Ne moramo Vas podsjećati kako smo na kraju još jedne godine – toga ste, vjerujemo, svjesni i sami/e, no ono na što Vas možemo podsjetiti su neke od tema (uglavnom ne baš pohvalnih za 21. stoljeće) o kojima smo za Vas pisale/i, o kojima smo za Vas izvještavale/i te koje smo za Vas komentirale/i u godini na izmaku.
- (svijet) Kako Donald Trump čini Ameriku “great again”
Početkom siječnja američki poduzetnik i političar Donald Trump prisegnuo je kao 45. predsjednik SAD-a. Od predsjedničke kampanje prepune mizoginije i seksističkih izjava do nastavka istim “tempom” i po preuzimanju ureda, novoizabrani američki predsjednik dao je “jasno i glasno” do znanja svijetu što misli o ženama – odnosno kako ne misli puno, a niti najbolje. Tijekom manje od godine dana svog predsjedničkog mandata Donald Trump je “uspio” ukinuti “ObamaCare” program koji je primarno olakšavao pristup medicinskoj skrbi siromašnijem dijelu društva, te je ukinuo financiranje svim udrugama koje spominju problematiku i pitanje pobačaja unazadivši tim činom zalaganje za seksualna i reproduktivna prava žena, kako u Americi, tako i diljem svijeta.
- (svijet) #MeeToo kampanja
Odbacujući stigmu s teme seksualnog zlostavljanja i uznemirivanja, kao i viktimizacije žrtava toga (gnjusnog) čina – od listopada se o ovoj temi u cilju podizanja svijesti o seksualnom zlostavljanju pričalo mnogo, i to – globalno! A sve je “krenulo” javnim istupom žrtava seksualnog zlostavljanja od strane nekih od najistaknutijih muškaraca u američkoj politici, medijima i zabavnoj industriji, te proširilo društvenim mrežama #MeeToo hashtagom . Što je više žrtava istupalo tijekom vremena s optužbama za seksualno zlostavljanje i uznemiravanje i drugi/e su ohrabreni/e da podijelile svoje priče putem društvenih mreža koristeći #MeToo hashtag – čime je lansirana #MeToo kampanja, inače Time-ova “osoba godine”.
- (Europa i svijet) Loš položaj žena u EU
Prema rezultatima najnovijeg Eurostatovog istraživanja – žene u Europskoj uniji žive duže, lošije su plaćene, te (i dalje) obavljaju većinu kućanskog posla! U Europskoj uniji, tako, živi pet posto više žena od muškaraca, te su žene (i dalje) plaćene manje od muških kolega za isti posao. U prilog ovim podatcima ide i nedavna studija Svjetskog ekonomskog foruma koja je procijenila kako će ovim tempom žene diljem svijeta ravnopravnost na radnom mjestu čekati i do naredna dva stoljeća te iako nema podataka o tome koliko će čekati na ravnopravniju podjelu onog neplaćenog rada, jedno je sigurno: uz duži život i manja primanja – siromaštvo ženskog dijela populacije u starijoj životnoj dobi je, također, neupitno.
- (Europa) Pitanje katalonske neovisnosti
Početkom listopada održan je referendum o neovisnosti Katalonije koji je šokirao svijet policijskom brutalnošću, kao i nepoštivanjem demokratskih procesa. Tijekom referenduma, kao i u danima prije i poslije referenduma, kada su održani masovni prosvjedi diljem ove španjolske autonomne zajednice, ozlijeđeno je preko tisuću ljudi na što je “Europa zatvorila oči” zaboravljajući kako je poštivanje demokratskih procesa preduvjet legitimnosti demokratske države. Nažalost, ovo nije prvi put da Europa “zatvara oči”, a vjerojatno niti posljednji.
- (Hrvatska) Kad će više ratifikacija Istanbulske konvencije?
Prema podatcima MUP-a prošle je godine osamnaest žena ubijeno od strane bliskih muškaraca, dok smo ove godine (nedavno) izbrojali – šesnaestu žrtvu! I dok se mi pitamo zašto se ne ratificira Istanbulska konvencija, pravni okvir za zaštitu žena kao i svih žrtava obiteljskog nasilja, konzervativne struje i Katolička crkva istupile su protiv ratifikacije Istanbulske konvencije, jer se njome postavlja pitanje rodne ideologije. Tijekom godine(a) istupile smo, kako virtualno, tako i javno, za što adekvatniju zaštitu protiv svih oblika nasilja prema ženama, kao i protiv nasilja generalno, jer nam je dosta da šutimo i trpimo! Kažemo: “STOP fundamentalističkom nasilju nad ženama!” te stojimo (i cijelu smo godinu stajale) uz sve udruge koje kažu kako je vrijeme da državne institucije prestanu ići u smjeru ograničavanja, uskraćivanja ili zaustavljanja napretka u zaštiti ljudskih prava žena pod pritiskom vjerskih fundamentalističkih skupina! Dosta je bilo!
I ova godina obilježena je jednim korakom naprijed, a dva iza što se tiče seksualnih i reproduktivnih prava. Tijekom godine istaknuli(e) smo kronični nedostatak ginekoloških ordinacija i zdravstvenih djelatnika kako u Hrvatskoj, tako i u regiji, otvorile dijalog o lošoj primarnoj zdravstvenoj zaštiti žena te pravu na izbor, progovorile o tzv. postabortivnom sindromu kojim konzervativci/ke nastoje ograničiti pravo žene na pobačaj, jednako kao što smo i diskutirale o turneji s kipom Gospe, savjetovanju po Duhu Svetom te “Mijinom izboru”.
- (Hrvatska) Homofobnih ispada nikad dosta
Početkom veljače suzavcem je napadnut LGBTIQ party koji se održavao u klubu Super Super. Ozlijeđeno je nekoliko osoba, a Zagreb Pride je zahtijevao od policije da se provede brza i efikasna istraga. Kako to obično biva, istraga nije bila ni brza ni efikasna jer se o počiniteljima ni sad ne zna NIŠTA. No, na prosvjedu pod nazivom ‘Ljubav jesti i ostaje jača od mržnje’ okupilo se oko 1000 ljudi koji su jasno rekli da neće tolerirati nasilje nad LGBTIQ zajednicom, a Iskorak je pokrenuo kampanju #ja sam protiv mržnje kako bi osvijestio to nasilje. O nastavku zakonske diskriminacije LGBTIQ zajednice čitajte u idućem odjeljku.
- (Hrvatska) (Ne)militarizacija društva i ostali zakoni
Početkom godine odjeknula je vijest da Vlada pokušava ponovno uvesti neki oblik obaveznog vojnog roka, koji je suspendirala prije desetak godina – zbog čega smo se zapitali strahujemo li od mira te progovorili o tome kako mladima ne treba vojni rok već adekvatno obrazovanje! Iako je tema militarizacije društva blago utihnula, tijekom godine doživjeli smo nebuloze i s brojnim drugim prijedlozima i izmjenama zakona, od novog prijedloga izmjene zakona o socijalnoj skrbi koji diskriminira istospolna parove do prijedloga obiteljskog zakona koji napada i ugrožava obitelj diskriminirajući životno partnerstvo.
- (Hrvatska) Ostali zakoni, posebno poglavlje: Kurikularna reforma
Iako je u 2016. godini 50.000 ljudi na glavnom zagrebačkom trgu vikalo da “Hrvatska mora i može bolje”, bit će da to našoj stabilno-nestabilnoj Vladi ne znači baš ništa. I ove godine je 30.000 ljudi diljem zemlje ‘Čekalo tramvaj zvan obrazovna reforma’, no i to je bilo uzalud. Ni ova godina, nije donijela pomak po pitanju obrazovanja. Jedina novost je da je Hrvatska sada i službeno svrstana u zemlje čiji je obrazovni sustav zapušten i ispod prosjeka EU. Umjesto da se provede reforma, novi Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama predlaže da učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj dio kurikuluma koji je u skladu s njihovim vrijednostima i odgojnim pristupom. Ženska mreža Hrvatske i Kontra tom su se prilikom zapitale: Na primjer, ako ne vjeruju u evoluciju, tj. ako vjeruju da je bog stvorio svijet u 7 dana, njihovo dijete neće pohađati biologiju, kemiju ni fiziku, kao ni povijest?
- (Hrvatska) Mladi i dalje ne vrijede ništa
I ove su godine mladi prosvjedovali za svoja prava. Inicijativa “Vrijedim više” tražila je kvalitetna i sigurna radna mjesta za mlade, ukidanje SOR-a koji dopušta svakome da iskorištava svakoga (no, ne zaboravimo da je milosrdna Vlada podigla naknadu s 1600 kuna na 2620 kuna), vraćanje pripravništva kao standardnog modela ulaska u svijet rada te adekvatnu naknadu za rad. Sve to se još nije dogodilo, a poučeni petogodišnjim iskustvom, vjerujemo neće ni u 2018. godini. Mladi koji nisu prosvjedovali su radili za mizerne naknade jer ‘ti bar imaš posao, pa budi zahvalan/a’ ili su postali dio statistike iseljavanjem u neku ‘bolju budućnost’.
- (Hrvatska) Željka Markić u pohodu na sve i svakoga
Ovo čak i nije neka novost. No, ne smijemo je zaboraviti napomenuti ni ove godine. Nakon što se obračunala s pederima, lezbama, neprofitnim medijima i civilnim sektorom, Željka želi potpuno ukinuti financiranje tjednika Novosti zbog ‘huškanja netrpeljivosti i mržnje’. Barem tako stoji u pismu koje je ‘U ime obitelji’ uputila premijeru Plenkoviću krajem ljeta. Osim standardnog napada na slobodu izražavanja, ove je godine tražila i ukidanje pravobraniteljice za djecu, ravnopravnost spolova i osobe s invaliditetom. U novije vrijeme, kao i njena grupa, bori se protiv Istanbulske konvencije. No, dok je Željka gazila po svakome i svemu, njen istomišljenik zlatni Zlatko strateški je pozicionirao sve svoje suradnike/ice na mjesta u kulturi grada Zagreba. Što to znači za kulturu kako Zagreba, tako i cijele zemlje ostaje nam vidjeti u 2018. godini. Kojoj se, da prostite, uopće ne veselimo.
- (Hrvatska) U 2018. godini ostaje nam samo da se borimo
Kao i prethodnih godina, 2017. smo se borili/e najbolje što smo mogli/e i znali/e. Tako je ovogodišnji noćni marš na 8. mart okupio 6000 ljudi, što je najveći prosvjed za prava žena u novijoj povijesti. Marširale smo diljem zemlje i regije za pravo na dostupan i besplatan pobačaj te smo poručili/e da žene neće sudjelovati u velikoj demografskoj obnovi kao inkubatorice nacije. Sve to rezultiralo je ostavkom Ladislava Ilčića na mjesto posebnog savjetnika za ljudska prava (kao da to nije bio dovoljan oksimoron) ministra Davora Ive Stiera, a kasnije je i sam Stier dao ostavku. Uz to, organizirana borba za prava žena je u porastu, od akcije u Rijeci kojom su prepravljeni plakati o ‘rodnoj ideologiji’, Sluškinjine priče u Zagrebu i Splitu, performansa o ‘svim licima nasilja nad ženama’ u Zaboku, prosvjedne akcije za dostupan i besplatan pobačaj na Cvjetnom trgu u Zagrebu i gerilske akcije u Poreču i Rijeci, mimohod protiv nasilja nad ženama diljem RH, pa tako i u Puli, akcije otpora tzv. ‘Hodu za život’, flash-mob protiv uličnog uznemiravanja, noćna akcija u Splitu protiv anti-choice plakata i mnoge druge akcije. Također, provedeno je i nekoliko uspješnih crowdfunding kampanja kao što je ona za otvaranje kafića u kojem će se zaposliti osobe s Downovim sindromom, sakupljeni su novci za novi odašiljač Radio Studenta, Kamensko je dobilo dio novca za nove strojeve, osnovana je zaklada Solidarna – zaklada za ljudska prava i solidarnost, a trenutno je kampanju pokrenula i Lupiga, pa pomozite da i oni budu dio pozitivne statistike.
Naši su vrijedni volonteri i volonterke proveli/e istraživanje o seksizmu na domaćim novinskim portalima iz čega je nastala i Facebook stranica ‘Seksizam naš svagdašnji’ koja svakodnevno upozorava na seksističko smeće u našem javno medijskom prostoru. Ovo su samo neki od primjera borbe koja je trajala tijekom godine koju ostavljamo za sobom i odlazimo na kolektivni godišnji jer i ove godine #nemremoviše.
U 2018. godinu ulazimo bez nade da će biti bolje ali spremne na još jaču ofenzivu. Jedina nada nam je da ćete nam se pridružiti u još većem broju u borbi koja se tiče kvalitete života svakog/e od nas!
P.S. Vidimo se 02.siječnja!
