

Od 2005. godine, 17. svibanj se obilježava kao Međunarodni dan borbe protiv homofobije, bifobije i transfobije (IDAHOT). Ovaj dan se obilježava u više od 130 zemalja u svijetu, a službeno su ga priznale mnoge zemlje, kao i Europski parlament. Dana 17. svibnja 1990. godine, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je skinula homoseksualnost s liste mentalnih bolesti.

IDAHOT je podsjetnik na važnost LGBTI ljudskih prava diljem svijeta. Taj dan je također povod održavanja mnogih različitih akcija koje ukazuju na diskriminaciju i nasilje s kojima se LGBTI osobe svakodnevno suočavaju.

LGBTI osobe čine oko 10% stanovništva svake zemlje, uključujući i Bosnu i Hercegovinu. Ipak, LGBTI građani_ke najčešće ostaju potpuno nevidljivi/e u društvu zbog nasilja, straha, isključenosti i diskriminacije koju trpe. U protekle tri godine, Bosna i Hercegovina i njeni entiteti počeli su raditi na suzbijanju homofobije i transfobije, ali u pitanju su tek osnovne mjere kojima bi se unaprijedio položaj LGBTI osoba. Nažalost, većina ovih mjera još uvijek je koncentrirana isključivo na borbu protiv nasilja i diskriminacije, te se nije radilo na zakonodavnim rješenjima i programima kojima bi se osigurala de facto ravnopravnost LGBTI bh. građana/ki s njihovim cisrodnim i heteroseksualnim sugrađanima_kama.

“Ovogodišnja globalna tema IDAHOT-a se oslanja na važnost i potrebu pružanja podrške lezbijkama, gej muškarcima, biseksualnim, trans i interspolnim osobama od strane institucija, te naših saveznika_ca, podržavatelja_ica, prijatelja_ica. Važnost podrške i važnost zajedničke borbe je krucijalna za ravnopravnost i bolji status svih nas. Potrebno je jačati savezništva kako bismo se zajedno borili protiv sveprisutnijeg nasilja. Zajedno možemo doprinijeti više”, poručuju organizatori_ice. 

“Podržimo jedni druge! Ujedinimo se u zajedničkim naporima i borbi za bolji status svih građana_ki u ovom društvu”, dodaju. 

Program možete pogledati ovdje.

Ništa od Nobela za književnost ove godine

Švedska akademija priopćila je u petak ove godine neće dati Nobelovu nagradu za književnost zbog “krize” unutar Akademije. Spomenuta je “kriza” rezultat velikog broja optužbi za seksualno uznemiravanje povezane s tom institucijom, prenosi Jazabel.

U studenom prošle godine objavljeno je da je osamnaest žena optužilo fotografa Jean-Claudea Arnaulta za seksualni napad ili zlostavljanje, nakon čega je uslijedila vijest da je zlostavljao i švedsku princezu Victoriu. Arnault je u braku s članicom Akademije Katarinom Frostenson, s kojom je na čelu švedskog kulturnog centra Forum, koji je od Akademije dobio sredstva za rad.

Nakon objave vijesti o Arnaultovoj navodnom nepriličnom ponašanju, uključujući i otkriće da je Akademija 1996. godine primila pismo u kojem se detaljno opisuje napad i jednostavno ga zanemario, na meti je snažnih kritika. Kako navodi New York Times, kritike su pristizale i nakon otkaza Sari Danius, koja je prekinula sve odnose Akademije s Arnaultom i Forumom i navodno se zalagala za veću transparentnost. Navodi o Arnaultu, kao i otkaz Sari Danius, u konačnici su rezultirali protestnim odlaskom nekoliko članova_ica Akademije.

Švedska Akademija, koja dodjeljuje nagradu za književnost, izjavila je kako će odgoditi dodjelu nagrade do iduće godine. Dobitnik_ca nagrade za 2018. bit će objavljen_a zajedno s dobitnikom_com 2019. godine. Tajnica Akademije Anders Olsson izjavila je da Akademija radi na većoj transparentnosti i boljem dijalogu.

Radionica video produkcije i montaže u Šesnaestici

Udruga K-Zona će u prostoru Društveno kulturnog centra Šesnaestica (Ozaljska 16) od 26. do 30. svibnja održati radionice video produkcije i montaže na kojima će polaznice i polaznici imati priliku kroz teorijski i praktični dio ovladati osnovama snimanja i montiranja slike i zvuka. Sudjelovanje na radionicama je besplatno, a prijave se zaprimaju do 20. svibnja.

Radionica je prvenstveno namijenjena osobama koje se žele baviti video novinarstvom i/ili se interesiraju za društveno angažirane teme, aktivizam i ljudska prava, ali je otvorena i za sve one koji/e jednostavno žele steći osnovna znanja o samostalnoj izradi videa. Stečena znanja imat će priliku potvrditi praktičnim radom, uz osigurano mentorstvo.

Voditelji radionice su redatelj i montažer Noah Pintarić te novinarka i snimateljica Emina Hermann.

RASPORED RADIONICA
Subota, 26. svibnja, 12:00 – 15:00
Uvodno teorijsko predavanje obuhvatit će osnove režije i kadriranja (planovi i rakursi), stvaranje sinopsisa i novinarsku pripremu za intervjue

Nedjelja, 27. svibnja, 12:00 – 15:00
Upoznavanje s opremom: Fotoaparat, objektivi, stativ, snimač zvuka, bubice, mikrofon
Praktične vježbe snimanja

Srijeda, 30. svibnja, 18:00 – 21:00
Praktične vježbe snimanja

Nakon predviđenih radionica polaznici i polaznice će samostalno snimljene materijale montirati uz mentorstvo voditelja radionice, u terminima koje će odrediti u dogovoru s mentorima.

Kako bi se prijavili/e na radionicu potrebno je na e-mail 16@voxfeminae.net poslati ime, prezime, nekoliko rečenica o vlastitim interesima i eventualnom društvenom angažmanu na području aktivizma i ljudskih prava te kratko motivacijsko pismo s obrazloženjem interesa za video produkciju i montažu.

PRIJAVE SU OTVORENE DO 20. SVIBNJA 2018. GODINE.

*Projektne aktivnosti provode se uz potporu zaklade Kultura nova.

17. Povorka ponosa!

17. Povorka ponosa LGBTIQ osoba i obitelji održat će se 09. lipnja 2018. godine.

“Pozivamo sve da i ove godine veselo i borbeno koračaju s nama, da svima glasno kažemo da nam je dosta homofobije, bifobije i transfobije kojom nas bombardiraju iz saborskih klupa i medijskih prostora te da nećemo više trpjeti da nam se govori kako se trebamo osjećati, kako da se rodno izražavamo, koga da volimo ili tko čini našu obitelj”, poručuju iz Zagreb Pridea te dodaju: “I ove godine s ponosom ćemo pokazati da smo tu i da ćemo se nastaviti boriti za naša prava, za naše obitelji, za naša radna mjesta i za naše vrijednosti.”

Okupljanje će biti u 15:00 sati ispred Mimare na Rooseveltovom trgu, a povorka će se kretati  od Mimare, kroz Frankopansku preko Ilice i Jurišićeve ulice te kroz Draškovićevu do parka Ribnjak. 

Uz to, otvoren je poziv za volontiranje  u organizacijskom timu povorke i tijekom mjeseca ponosa. Rok za prijavu je 13. svibanj. No, da ne bi bilo da nema partija i ove godine nakon povorke slijedi tradicionalna Pride Partycipacija, koja će se ove godine održati u klubu Boogaloo, a uskoro očekujemo objavu događaja i izvođača/ica. 

Više informacija o samom programu Povorke i Mjeseca ponosa pratite na stranicama Zagreb Pridea.

Park književnicama!

U povodu namjere Grada Zagreba da imenuje park ispred Bookse u Martićevoj ulici imenom književnika, udruga Kulturtreger pokrenula je peticiju “Park književnicama!” jer je “krajnje vrijeme da Grad ispravi diskriminaciju i nepravdu prema zaslužnim i znamenitim ženama koje su ostavile traga na književni i kulturni život Zagreba.”

Samo 1,8% javnih površina u Zagrebu nosi imena žena (pokazalo znanstveno istraživanje Katje Vretenar i Zlatana Krajine), što potpuno pogrešno odražava doprinos brojnih žena povijesti i kulturi grada Zagreba. 

“Kao mjesto književnosti koje djeluje u spomenutom parku i okuplja veliki broj naših sugrađanki i sugrađana, pozivamo sve da podrže inicijativu “Park književnicama!” i svojim glasom pozovu Grad da reagira na potrebu za uvažavanjem zaslužnih žena iz povijesti Zagreba. Vjerujemo da je u ovom trenutku kad se odlučuje o imenovanju parka pravedno i potrebno imenovati ga po jednoj književnici”, poručuju iz udruge Kulturtreger.  

U “Fond imena iz kojeg se imenuju javne površine za područje Grada Zagreba” uvrštena su i imena triju književnica: Mara Čop Marlet (etnografkinja i književnica), Katarina Dujšin Ribar (slikarica i pjesnikinja) te Božena Begović (glumica, književnica i prva spikerica Radio Zagreba). Svaka od njih je svojim radom zadužila gradsku kulturu i zaslužila da park u Martićevoj nosi njeno ime. 

Navedeni prijedlog poslat će se Gradskim tijelima, a svi se pozivaju da potpišu peticiju  i proslijede je dalje.