Feminiš 2013.

FemiNiš, festival koji će četvrti put po redu ove godine biti održan i Nišu od 20. do 22. rujna, teži dekonstrukciji društvene stvarnosti partijarhata, ali i decetralizaciji samog feminizma.

Povijest feminizma na ovim prostorima je dugotrajna i bogata. Nastavljajući kontinuitet ženskog samoorganiziranja ukazujemo kako na realnost žena u našem društvu, tako i na bogatu feminističku teoriju i vrijedan ženski aktivizam. Kao i prethodnih godina, trudimo se da na scenu Niša dovedemo aktualne feminističke sadržaje iz zemlje i regije, koji će biti ponuđeni, ne samo našim sugrađankama i sugrađanima već i mnogima izvan Niša koje/i će doći na FemiNiš, i to kroz radionice, razgovore o feminizmu, promocije knjiga, projekcije filmova. Takođe, pripremljen je i angažirani sadržaj za opuštanje: sportske aktivnosti, žurka, koncert i nezaboravno druženje.

Festival ženskog aktivizma i umetnosti – FemiNiš 2013. organiziraju aktivistkinje Ženskog prostora i Centra za devojke, a uz solidarnu podršku švedske Fondacije za promociju mira i rodne ravnopravnosti Kvinna till Kvinna, Rekonstrukcija Ženskog fonda i Fondacije Roza Luksemburg.

Više o programu ovogodišnjeg FemiNiša saznajte ovdje. 

Ispeglajmo neravnopravnost!

Na novinarskoj konferenciji udruge Zora – Inicijative mladih “Ispeglajmo neravnopravnost” predstavljeni su rezultati istraživanja i istoimena brošura “Stavovi i iskustva raspodjele kućanskih poslova mladih od 15 do 30 godina u Međimurskoj županiji”.

“Ravnopravnost, pa tako i rodna, jedna je od temeljnih ljudskih prava, koju ćemo promovirati, a ovu inicijativu mladi provode za mlade kako bi pokazali kako su moguće pozitivne promjene u lokalnoj zajednici, istaknula je jedna od provoditeljica inicijative Janja Varga.

Specifični ciljevi inicijative svakako su povećati angažman muškaraca oko obiteljskih poslova, suzbijati stereotipe o “muškim” i “ženskim” poslovima, smanjiti diskriminaciju muškaraca i mladića koji se uključuju u kućanske poslove te poticati rodnu ravnopravnosti u svakodnevnom životu Međimuraca/ki, kao i u ravnopravnoj raspodjeli obavljanja kućanskih poslova.

“Svi podaci koje smo predstavili u brošuri vrijede za uzorak na kojem su prikupljeni, te ne možemo tvrditi da se odnose na cijelu populaciju mladih u Međimurskoj županiji. Naši mladi ispitanici/ce pokazuju odmak od tradicionalnih stavova, te većina njih smatra da je obavljanje gotovo svih kućanskih i obiteljskih poslova podjednako dužnost i muškarca i žene” napominje Anja Repalust, studentica sociologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koja je i postavila metodologiju i obradila rezultate istraživanja. Ali kada se radi o poslovima kao što su glačanje i pranje rublja, više od polovica ispitanika/ca smatra da je to i dalje posao za žene.

U sklopu Inicijative mladih u pripremi su i tribina na temu “Mladi/e: važnost odgoja za rodnu ravnopravnost”, nakon čega slijede edukacije o ravnopravnosti spolova, javne akcije te izrada reklame.

Cijelu brošuru i rezultate možete pročitati i preuzeti na

http://issuu.com/udrugazora/docs/rezultati_ispeglajmo_neravnopravnos

 

 

Šapći, pričaj, pjevaj, viči

Perfomans Željke Blakšić “Šapći, pričaj, pjevaj, viči” u sklopu rujanskog programa UrbanFestivala 2013 izvelo je pet djevojčica u dobi između 10 i 12 godina na raskrižju Petrinjske i Jurišićeve te na Dolcu, donosi Večernji list. One kroz tekst progovaraju o aktualnim društvenim temama o položaju radnika, pravima LGTB osoba i prava na besplatno obrazovanje koje su njihovi roditelji imali, a one tu priliku, sasvim je izgledno, neće imati. 

– I djeca čuju što se događa. Ako smo mlađi, ne znači da ne postojimo. Roditelji gledaju vijesti pa nas informacije ne mogu zaobići, kaže Marta. Njihov nastup dirnuo je jednu radnicu Kamenskog koja nakon subotnje izvedbe na Dolcu nije mogla suspregnuti suze. 

Domaća umjetnica Željka Blakšić vrijeme pretežno provodi u New Yorku, peformansom je željela dati potporu obespravljenim skupinama kojih u posljednjih nekoliko godina ima sve više.  

– Kad djeca izriču nešto što se očekuje od odraslih, poruke dobivaju na težini. Zbog toga smo tekstove drugih umjetnika, novinara i aktivista o kojima su pisali prilagođavali dječjoj dobi, ali da ne izgube snagu, kaže Željka Blakšić.

Performans djevojčice izvode i sutra u subotu 14. rujna u podne na starome placu u Dubravi (Cerska, kod Dječjeg kazališta Dubrava).

Žene ubijaju radi miraza

Radi miraza, u Indiji svakih sat vremena bude ubijena jedna žena. Od 2007. do 2011. godine broj prijavljenih ubojstava rapidno raste, od 8,172 u 2008. do 8,383 u 2009. godini.

U 2010. godini prijavljeno je 8,391 ubojstvo vezano uz miraz.

Prošle godine je 8,233 žena smrtno stradalo u razmiricama oko miraza koji je obaveza mladenkine obitelji prema mladoženji i/ili njegovoj obitelji.

U Indiji je ilegalno primiti ili darovati miraz – po definiciji, to je “dar kojega zahtijeva jedna strana ili daruje druga kao uvjet sklapanja braka”. U Zakonu o prohibiciji miraza 1961. godine propisano je da je zabranjeno “tražiti, darovati ili primiti” miraz kao “uvjet pri dogovaranju braka”.

Kako Suman Nalwa, viša povjerenica policije u Delhiju (Specijalna jedinica za ženu i djecu), za India Times navodi, Zakon je “pun rupa i treba biti puno stroži”.

Zašto je toliko žena ubijeno radi nesuglasica oko miraza?

Odvjetnica pri Visokom sudu, Kamini Jaiswal, krivi policiju radi provođenja mankave istrage pri samomo otkrivanju zločina.

Ali policija je samo jedan dio velike lepeze kulturoloških faktora koji su povezani uz porast kriminala nad ženama. Ranjana Kumari, aktivistkinja za ljudska prava, kaže da je gospodarski rast zemlje jedan od razloga zašto dolazi do toliko nasilja vezanog uz miraz.

Nalwa naglašava kako se ubojstva događaju u svim razinama indijskog društva i to ne samo u nižoj ili srednjoj klasi:

“I viši društveno-ekonomski slojevi su jednako uključeni u takvu praksu. Čak niti visoko obrazovana klasa ljudi ne kaže NE mirazu. To je ukorijenjeno duboko u našem društvu.”

Postotak osuđenih za ovu vrstu zločina je razočaravajuće malen: prošle godine, samo je 32% okrivljenih posto osuđeno na kaznu.

Porast zločina protiv žena u Indiji

Maleno opadanje u broju smrti vezanih uz miraz od 2011. do 2012. godine je marginalan i pokazuje “porast raznolikosti u nasilju nad ženama”, ocjenjuje Telegraph. Od 2011. do 2012., porastao je broj prijavljenih slučajeva, i to sa 99,135 na 106,527 slučaja nasilja koje je počinjeno od strane supruga ili njegove obitelji prema supruzi. Ne samo da je dobar dio ovih slučajeva nasilja povezan sa razmiricama oko miraza, već “mnogo ubojstava radi miraza izuzetno okrutno izvršavaju muškarci i njihove obitelji”, prenosi Telegraph.

Izvješće Indijskog NCRB (Nacionalni ured za evidenciju zločina) je objavljeno u isto vrijeme kada je počela rasti svijest o zločinima nad ženama, nakon što je prošlog prosinca u Delhiju grupno silovana studentica (23). Prošle subote je osuđen jedan od sudionika u zločinu, no kako je u to vrijeme bio ispod 17 godina, osuđen je na tri godine u popravnom domu.

Presuda za ostala četiri muškarca koja su osuđena za ovaj zločin je donesena 10. rujna. Izražavajući frustraciju radi želje obrane da iznese još nekoliko svjedočenja pred sud, sudac je izjavio “Dovoljno ste dugo odugovlačili s ovim suđenjem”. Peti okrivljenik, vozač autobusa Ram Signh je pronađen mrtav u svojoj ćeliji u ožujku.

U ožujku je također i izglasan zakon kojim se traže teže kazne, uključujući smrtne kazne za silovatelje. Vlada je zatražila i mogućnost brzog suđenja za dokazivanje silovanja.

Moraju se poštovati kulturološki okviri

Silovana žena je izjavila za BBC kako ona, i godinama nakon, još uvijek pokušava doći do pravde. Očito postoji potreba za bržom pravosudnom reakcijom od ove koju je jedna aktivistkinja nazvala “škripavi kriminalni pravosudni sistem” kako bi se optužilo i osudilo one koji su počinili silovanje. Ali niti jedan političar još nije javno izrekao stav o širim kulturološkim faktorima uključujući klasu, obrazovanje i stavove prema ženama.

Prema izvješću BBC-a, “mnogo je dokaza da i bogatiji, educiraniji slojevi stanovništva u Indiji mogu biti i jesu seksisti u stavu prema djevojkama i ženama.” Radi tradicionalnog stava da je bolje imati sina u ruralnim selima i u srednjem sloju koji obitava u gradovima, tisuće djevojčica bude abortirano svake godine, uz mito koje medicinari prime kako bi otkrili spol djeteta. Rezultat je (kao i u Kini, gdje je želja za muškim djetetom i dalje način razmišljanja) neravnomjerni postotak u broju muškaraca i žena, što dovodi do porasta trgovine ženama i djevojčicama iz ruralnih područja u gradove i iz drugih zemalja, uključujući Nepal, radi braka i prostitucije.

Šokirani brutalnošću koju je morala proći studentica silovana u prosincu – i radi ostalih prijava silovanja u cijeloj Indiji – mnogi su se pridružili protestima. Filmska industrija u Indiji, Bollywood je pod pritiskom da “obrazloži pjesme i filmove koji portretiraju žene kao seksualne objekte”. Socijalna radnica Uma Subramanian naglašava kako dječaci moraju biti naučeni da “poštuju žene i kontroliraju svoje nagone” i kako nije potrebno upirati prstom u nekoga, već zajedno raditi, jer “svatko od nas zasebno je kriv za šutnju”.

Porast broja žena ubijenih radi miraza i zlostavljanih od strane supruga ili rođaka dokazuje da nasilje žene u Indiji doživljavaju kako izvan, tako i u vlastitim domovima.

Prevela i prilagodila Marinella Matejčić  

Seksualna i reproduktivna prava u Europi su ugrožena

Odbor za ženska prava i rodnu ravnopravnost Europskog parlamenta sljedeći će tjedan raspravljati o izvještaju koji je pripremila S&D zastupnica Edite Estrela, a tiče se seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava. Ukoliko izvještaj bude prihvaćen od strane odbora, on će se podnijeti na raspravu i prihvaćanje plenarnoj sjednici parlamenta tijekom listopada. Izvještaj pokriva niz važnih tema iz područja seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava: kontracepcija, neželjene trudnoće i pobačaj, seksualna edukacija, seksualno nasilje, smrtnost pri porodu, te prevencija i liječenje seksualno prenosivih bolesti. U izvještaju se naglašava da trenutni političko-ekonomski kontekst prijeti poštivanju seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava. Proklmirana štednja dovodi do privatizacije zdravstvenih usluga i time smanjenog pristupa i kvalitete usluga u javnom zdravstvu. Također, diljem Europe jačaju i sve glasnijima postaju izrazito konzervativne snage, kao što je to vidljivo u Španjolskoj i Mađarskoj (mi bismo dodale i Hrvatskoj op.a.), ali i u samim europskim institucijama i forumima. Dokaz tome je i činjenica je je europska građanska inicijativa ‘Jedan od nas‘ objavila da je sakupila dovoljan broj potpisa te je time postala druga građanska inicijativa o kojoj će raspravljati Europska komisija. Borba za pravo na izbor te legalan i dostupan pobačaj nužna je u Europskoj uniji, kao i diljem svijeta. Tako će se krajem rujna, točnije 28. rujna, obilježiti Međunarodni dan akcije za dekriminalizaciju pobačaja. Ovaj dan akcijama za dekriminalizaciju pobačaja počele su obilježavati brazilske i karipske aktivistice, a u međuvremenu je posto dio globalne kampanje za dekriminalizaciju pobačaja. Podsjetimo se, u Europskoj uniji pobačaj je u potpunosti zabranjen na Malti, dok je u Irskoj, Poljskoj i Luksemburgu dozvoljen samo u iznimnim slučajevima kao što su incest, silovanje, bolest fetusa, ugrožen život majke i slično, a što ga de facto čini zabranjenim.

{slika} Članak je nastao u okviru projekta Europske mogućnosti za ruralne žene koji provodi CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje u partnerstvu sa Udrugom žena Hera, Prostorom rodne i medijske kulture K-zona i Radijom Kaj. Projekt financira Europska Unija u okviru IPA INFO 2012. Mišljenja i stavovi izneseni u ovom članku ne izražavaju mišljenje i stavove Europske unije.

DJELUJ. BIRAJ. UTJEČI.

Europski parlament ovog je tjedna pokrenuo informativnu kampanju za izbore koji će se održati 2014. godine. Slogan kampanje je Djeluj. Biraj. Utječi. U prvom dijelu kampanja će istaknuti pet ključnih tema – gospodarstvo, radna mjesta, kvalitetu života, novac i EU u svijetu – na nizu interaktivnih događanja u europskim gradovima dok će se u veljači fokusirat na izbore za Europski parlament koji se održavaju od 22. – 25. svibnja. Nakon izbora, kampanja se nastavlja i usredotočit će se na novoizabrani Europski parlament, izbor sljedećeg predsjednika ili predsjednice Europske komisije i inauguraciju nove Komisije. Logo s riječima DJELUJ. BIRAJ. UTJEČI. naglašava da EU birači/ce mogu ostvariti svoju moć kroz glasačke kutije, kako bi odredili budućnost Europe.

Europski parlament jedino je neposredno izabrano tijelo EU-a i jedna od najvećih demokratskih institucija te vrste u svijetu. Ukupno 766 zastupnika/ca u Parlamentu zastupa 500 milijuna građana/ki EU-a. Biraju ih birači/ce iz 28 država članica jednom svakih pet godina. Iz Hrvatske se u Europski parlament bira 12 zastupnika/ca. 

Većina zakona danas se donose na EU razini, što daje Europskom parlamentu jednako snažnu ulogu kao bilo kojem nacionalnom parlamentu. Birači stoga trebaju znati koje se odluke donose u Bruxellesu (ili Strasbourgu) i kako mogu utjecati na te odluke. 

{slika} Članak je nastao u okviru projekta Europske mogućnosti za ruralne žene  koji provodi CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje u partnerstvu sa Udrugom žena Hera, Prostorom rodne i medijske kulture K-zona i Radijom Kaj. Projekt financira Europska Unija u okviru IPA INFO 2012. Mišljenja i stavovi izneseni u ovom članku ne izražavaju mišljenje i stavove Europske unije.