sdadmin, Author at Libela - Page 909 of 1806

2. Festival alternative i ljevice u Šibeniku

Posted on September 1, 2014 by sdadmin

Od 3. do 6.rujna u Šibeniku će, u sklopu Festivala alternative i ljevice boraviti najveća intelektualna krema svijeta. Najzvučnije ime 2. FALIŠ-a svakako je časna sestra ljevičarka Teresa Forcades.

Osim sestre Terese, u Šibenik stižu pisac i filozof Andrej Nikolaidis, bivši nogometaš koji danas piše pjesme i eseje Ivan Ergić, kao i jedan od osnivača Subversive festivala, filozof Srećko Horvat.

U umjetničkom dijelu programa, između ostalih, publici će se predstaviti književnica i humanistička znanstvenica Maša Kolanović, bosanski pisac i novinar Selvedin Avdić, informatičar starog kova Kristijan Mirić, koceptualni umjetnik Boris Čelar, te Emir Imamović Pirke, bosansko-hercegovački pisac i novinar, ujedno i direktor FALIŠ-a.

“I ove godine nastavljamo s FALIŠ-em, kao i s pripremama za daleko sutra. Zato jer ne možemo šutjeti o kapitalizmu, a govoriti o fašizmu, niti možemo slijepo vjerovati u potrošene koncepte takozvane liberalne demokracije, a zgražati se nad vjerskim fundamentalizmom. Uvijek, u svojoj krajnjoj, disfunkcionalnoj fazi, prvo rađa drugo.

Zato se, uz ostalo, ove godine bavimo i religijom i religijskim institucijama, koje su najčešće posljednje uporište svakog oblika konzervativizma i središnja mjesta otpora promjenama, ma koliko one mogle biti na bolje. Zato je s nama, na FALIŠ-u i u Šibeniku, Teresa Forcades, benediktinka iz Barcelone, čiji su stavovi radikalni točno onoliko koliko je radikalna borba protiv svijeta u kojem treba ukloniti tristotinjak šibenskih radnica, da bi umjesto njih, u ropskim uvjetima, negdje tamo, u Aziji, radili veći nesretnici, a profit, bio veći i veći i veći…”, izjavio je Emir Imamović Pirke.

Program 2. FALIŠ-a:

Srijeda, 3. rujna

18:00, Gradska knjižnica “Juraj Šižgorić”- Film: Retrospektiva Gorana Devića: Uvozne vrane (22′) i Dvije peći za udarnika Josipa Trojka (33′)

19:00, Gradska knjižnica “Juraj Šižgorić” – Instalacija: predstavljanje rada Borka Čelara (predstavljaju: Zdenka Bilušić, Kruno Lokotar)

20:00, Trg Ivana Pavla II/Mala loža – Književna večera: Kristijan Mirić, Informatičar starog kova (predstavljaju: Kruno Lokotar, Emir Imamović Pirke; čita: Kristijan Mirić)

21:00, Trg Ivana Pavla II/Mala loža – Predavanje: Srećko Horvat: Dug naš svagdašnji

22:30, caffe bar Domald – službeno otvaranje (prodajna izložba kolaža Maše Kolanović iz knjige Jamerika u dobrotvorne svrhe – za šibenske beskućnike)

Četvrtak, 4. rujna

18:00, Gradska knjižnica “Juraj Šižgorić”- Film: Retrospektiva Gorana Devića: Sretna Zemlja (51′)

19:oo, Galerija “Matija”-Izložba likovnih radova: “Beatange, stari pokvarenjak, punk-princeza i ostali” iz arhive Voje Šindolića i kolaž-recital izloženih autora (Kruno Lokotar, Vojo Šindolić)

20:00, Trg Ivana Pavla II/Mala loža – Okrugli stol: Zašto (nas) se Crkva boji? (moderira: Branko Sekulić, sudjeluju: Andrej Grozdanov, Jadranka Brnčić)

21:30, Trg Ivana Pavla II/Mala loža – Književna večera: Selvedin Avdić: Moja fabrika (predstavljaju Selvedin Avdić, Emir Imamović Pirke, Srećko Horvat)

22:30, Trg Ivana Pavla II/Mala loža: Tri pa jedan: književni i ostali razgovori (vodi: Kruno Lokotar; sudjeluju: Goran Dević, Emir Imamović Pirke i Selvedin Avdić; tema: neposredna proizvodnja umjetnosti)

Petak, 5. rujna

18:00, Gradska knjižnica “Juraj Šižgorić”- Film: Retrospektiva Gorana Devića: Tri (26′) i Nemam ti šta reći lijepo (30′)

20:00, Trg Ivana Pavla II/Mala loža – Vrijeme sporta i profita; razgovor s Ivanom Ergićem (vodi: Damir Pilić)

21:00, Trg Ivana Pavla II/Mala loža – Okrugli stol: Otroci socijalizma (moderira: Ankica Čakardić, sudjeluju: Predstavnici Inicijative za demokratski socijalizam i Združene ljevice Slovenije)

22:30, Trg Ivana Pavla II/Mala loža-Koncert: Damir Avdić aka Damir Avdić

Subota, 6. rujna

18:00, Gradska knjižnica “Juraj Šižgorić”- Film: Dušan Moravec: Damir Avdić- Pravi čovjek za kapitalizam (53′)

20:00, Trg Ivana Pavla II/Mala loža – Predavanje: Andrej Nikolaidis: Topovi utopije

21:30, Trg Ivana PavlaII/Mala loža – Razgovor: Teresa Forcades (benediktinska sestra i aktivistica, Katalonija/Španjolska; vodi Srećko Horvat)

23:00, caffe bar Domald – The end.

Javni interes je da je Darko Pavičić osuđen za nasilje u obitelji

Posted on September 1, 2014 by sdadmin

Općinski kazneni sud u Zagrebu nepravomoćno je jutros oslobodio Antonelu Marušić, članicu redakcije portala Voxfeminae.net, optužbe za javno sramoćenje koju je protiv nje pokrenuo (sad već bivši) kolumnist Večernjeg lista Darko Pavičić u prosincu 2013. godine radi teksta objavljenog 4. studenog: Darko Pavičić, medijski pobočnik Željke Markić osuđivani je obiteljski zlostavljač.

U tekstu su objavljeni detalji pravomoćne presude koju je Prekršajni sud u Samoboru protiv njega donio zbog fizičkog i psihičkog nasilja nad suprugom Tatjanom Pavičić.

Sudac Općinskog kaznenog suda Marijan Bertalanič zaključio je u obrazloženju presude da je objava ove informacije bila u javnom interesu, jer je ‘Pavičić kao kolumnist velikog dnevnog lista javna osoba pa s obzirom na tu činjenicu novinari imaju pravo o ovako specifičnim temama objavljivati takve informacije za koje se pokazalo da su istinite’, pojašnjava Vox Feminae.

U svojoj završnoj riječi odvjetnica Vanja Jurić dostavila je sudu i mišljenje Hrvatskog novinarskog društva, koje je zaključilo da objavom teksta Marušić nije prekršila novinarski kodeks časti. Pavičić nije bio prisutan na četvrtom ročištu na kojem je nepravomoćnom presudom izgubio tužbu protiv Marušić.

Neravnopravnost u svijetu rada: Žene u Hrvatskoj osjetno teže dolaze do posla od muškaraca

Posted on September 1, 2014 by sdadmin

Prema podacima Eurostata, u odnosu na ostale članice Europske unije, žene u Hrvatskoj posebno teško dolaze do zaposlenja.

Iako su na cjelokupnom prostoru EU-a muškarci i žene skoro pa jednako nezaposleni, u nekim državama žene su osjetno u lošijoj poziciji u svijetu rada.

Jedna od takvih država je i Hrvatska gdje je 14,1 posto nezaposlenih muškaraca, a žena 18,5 posto.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, od ukupnoga broja nezaposlenih u srpnju 2014. godine, bilo je 137.919 nezaposlenih muškaraca (46,6 %) i 158.175 nezaposlenih žena (53,4%). Broj nezaposlenih muškaraca smanjen je za 7,8 posto, a žena za 5,1 posto u odnosu na srpanj 2013. godine. Udio muškaraca u evidentiranoj nezaposlenosti u promatranome se razdoblju smanjio, a udio žena povećao za 0,7 postotnih bodova.

Ni u jednoj drugoj članici Unije nije razlika tako očigledna. Brojne nevladine udruge, inicijative i sindikati upozoravaju kako će se položaj žena u svijetu rada dodatno pogoršati novim Zakonom o radu, za kojeg je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić upravo danas rekao da ‘već donosi pozitivne efekte’.

{slika}Članak je nastao u okviru projekta Europske mogućnosti za ruralne žene koji provodi CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje u partnerstvu s Udrugom žena Hera, Prostorom rodne i medijske kulture K-zona i Radijom Kaj. Projekt financira Europska Unija u okviru IPA INFO 2012 te sufinancira Ured za udruge Vlade RH. Mišljenja i stavovi izneseni u ovom članku ne izražavaju mišljenje i stavove Europske unije niti Ureda za udruge Vlade RH.

Gdje je ovdje ljubav?

Posted on September 1, 2014 by sdadmin

Gdje je ovdje ljubav je inicijativa nastala u sklopu projekta Mlade žene mijenjaju svijet u organizaciji Centra za edukaciju,savjetovanje i istraživanje (CESI) uz potporu Ministarstva socijalne politike i mladih te Grada Zagreba. Ciljevi Inicijative su informirati, educirati i osvijestiti mlade o problemu psihičkog, verbalnog i emocionalnog nasilja u vezama.

Neki znakovi emocionalnog nasilja su kada te partner/ica:
• vrijeđa te i kritizira
• kaže ti što da obučeš, gdje da ideš, što da radiš
• ograničava s kim smiješ pričati
• ponaša se ljubomorno ili posesivno
• zabranjuje ti da provodiš vrijeme s prijateljima, traži da provodiš vrijeme samo s njim/njom
• svako malo ti šalje sms, zove da bi znao/la što radiš (iako nije prijeteći, ali je pretjerano)
• “moraš” odmah odgovoriti na sms jer se bojiš da će “poludjeti”
• osjećaš se odgovoran/odgovorna za njegove/njezine osjećaje
• uvijek se sve vrti oko njega/nje i toga što on/a želi raditi
• gleda te ili se ponaša na način koji te plaši
• pokušava te prisiliti na seksualni odnos prije nego si spremna
• ima kratak fitilj
• prijeti da će te povrijediti ako ga/je ostaviš.

Kako si pomoći?
•OTVORI OČI – priznaj sam/a sebi da se u tvojoj vezi događaju stvari koje bole.
• OBRATI PAŽNJU NA ONO ŠTO TI PRIJATELJI, OBITELJ I BLISKE OSOBE GOVORE. Ako ti ukazuju da je tvoja veza nasilna, pokušaj skinuti ružičaste naočale i vidjeti postupke partnera/ice kakvi zaista jesu.
•SHVATI DA NISI KRIV/KRIVA i da ne zaslužuješ nasilne postupke partnera/ice
•ZAŠTITI SE OD DALJNJEG NASILJA. BRINI O VLASTITOJ SIGURNOSTI!
•POTRAŽI PODRŠKU OSOBA OD POVJERENJA – da ti pomognu emocionalno i konkretno oko toga kako da se nosiš s onim što ti se događa.
• RECI PARTNERU/ICI DA NEĆEŠ DOZVOLJAVATI DALJE TAKVO PONAŠANJE. POSTAVI JANSU GRANICU. (Ovo napravi isključivo ako se osjećaš sigurno oko toga. Ako je partner/ica već bio nasilan/a i tjelesno, moguće je da bi mogao/la postati tjelesno nasilan/a ako mu to kažeš. Dobro bi bilo da se oko tog savjetuješ s osobom od povjerenja.
• BUDI REALAN/REALNA OKO MOGUĆNOSTI PROMJENE PARTNERA/ICE – Pazi da se ne uhvatiš u ulogu “spasiteljice” i “terapeuta” svog partnera. To nije tvoja uloga. Ako partner sam prepoznaje da treba psihološku pomoć oko svog nasilnog ponašanja – to je super. No, sam uvid ne znači i promjenu. Ostajući s partnerom si vjerojatno i dalje u riziku od istog ponašanja.
• NEMOJ MISLITI DA NEĆEŠ NAĆI BOLJEG/BOLJU! To nije točno! Svatko od nas zaslužuje dobre stvari i vezu koja ne boli!

Ako trebaš pomoć i nekog da te sasluša, možeš se obratiti:

HRABROM TELEFONU
savjetodavna linija za djecu 116 111
e-mail: hrabrisa@hrabritelefon.hr

PSIHOLOŠKOM CENTRU TESA
tel:01/4828 888
e-mail: psiho.pomoc@tesa.hr

PLAVOM TELEFONU
tel:01 48 33 888,
e-mail:plavi-telefon@zg.t-com.hr.

Pogledajte video: Što je Sinj bez Dalmatinke?

Posted on August 31, 2014 by sdadmin

Do izgradnje Dalmatinke gradić je mirovao, bez ikakvih većih događaja, jedino je sinjska feratina mještane i mještanke svaki dan odvozila u Split i natrag. Čitav život Sinjana i Sinjanki zbivao se u centru, piše Slobodna Dalmacija o gradnji Dalmatinke.

Što je čuvena tvornica Dalmatinka Sinj – jedan od giganata nekada rasprostranjene tekstilne industrije zapravo bila i što je Sinj njenim rastakanjem izgubio, pogledajte u 14-minutnom video radu. Potonji su koncipirali Dragana Modrić, Jelena Pavlinušić te Nikola Križanac, sve kako bi predstavili važan dio kolektivne memorije, na čijem primjeru je moguće iščitati povijest ženskog pitanja i radništva Cetinskoga kraja te ekonomsko-politički kontekst jednog vremena, prenosi Stav Cenzura.

“Ovaj video uradak je snimanjem i montažom pomogla Andrea Kaštelan, a bitno je napomenuti kako je cijeli projekt nastao bez ikakvog budžeta, volonterski, s dobrom voljom i nadom kako će se stvoriti prilike da ga dignemo na viši nivo kakav tvornica i zaslužuje”, poručuju autor i autorice projekta.

Umrla dok se odmarala između smjena

Posted on August 31, 2014 by sdadmin

Maria Fernandes, 32-godišnja žena iz New Jerseya, umrla je od trovanja ugljičnim monoksidom, nakon što je zaspala u svom automobilu.

Odlučila je odspavati u svom automobilu, kao što je često činila, kako bi se odmorila između različitih smjena na svoja četiri radna mjesta.

Maria Fernandes se maknula s autoceste u New Jerseyu, kako bi se odmorila i odspavala. No, pronađena je osam sati kasnije, nakon što je umrla od otrovnih para. Toksikološki nalazi još nisu gotovi, ali vlasti sumnjaju na ugljični monoksid u kombinaciji s parama ostalih plinova.

Fernandes je očajnički pokušavala spajati kraj s krajem. Nije bila lijena, nije koristila socijalnu pomoć. Radila je sve što je mogla, ali nekako obećani američki san nije uspjela dostići.

Ona je bila samo jedna od nekoliko milijuna Amerikanaca koji su primorani raditi nekoliko različitih poslova. Prema federalnom Zavodu za statistiku rada, najmanje 7,5 milijuna ljudi diljem SAD-a radi nekoliko poslova.

“To su ljudi koji bi htjeli raditi puno radno vrijeme, ali ne mogu pronaći posao”, rekao je Carl Van Horn, direktor John J. Heldrich Centra za razvoj radne snage na Sveučilištu Rutgers.

U međuvremenu, republikanci poput Mitcha Mc Connella pokušavaju učiniti sve što je u njihovoj moći da blokiraju minimalno povećanje plaća, ili omoguće siromašnim radnicima i radnicama poput Fernandesove bilo kakav napredak.

Vodeći ekonomisti kažu kako je nejednakost prihoda u SAD-u dosegnula neodrživu razinu. Tragična, besmislena smrt Marie Fernandes simboličan je dokaz toga. Prema US Bureau of Labor Statistics: plaće prosječnih Amerikanaca poput Fernandesove stagniraju od ranih 70-ih godina, dok su plaće najbogatijeg sloja (onih jedan posto) porasle za 165 posto.

Dovoljno je zamisliti kako bi život Marie Fernandes bio bitno drugačiji kada bi pravila bila fer.

Nije li vrijeme da se stane na kraj ovom ludilu? Nije li vrijeme da se traži odgovornost onih koji donose odluke? Vrijeme je za temeljite promjene. I to ne samo u SAD-u.