sdadmin, Author at Libela - Page 673 of 1806

Patrijarhat nije dio prošlosti, on je itekako živ!

Posted on November 25, 2015 by sdadmin

Multimedijska izložba “Refleksije prošlosti – Žudnja za životom” u ponedjeljak je stigla u Zagreb.

Radi se o izložbi mlade umjetnice i odjevne dizajnerice Alene Orović. Postav je dio putujućeg interdisciplinarnog socijalno angažiranog projekta Udruge multiAKT te se bavi patrijarhalnim nasljeđem i položajem žena u društvu nekad i danas. Cilj projekta je senzibilizacija javnosti za teme kojima se bavi.

Izložba se sastoji od sedam slika “bezimenih žena mnogih imena” koje prati sedam kratkih audio priča. Priče žena su emotivne, duboke ali i nježne. One žele upozoriti da patrijarhalni sustav promiče nepoštivanje različitosti, negira cjelovitost i slobodu čovjeka te zlorabi moć “jačeg”. Iako nam se često čini da je takav sustav nešto zastarjelo i daleko, on je itekako živ, smatra autorica izložbe. Štoviše, toliko duboko živimo u patrijarhalnom sistemu da ga više ni ne prepoznajemo i upravo u tome je njegova moć.

Stoga, bezimene koje su dio ove izložbe možda jesu sputane teškom tradicionalnom odjećom i sistemom, no one se bore, govore i zazivaju promjenu.

Autorice bezimenih priča su filmska redateljica, producentica i scenaristica Nikolina Vučković, spisateljica Renata Karabuva, pjevačica, glumica, spisateljica i radijska voditeljica Željka Veverec, ali i sama umjetnica Alena Orović, a poslušati ih možete do 5. prosinca u Kota baru u Medulićevoj 20.

Putujuća izložba do sada je gostovala u Zadru i Splitu, a projekt, osim nje, čini i tribina “Patrijarhalno nasljeđe i položaj žena u Hrvatskoj”. U Splitu je projekt ugostio festival “Zgodne žene spašavaju stvar”, a u Zadru se stacionirao u Etnološkom odjelu Narodnog muzeja Zadar. Zagrebačka tribina održat će se sutra, 26. studenog., s početkom u 19.30 sati. Na njoj će govoriti magistar rodnih studija Josip Šipić i Doc. dr. sc. Ivana Radačić.

Gambija zabranjuje genitalno sakaćenje

Posted on November 25, 2015 by sdadmin

U Gambiji, maloj zapadnoafričkoj zemlji, gotovo 76 posto žena i djevojaka prošlo je kroz brutalnu praksu genitalnog sakaćenja (FGM).

Pod pritiskom globalne kampanje koju je pokrenuo Guardian, predsjednik Yahya Jemmeh objavio je u ponedjeljak, 23. studenog ove godine, da na snagu stupa odmah zabrana genitalnog sakaćenja. Jammeh, međutim, nije precizirao kada će vlada izraditi propise za provođenje zabrane, te je stoga neke zagovornike/ce ostavio zabrinutima.

FGM obuhvaća djelomično ili potpuno uklanjanje vanjskih ženskih genitalija iz ne-medicinskih razloga uz koju dolazi mnoštvo rizika, uključujući i teška krvarenja, razvijanje sepse, infekcije mokraćnog sustava, ciste i veliku mogućnost da žena postane neplodna. Sve su ovo podaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Međutim, tradicionalna uvjerenja drže da će FGM natjerati djevojke da ostanu djevice do braka, kao i da ostanu vjerne tijekom braka.

No, potpomognuta kampanjom Guardiana, Jaha Dukureh, uspješno se bori protiv takvih uvjerenja.

Dukureh, koja danas ima 25 godina, prošla je proceduru FGM kad je bila mlada djevojka koja je živjela u Gambija, i od tada je emigrirala u Atlantu. Sada se posvetila radu na podizanju svijesti o problemu u zemlji i inozemstvu te na okončanje ovog brutalnog procesa za žene.

Uz potporu organizacije Equality Now , koja se bori protiv FGM-a više od 20 godina, Dukureh je pokrenula Change.org peticiju prošle godine, što je potaknulo američku vladu da počne istraživati slučajeve sakaćenje ženskih genitalija među američkim djevojkama.

Ali ono što je,možda, još odvažnije, Dukureh se nedavno vratila u Gambiju kako bi zatražila svoju obitelj i vladu da potpišu peticiju o zabrani FGM-a.

Iako je u Gambiji podrška FGM-u još uvijek velika, izvješća pokazuju da je javna podrška za ovu brutalnu praksu pala u posljednjih nekoliko desetljeća među ženama u svim dobnim skupinama.

Ove godine FGM je zabranjen u Nigeriji, uz koju je još 18 afričkih zemalja koje su zabranile praksu, uključujući Srednjoafričku Republiku i Egipat.

Najvišu stopu učestalosti FGM-a ima Somalija, gdje je trenutno 98 posto djevojaka u dobi između četiri i 11 godina podvrgnuto FGM-u.

Guardianova globalna kampanja usko surađuje s lokalnim aktivistima i aktivistkinjama u Gambiji, Keniji i Nigeriji na način da educira i osvijesti lokalno stanovništvo o ovom problemu, a namjera je kampanju proširiti na Sierra Leone, Senegal i Ugandu sljedeće godine.

10 stvari koje mame feministkinje rade drugačije od drugih mama

Posted on November 25, 2015 by sdadmin

Postoje razne vrste mama: zaposlene mame, nezaposlene mame, “cool” mame, alternativne mame, neo-hipi mame, mame koje školuju djecu kod kuće, mame koje voze helikopter… Zasigurno postoji i grupa mama koje svoja načela roditeljstva zasnivaju na mudrosti Dr. Whoa ili nečemu sličnom, jer – zašto ne bi? U svakom slučaju, svaka od njih obavlja roditeljsku zadaću onako kako smatra da je najbolje za njezinu obitelj i djecu. Danas želim govoriti o jednoj posebnoj vrsti mame: mami feministkinji.

Mama feministkinja mi je bliska i draga, vjerojatno zato što se i sama tako izjašnjavam i ako me upitate kako vidim sebe kao majku, ovo je moja kategorija. Mame feministkinje nisu jednoznačna kategorija. Zapravo, sve druge mame koje sam gore spomenula mogu biti mame feministkinje. Ono po čemu se izdvajaju feminističke mame je način na koji pažljivo promišljaju roditeljstvo i to što ih zanima na koje načine seksizam i patrijarhat dominiraju svakim aspektom naše kulture. Mame feministkinje pokušavaju odgajati djecu koja ne samo što su svjesna ovoga, već su i osnažena i “opremljena” da uzdrmaju postojeće paradigme.

Drugim riječima: mame feministkinje su sjajne mame, koje odgajaju sjajnu djecu. Evo nekih stvari koje čine ponešto drugačije od većine ostalih.

Ne pridržavamo se rodnih normi

{slika}

Znači, vaš sin se želi igrati s lutkama i nositi ružičaste tenisice, a vaša kći se želi igrati s kamiončićima i nositi posvuda kostim dinosaura? Odlično! Mame feministkinje znaju da je rôd konstrukt, stoga nećemo ograničavati svoju djecu da se drže “svoje strane” binarne podjele, niti ćemo poludjeti kada se ne uklapaju u tu opoziciju. (A prema mom skromnom iskustvu, to uopće nije tako strašno. Moj sin je pokrenuo modni trend među dječacima u svom razredu kada je počeo dolaziti u školu s lakiranim noktima).

Obraćamo pažnju na pridjeve koje koristimo kada opisujemo svoju djecu i nastojimo ih osnažiti

{slika}

Nema ničega pogrešnog u tome da kažete da je vaša kći lijepa ili da je vaš sin hrabar, ali feminističke mame znaju da se način koji smo podsvjesno usvojili/e kada pričamo o djevojčicama fokusira više na njihov izgled nego na postignuća ili interese, kao i da fokusiranje na hrabrost i tjelesna/sportska postignuća dječake može obeshrabriti u obrazovanju. Vrlo brzo naučimo da hvaljenje naše djece može biti uravnotežen čin.

Učimo ih pozitivnom stavu prema tijelu

{slika}

Ne kritiziramo ničije tijelo ako se ne uklapa u standarde ljepote. Naravno da ne kritiziramo tijela svoje djece, ali ni vlastita, niti ona slavnih osoba, niti žene na ulici. Ne postoji pogrešan način imanja tijela.

Od prvog dana ih učimo pristanku (odnosno da ne čine ono što ne žele)

{slika}

Ne tjeramo našu djecu da ljube i grle nekoga ako to ne žele. Jer, ako želimo da svi poštuju pristanak, tada na tome moramo raditi od malena. Naravno, pričati malenom djetetu o seksualnim situacijama nije prikladno (a ni ne pomaže, budući da ono neće razumjeti o čemu pričate), no s postavljanjem temelja tjelesne autonomije i ohrabrivanjem da otvoreno kažu kada su povrijeđeni ili se osjećaju neugodno možemo započeti već od njihove druge godine.

Koristimo anatomski jasne termine za sve dijelove tijela

{slika}

Ne govorimo “pišica” i “tamo dolje” – govorimo “penis” i “vagina” (ili “vulva” ako želite biti općenitiji). Ne trebaju nam eufemizmi za genitalije ništa više nego za ruke, noge ili nožne prste. Genitalije nisu nešto čega se treba sramiti i to nećemo poticati tako što odbijamo izgovarati njihove nazive kao da su Lord Voldemort.

Podržavamo druge mame u njihovoj odluci da budu zaposlene ili da ostanu kod kuće

{slika}

Mame feministkinje vjeruju prosudbi i odlukama drugih žena, a to uključuje i njihovo pravo da odaberu hoće li biti zaposlene mame ili mame kod kuće; hoće li dojiti ili ne; hoće li biti fanovi Justina Biebera ili ne. Ne prosuđujemo. Mislimo da je “rat među mamama” proizvedeno sranje koje podupire nesigurnosti i nade kako bi napravilo raskol među prirodnim saveznicama.

Otvoreno izražavamo svoje mišljenje i osjećaje pred djecom

{slika}

Bez obzira jesmo li ljute na posljednji napad na žensko pravo na vlastiti izbor koji se tiče njenog tijela ili na seksistički komentar nekog “pametnjakovića” ili smo oduševljene zloglasnom RBG, feminističke mame će se ponekad strastveno ljutiti ili oduševljavati. Znamo da postoje silne misli koje trebaju biti izražene i znamo da ako nas naša djeca vide kao strastvene, obazrive osobe koje imaju svoje stavove, to će im pomoći da i oni budu strastveni, obazrivi ljudi sa stavom. (Za to ćemo vjerojatno “platiti” kada budu tinejdžeri/ke, ali dugoročno se isplati).

Nastojimo djeci pružiti rodno uravnoteženu razonodu

{slika}

Znamo da su samo oko 30,9 posto osoba i likova koje vidimo na ekranu žene, a da ih je još manje među glavnim protagonistima/kinjama. Mediji (ne samo TV i filmovi, nego i knjige, stripovi i video-igre) ne nude ravnopravnu reprezentaciju, tako da se često moramo dodatno potruditi pronaći i promovirati zabavu za djecu koja pokazuje da žene i djevojčice postoje, ne samo kao stereotipi i djevojke muških likova. I znamo da, unatoč činjenici što producenti misle da dječaci neće gledati filmove koji naginju više “ženskim” temama, to jednostavno nije istina.

Prema princezama se odnosimo s oprezom

{slika}

U pravilu, nismo nužno protiv princeza (premda neke od nas jesu), ali u najmanju ruku, prema Pepeljugi se odnosimo kao prema nepoznatom psu u parku: najbolje se osjećamo kada dijete držimo na pristojnoj udaljenosti, no ako ga baš stvarno želi pomaziti, pažljivo ćemo voditi i kontekstualizirati tu interakciju. Baš kao sa psićem u parku, vjerojatno se neće dogoditi ništa loše. Ustvari, to bi moglo biti jako zabavno! No znamo da potencijalna opasnost postoji.

O svemu ovome razmišljamo… mnogo

{slika}

Ako vam je cilj ravnopravnost spolova, morat ćete se i sami pomučiti oko toga. Posebno je zastrašujuće pokušavati odgojiti dijete s feminističkim vrijednostima u svijetu koji je “feminizam” pretvorio u ružnu i nepoželjnu riječ. No, dobra vijest glasi, premda se vrlo malo ljudi izjašnjava kao feministi/kinje, većina ih ipak priznaje feminističke vrijednosti.

Prevela i prilagodila Sanja Kovačević

Međunarodni tjedan solidarnosti s radnicima i radnicama grčke tvornice VIOME

Posted on November 25, 2015 by sdadmin

Kao rezultat pravne bitke koju vodi protiv radnika/ca okupirane samoupravne tvornice VIOME u Solunu, grčka država organizira niz aukcija s ciljem prodaje zemljište na kojem se nalazi tvornica VIOME. Moguća prodaja zemljišta stvorit će pravnu osnovu za iseljavanje radnika iz tvornice.

Iako su radnici/e i “Skupština solidarnosti” odlučili braniti tvornicu po svaku cijenu, proces aukcije predstavlja prijetnju i to zahtijeva mobilizaciju kako bi se to spriječilo. Prvi korak je da se blokira prvi takav pokušaj dražbe koji je planiran za 26. studenog. Zato radnici/e VIOME traže pomoć oko pritiska na vladu da se zadovolje njihovi dugogodišnji zahtjevi za legalizaciju njihovog djelovanja, a to je izvlaštenje tvornice i davanje tvornice na upravljanje radničkoj zadruzi, kojom će se upravljati na horizontalan, demokratski i samoupravni način, kao što je to slučaj u zadnje tri godine.

Od 17. do 24. studenog radnici VIOME su organizirali međunarodni tjedan solidarnosti u kojem pozivaju razne pojedince i kolektive da naprave nešto od sljedećeg:

– da potpišete rezoluciju i službeno ju pošaljete u grčko veleposlanstvo

– da u svom radnom kolektivu organizirate neku akciju, uslikate ju i pošaljete im sliku. Dovoljno je samo da neki vaši ljudi drže transparent na kojem bi bila ispisana poruka solidarnosti s grčkim radnicima. Poruka može biti na lokalnom ili engleskom jeziku

– da u svom kolektivu organizirate projekciju 30 minuta dokumentarnog filma o njihovoj borbi

Ako nemate vremena za ništa od navedenog, možda možete barem na vašoj Facebook stranici napisati par riječi u znak potpore i staviti link na njihovu stranicu (http://www.viome.org/) na kojoj se prikazuju svi vidovi podrške iz cijelog svijeta.

Zaustavite ratove, a ne ljude!

Posted on November 24, 2015 by sdadmin

Dvoje aktivista Inicijative “Dobrodošli!” je privedeno na obavijesne razgovore tijekom ispisivanja poruke “Open the borders for all” (otvorite granice za sve) na krovu zagrebačke Medike, uoči današnjeg susreta premijera Zorana Milanovića i predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska te sutrašnjeg summita s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović.

Policija je u danas, u srijedu, 24. studenog, oko 13 sati privela aktiviste s argumentom da protokol organizacije navedenog summita traži uklanjanje grafita. Nakon toga su stigli i vatrogasci kako bi prefarbali poruku europskim i američkim čelnicima koji se okupljaju danas i sutra u Zagrebu, a povodom aktualne prakse zemalja na tzv. Balkanskoj ruti da prihvaćaju samo izbjeglice koje dolaze iz Sirije, Afganistana i Iraka, dok ostalima priječe ulazak u Europu.

Osim što je poruka trebala biti iscrtana na krovu zgrade koja predstavlja jedan od najvažnijih prostora nezavisne kulture u Zagrebu, ovaj čin cenzure predstavlja ozbiljan udarac na slobodu govora i izražavanja. U zemlji u kojoj se ne brišu nacistička obilježja i druge poruke mržnje, istovremeno se brišu poruke protiv rata, nasilja i za zaštitu ljudskog dostojanstva. Također, žalosno je da je institucijama Republike Hrvatske bitnija zaštita stranih čelnika od izloženosti navodno neugodnim porukama od zaštite slobode mišljenja i izražavanja građana.

Inicijativa “Dobrodošli!” ne posustaje u svojim zahtjevima za sigurnim prolazom svih osoba koje dolaze u Europu u potrazi sa sigurnošću! Umjesto da se pod izgovorom zaštite vlastite sigurnosti Europa zagubi između žica i ograda, zabrana i nehumanih tretmana, mi građani/ke još jednom poručujemo svim čelnicima sutrašnjeg summita: Zaustavite ratove, a ne ljude!

Studij o mladima za mlade

Posted on November 24, 2015 by sdadmin

U organizaciji Mreže mladih Hrvatske prije gotovo šest godina pokrenut je Studij o mladima za mlade.

Studij je edukacijski program namijenjen informiranju, obrazovanju i osnaživanju mladih aktivistkinja i aktivista.

Program Studija o mladima za mlade teži potaknuti mlade na odgovornost u svojoj zajednici i uključivanje u sudioničke procese demokracije,potaknuti sposobnost prepoznavanja, analize i artikulacije potreba i problema mladih uz zagovaranje održivih rješenja,potaknuti kritičko promišljanje pojedinih metoda, tehnika i mogućnosti djelovanja u zajednici s utjecajem na razvoj politike za mlade i pozitivne društvene promjene, potaknuti konkretnu primjenu znanja u zajednici.

Studiji se sastoje od intenzivnog višemjesečnog edukacijskog programa utemeljenog na participativnom i iskustvenom učenju, uz usvajanje vještina i znanja u području rada s mladima, politika za mlade i doprinosa društvenoj promjeni.

Ovogodišnji Studiji otvoreni su za 20 iznimnih mladih ljudi koji žele mijenjati svijet. Traže se izrazito motivirane mlade osobe u dobi od 18 do 30 godina, koje su uključene u inicijative ili organizacije civilnoga društva, ali su tek na početku svoga aktivističkoga puta. Studiji su namijenjeni mladima koji nemaju puno iskustva, ali imaju veliku želju za djelovanjem, i potrebna su im osnovna znanja iz područja rada s mladima, javnih politika i zagovaranja. Studiji su mjesto za ljude koji se ne boje izreći vlastito mišljenje i koji kritički propituju svijet oko sebe s ciljem da ga učine boljim.

Sudjelovanje je besplatno! Organizatori/ce pokrivaju sve troškove organizacije Studija, što uključuje i školarinu te smještaj i prehranu sudionika/ca. Očekuje se da polaznici/e ili njihove organizacije snose troškove puta. No, kako napominju iz Mreže mladih, “ako bi ti to predstavljalo problem zbog nepovoljne financijske situacije, ne daj da te to spriječi u prijavi na Studije. Naznači nam to u prijavnom obrascu, a mi ćemo se potruditi da riješimo problem.”

Želja organizatora/ica Studija je imati grupu polaznika/ca u kojoj su ravnomjerno zastupljene žene i muškarci, a na prijavu se osobito potiču mlade osobe koje dolaze iz manjih sredina i iz marginaliziranih skupina.

Svi/e zainteresirani/e mogu se prijaviti putem obrasca koji se nalazi ovdje.

Osim toga, potrebno je poslati životopis na adresu studijizamlade@gmail.com.

Rok za slanje prijave je 6. prosinca 2015.

U razdoblju od 8. do 15. prosinca organizirat će se razgovori s najboljim kandidatima/kinjama, a konačni rezultati selekcije bit će objavljeni 16. prosinca.